DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 96     <-- 96 -->        PDF

il examine ses qualités sylvicoles: les pouvoir germinatif de semences, le développement
des semis et cultivation de jeunes plants pour les travaux de reboisement. Dans
ls choix des stations qui peuvent etre prises en considération pour les reboisements
on a fait profit d´expériences déja acquises dans ce pays. La Sophora peut etre cultivée
avec succes dans les stations de chenaies c.-a-d. du moins partout ou le robinier
pousse bien.


Enfin l´A. signale la valeur de la Sophora comme un arbre de parc et une aspece
qui favorise le développement et le progres de l´apiculture d´ou le besoin d´encourager
sa cultivation sur une échelle plus grande.


VRBE NAŠIH PODUNAVSKIH RITOVA


Ing\ Teodor Španović


Uvod


Z
Z
emljišta koja su nastala taloženjem rečnog nanosa, nazivaju se plavnicama,
naplavinama ili aluvijalnim zemljištem.
Polojem — plavnim područjem se naziva zemljište koje dolazi periodički
pod vodu i koje se nalazi između korita reke i nasipa ili terase.
Ritom se naziva niži deo zemljišta pored srednjeg i donjeg toka većih
reka koji je nastao taloženjem sitnijeg rečnog nanosa, a koji je voda svojevremeno
plavila. Posle izgradnje nasipa nezaštićeni ili inundacioni deo pretstavlja
plavno područje, a nasipom odvojeni deo koji voda više ne plavi,
zaštićeni deo rita.


Poloji nastaju usled neprestanog rada vode, a naročito visoke vode za
vreme poplava. Na mestima gde je matica blizu obale, voda dere i ruši
obalu i odronjava zemlju. Na mirnim mestima gde je matica daleko od
obale, voda taloži rečni nanos. Usled neprestanog i nejednoličnog rada vode
nanosi se obrazuju u slojevima različite debljine.


Konfiguracija poplavnog područja ritova je talasasta. Ceo teren se sastoji
iz viših delova — greda, nižih delova i bara. Prosečno otpada na grede
50%, niže delove 40% i na bare 10% zemljišta. Razlike u visinama iznose
do 7 m. Smer greda i bara je uglavnom paralelan sa smerom nekadašnjeg
korita reke.


Zbog veće količine nanosa, povoljnih hemijskih i bioloških procesa, odličnih
fizičkih osobina i dovoljne količine vode za vreme vegetacije, naplavnice
pretstavljaju mlada neiscrpna zemljišta sa vrlo velikom plodnošću.


Vegetacija ritova ,


Flora ritova zavisi od visine zemljišta iznad normalnog vodostaja, visine
površinske vode, dubine donje vode, mogućnosti proceđivanja i zadržavanja
vode, sastava i strukture zemljišta i bioloških osobina samih biljaka:
njihove izdržljivosti u vodi, vremena dolaženja u vodu i pojedinih ciklusa
razvitka.


Rad vode ima presudan uticaj ne samo na stvaranju zemljišta i njegov
bonitet, nego i na obrazovanje biljnih formacija, a naročito na obrazovanje
šumskih zajednica odnosno uspevanje pojedinih vrsta drveća. Već prema
tome, dali zemljište dolazi više ili manje pod vodu i dali ostaje duže ili