DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 15 <-- 15 --> PDF |
koje sadrže grab. Sve te sastojine su došle u prvi bonitetni razred. Uzroke tome stanju iznijet ćemo u drugoj radnji. U III. bon. razred su došle samo sastojine trećeg ili mokrog jasenovog tipa, koje se nalaze u dubljim depresijama ili na tlima trećeg tipa. 0 tim tipovima jasenovih sastojina i bonitetnim razredima vodio sam računa prilikom svih istraživanja, pa tako i prilikom izrade ovih tabela. Metoda rada i sastav tabela Ovaj je rad na izradi tabela dio opsežnih istraživanja u sastojinama poljskog jasena. Tekao je na ovaj način. Najprije je bilo izabrano deset sastojina na I., dvije na II. i jedna na III. bonitetnom razredu staništa, na temelju podataka gospodarske osnove iz 1931. godine. Najveći broj sastojina sam uzeo na I. bon. raz., jer od ukupne obrasle površine gospodarske jedinice »Posavske šume« otpada na taj bon raz. oko 92%. Na I. bon. raz. su došle u obzir mješovite i čiste sastojine jasena ii svim dobnim razredima. Na II. bon. raz. dvije sastojine starosti oko 70 godina, a III. bon. raz. rijetka sastojina u šumskom predjelu Osmanovo polje starosti oko 35 godina. Da utvrdim, da li stvarno jzabrane sastojine pripadaju bonitetnom razredu označenom u gospodarskoj osnovi, uporedio sam njihove srednje sastojinske visine s podacima iz prihodnih tabela za jasen od Wimmenauera (19), koje sadrže podatke samo za I. i II. bon. razred. Sastojine su pripadale obzirom na svoju starost i srednju sastojinsku visinu području, koje predstavlja I. odnosno II. bon. razred. U tima sastojinama iztraživao je Beni ć neka fizička svojstva srži i bijeli poljskog jasena. S njime u zajednici izabrana su u svakoj sastojini po 5 do 6 stabala glavne sastojine, koja su svojim dimenzijama odgovarala srednjem stablu. Stabla su posječena i provedena je visinska analiza na bazi sekcija dugih 220 met. Na I. bon. razr. analizirano je 54, na II. 12, a na III. 6 jasenovih stabla glavne sastojine. Prilikom analiza vodio sam računa o stablima iz čistih i mješovitih sastojina poljskog jasena. U visinskim rasnim krivuljama nije međutim bilo nekih značajnijih razlika. Na bazi svih tih analiza nacrtano su tri visinske rasne krivulje, koje definiraju tri bonitetna razreda stoj bine (visinska) za poljski jasen, zastupana u »Posavskim šumama« fakultetske Šumarije Lipovljani. Te su krivulje, kada se uporede s krivuljama nacrtanim iz prihodnih tabela Wimmenauera, mnogo položeni je. U mlađim su sastojinama nizinskih šuma Lipovljana visine više, nego što pokazuju Wimmenauerove tabele, a u starijim su niže. Nakon što su na opisani način utvrđeni bonitetni razredi pristupio sam izmjeri totalnih visina jasenovih stabala u čistim i mješovitim sastojinama. U obzir su došla stabla s prsnim promjerom od 10 cm na više. Izmiera je provedena na 77 sastojina različitih starosti. Visine su mjerene Blume- Leissovim i Kristenovim hipsometrom. Blume-Leissovim hipsometrom izmjerene su visine u 18 sastojina. U 4 sastojine mjerene su visine na oborenim stablima s vrpcom. U ostalim sastojinama izmierene su visine Kristenovim hipsometrom, jer nisam više raspolagao s Blume-Leissovim. Sastojine su poslije izmjere visina stabla uvrštavane u pojedine bonitetni razrede stoj bine na temelju njihove starosti i srednje sastojinske visine. |