DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 13 <-- 13 --> PDF |
prsnih promjera stabala može ocijeniti u koji će se bonitet svrstati sastojina. Ali, ako postoji u tome pogledu sumnja, dovoljno je izmjeriti samo nekoliko visina jačih debljinskih stepena, pa da se utvrdi bonitetni razred sastojine. Ako uporedimo te tabele s tabelama drvnih masa, koje su izrađene u nizovima — tarifama (:Alganove, Schaefferove, Lear-Spieckerove i t. d.:), tada u visokim regularnim šumama imaju one prema njima prednost prilikom utvrđivanja materijalnog uspjeha proizvodnje (bilanciranja). Naime, u visokim regularnim šumama mogu sastojine u toku života prelaziti iz jednog utvrđenog niza u druge nizove (tarife), a time se gubi na kontinuitetu primjene istog niza, te takva situacija otežava utvrđivanje materijalnog uspjeha proizvodnje. Nasuprot tome, tabele drvnih masa sastavljene u nizovima imaju tu prednost, da daju točnije rezultate, jer su obično visinski razredi (»bonitetni razredi«) kod njih uži. No te razlike nisu znatne, kako se vidi iz rezultata donijetih u ovoj radnji. No moramo istaći, da primjena tabela u nizovima zahtijeva vrlo intenzivno gospodarenje (evidenciju) i dovoljno dobrog stručnog kadra, jer se može dogoditi, da u gospodarskim jedinicama gotovo svaki odsjek (sastojina) ima svoj niz. Tabele drvnih masa na bazi boniteta i prsnog promjera nazivaju se v našoj stručnoj literaturi jednoulaznim tabelama. Držim, da taj naziv nije ispravan i da ne odgovara stvarnosti. Da se mogu stabla ili sastojina kubicirati pomoću tih tabela potrebno je utvrditi bonitet, kojem pripadaju, a zatim prsne promjere. Dakle, kako vidimo i one kubiciraju na temelju dva ulaza. Opis objekta Zbog štednje s prostorom donosimo samo kratak opis objekta, koji je služio za sastav novih tabela za kubiciranje stabala poljskog jasena. Taj objekt bile su sastojine gospodarske jedinice »Posavske šume« fakultetske, šumarije u Lipovljanima. One predstavljaju tipične nizinske slavonske šumo u poplavnom području rijeke Save. Podignute su prirodnim putem. Nadmorska visina iznosi u prosjeku 96 metara. Površina je cea 5.500 ha. Ekološki uslovi, koji su neobično važni za razvoj šuma, za tu gospodarsku jedinicu su ovi: Klima. Prema podacima meteorološke postaje Novska, koje mi je stavio na raspolaganje prof. Vajda , iznosi prosječna godišnja količina oborina 875 mm. Podaci se odnose za vrijeme od 1925. do 1939. god Srednjs je godišnja temperatura ll´35n C. Ona je utvrđena na temelju aritmetske sredine podataka meteoroloških stanica Zagreba i Broda. (Zagreb srednja godišnja temperatura za vrijeme od 1872. do 1953. god. 11´3° C, a Broda srednia godišnja temperatura 11´4° C za vrijeme od 1904. do 1944. i 1946, do 1953.). Prema podacima meteorološke postaje u Lipovljanima bila je u 1952. god. količina oborina 706 mm, a srednja godišnja temperatura 11´6° C S obzirom na te podatke ovaj kompleks pripada kontinentalnoj klimi, H s obzirom na razmjenu vode humidnoj klimi, što se vidi iz Langovog kišnog /875 mm \ faktora. On iznosi 77 U-—= r n ~) , a god. 1952. za Lipovljane 61. Ti kišni < 11 oo" L> / faktori prema Schuchtu i Langu (17) označuju humidnu klimu. |