DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Na taj je način utvrđeno, da I. bon. raz. pripada 38 sastojina, II. bon. raz.


29, a III. bon. razr. 10 sastojina.


Nakon toga su sastojine sa svojim visinama (visinskim krivuljama)


razvrstane na temelju starosti u pojedine dobne razrede širine 10 god., da


se utvrdi utjecaj starosti na visine sastojina. Najmlađa sastojina imala je


37 godina, a najstarija 114 godina. Prilikom proučavanja toga pitanja


utvrdio sam, da na I. bon. raz. kod sastojina poljskog jasena iznad 65 go


dina nema starost znatnijeg utjecaja na visine stabala. Za sastojine na II.


bon. raz. takvo stanje nastupa već nakon 55 godina.


Na I. bon. razr. izmjerene su visine jasenovih stabala u 17 sastojina
starosti do 65 godina, a u 21 sastojini iznad te starosti.
Na II. bon. räzr. izmjerene su visine stabala u 11 sastojina starosti do
55 godina, a u 18 sastojina iznad te starosti.


Sastojine su osim toga grupisane i obzirom na prikazane jasenove tipove.
U I. i II. bon. raz. za svaki pojedini jasenov tip (u III. bon. raz. postoji
samo jedan tip) nacrtana je, na bazi svih izmjerenih visina za dotični
tip i bon. raz. zajednička visinska krivulja. No, iako su se visinske krivulje
pojedinih jasenovih tipova nalazile unutar područja određenog bon. razr.,
ipak je među njima postojala razlika. Na II. bon. raz. je ta razlika između
jasenovih tipova jača nego na I. bon. razredu. Na bazi varijaciono-statističke
obrade došao sam do zaključka, da ti tipovi, iako im se visine razlikuju,
ne predstavljaju samostalne kolektive obzirom na svoje visine, nego
da se mogu zajedno kumulirati. Rezultate tih obračuna donosim u drugoj
radnji (14).


Nakon toga pristupio sam konstrukciji visinske krivulje sastojina za
I., II. i III. bon. razred. Krivulje su izravnane računsko-grafičkim putem na
bazi težina, kako to opisuje Bruce-Schumacher (2). Zbog velike množine
izmjerenih visina bilo je potrebno minimalno izravnanje.


Rezultate izračunatih i izravnanih visina donosim u tabeli 1.


Iz danih podataka vidimo, da na I. i III. bon. raz. postoji znatna nepravilnost
u visini stabala od prsnog promjera 10 do 18 cm, a na II. bon.
raz. od prsnog promjera 10 do 16 cm. Uzrok te nepravilnosti treba tražiti
u činjenici, što najveći broj stabala iz tih debljinskih stepenova pripada
potisnutim stablima. Kao takva ona su imala nepravilan tok razvoja, a taj
se očitovao i na njihovim visinama. Zbog toga kod konstrukcije visinskih
krivulja nisu njihove visine uzimane u obzir, nego su se visinske krivulje
nacrtale obzirom na smjer, koji su definirale visine stabala ostalih debljinskih
stepenova. Ispravnost ovakvog postupka za gore navedene debljinske
stepene opravdale su visine stabala mladih sastojina iz šumskog predjela
Vrbo viti Jarak, koja su se pravilno razvijala.


Isto takav je postupak proveden na I. bon. raz. sa visinama stabala u
dibeljinskim stepenovima od 58 do 64 cm.


Konstruiravši visinske krivulje sastojina za L, II. i III. bon. raz. pristupio
sam izradi tabela drvnih masa za te bonitete na bazi tih visinskih
krivulja i drvnogromadnih tabela od Emrovića (3).1 Osim toga izračunane
su i oblikovisine za svaki pojedini konitetni razred i debljinski stepen. Rezultate
donosim u tabeli broj 2.


1 Izravnanje visina provedeno je na centimetre. Na temelju tih izravnanih visina
određene su drvne mase stabala za pojedine prsne promjere na 4 decimale. Nakon
toga je provedeno zaokruženje visina na decimetre, a drvnih masa na 3 decimale.