DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 22 <-- 22 --> PDF |
bon. raz., jer je ona nešto strmija od one, koja bi odgovarala Schaefferovom 13. nizu. Osim toga na bazi danih podataka moglo bi se zaključiti, da svaki od navedenih bon. razreda obuhvaća zonu od 3 Schaefferova niza. Izmjerena stabla kubicirao sam i na bazi Schaefferovih tabela. Budući da je to bio materijal s I. bon. raz., za koji je pretpostavljeno da obuhvaća 12., 13. i 14. niz iz Schaefferovih tabela to sam kubisao sva stabla po podacima za navedene nizove. Uz uvjet da sva stabla pripadaju samo 14. nizu. dobiva se drvna masa od 269,58 m3; pogreška prema stvarnoj masi iznosi -|- 8,2%. Uz isti takav uvjet iznosi masa prema 13. nizu 256,47 m3 ili 4- 2,9% više, a po 12. nizu 248,87 m3 ili za —1,4% niže od stvarne drvne mase. Podaci dobiveni na temelju 13. niza ne razlikuju se mnogo od podataka dobivenih po novim tabelama za I. bon. raz. (razlika je -4- 0,7%). Ispitivanom materijalu koji pripada I. bon. raz., odgovarao bi obzirom na cjelokupnu kubaturu najbolje niz, koji bi se nalazio između 12. i 13. niza Schaefferovih tabela. Ova je komparacija provedena uz pretpostavku, kao da podaci Schaefferovih tabela daju drvnu masu iznad 7 cm debljine, a da sva stabla potječu iz jedne, a ne iz više sastojina. Nove sam tabele ispitivao kako kubiciraju pojedine sastojine I. bon. raz. u uporedbi s Emrovićevim tabelama. Ispitivanje je provedeno na 15 sastojina, i to: 6 mješovitih i 9 čistih, koje su potjecale iz svih dobnih razreda (od 37 do 110 god.). Visinske krivulje bile su izravnane na već spomenuti način, a kubiciranje je provedeno po debljinskim stepenima širine 2 cm. Razlike u dobivenim kubaturama po Emrovićevim i novim tabelama kretale su se od —2,2% do-4-3,4%. četiri sastojine dale su negativnu razliku, koja je iznasila od —0,4% do — 2,2%. Jedanaest sastojina kubicirano je s pozitivnom razlikom od -4- 0,6% do -4- 3,4%. S tom najvećom razlikom od 3,4% kubicirana je sastojina starosti 37 godina i masom na primjernoj plohi od 36 m3. Kod najvećeg broja sastojina kretala se razlika između + 1,5% do + 2,8%. U ukupnoj masi svih 15 sastojina iznosila je razlika -f- 1,1%. Dobiveni rezultati zadovoljavaju. Zaključujući ovu radnju smatram za dužnost, da se zahvalim Odboru za fakultetske šume, koji je materijalno omogućio izradu ovih tabela. Direktoru ing. J. Radoševiću, koji mi je stavio na raspolaganje visine stabala iz nekih sastojina kao i podatke za kontrolu tabela. Visine je mjerio ing. Z. Gudek, a izmjeru oborenih stabala ing. B. Prpić. Osim toga se zahvaljujem ing. P. Pačiću i F. Ibrahimpašiću aps. šumarstva, koji su mi pomagali na terenu i u Zavodu prilikom izradbe tabela. LITERATURA 1. Beni ć R.: Istraživanja o učešću i nekim fizičkim svojstvima bijeli i srži poljskog jasena. Dizertaeija 1953. u štampi. 2. Bruce-Schumacher: Forest Mensuration, London 1942. 3. Emrovi ć B.: Dvoulazne drvnogromadne tablice za poljski jasen, »Šumarski list« 1953. 4. Emrovi ć B.: O konstrukciji lokalnih jednoulaznih drvnogromadnih tablica (tarifa), »Šumarski list« 1953. 5. Fukare k P.: Raširenje poljskog ili lučkog jasena, Godišnjak biološkog instituta, Sarajevo 1948. 560 |