DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 24 <-- 24 --> PDF |
I. Problem potrajnosti prihoda u daljnjoj budućnosti U praksi gospodarenja prebornim šumama vrlo često se događa, da se prigodom gospodarskih zahvata nedovoljno pazi na broj i raspored stabala nižih i srednjih debljinskih razreda, o kojima ovisi potrajnost prihoda u daljnjoj budućnosti. Zato se u najnovije doba sve više ističe, da je stvaranje i održavanje dovoljnog broja srednjestojnih stabala najslabija točka prebornog gospodarenja. Prvi je to dokumentarno istakao Flur y (1933) a zatim prema njemu a i neovisno od njega na temelju opažanja i rezultata gospodarenja i istraživanja drugi autori. U zaključnom dijelu opsežne rasprave o pitanju prebora Zimmerl e (1937) taj problem još više produbljuje te ističe, da u stablimičnom gospodarenju podstojni dio sastojine predstavlja biološki važan, možda najvažniji razred stabala, bez kojih se preborni karakter ne bi mogao trajno održati, dok sa gledišta iskorišćavanja šuma važniji su viši nego niži debljinski razredi. U mnogim prebornim šumama Hrvatske opaža se, da nema dovoljno stabala nižih i srednjih debljinskih razreda. Razlog je tome taj, što su prigodom planiranja sječa i pogotovo prigodom obavljanja gospodarskih zahvata uvažavani zahtjevi eksploatacije i potrebe povećanja prirasta a premalo se rješavao problem podizanja i njege stabala nižih debljinskih razreda. U praksi uređivanja šuma malo se pažnje poklanja stablima ispod taksacione granice (ti se podaci u uređajnim planovima većinom iznose u formi pribilježaka) ; što je taksaciona granica viša, to pokret odnosa stabala po debljini i omjeru smjese za podstojni dio sastojine u uređajnim elaboratima manje dolazi do izražaja. Na tanjim stablima nakuplja se doduše mali prirast, ali upravo ta stabla za potraj nost prihoda u daljnjoj budućnosti imaju ogromno gospodarsko značenje. Podizanje i njega stabala nižih debljinskih razreda mnogo su važniji danas nego prije, jer je provedbom eksploatacionih sječa izvađeno i uništeno razmjerno mnogo srednjestojnih i podstojnih stabala. Takvo je stanje u mnogima prebornim šumama na području svih republika. Stoga se pitanje podizanja, njege i održavanja tanjih stabala sve više nužno postavlja u prvi plan uzgoja naših prebornih šuma. Važnost toga problema podcrtana je napose činjenicom, da preborne šume u našoj zemlji zapremaju veliki dio šumskog fonda (oko 70% od visokih šuma). Osim toga u mnogima prebornim šumama vrlo je malo rasprostranjen mladi naraštaj jele i smreke i u mnoge sastojine sve više prodire bukva. Zato se pojavljuje i problem omjera četinjača u daljnjoj budućnosti, i to utoliko više što u našoj zemlji s obzirom na domaću potrošnju i potrebe izvoza imamo razmjerno premalo četinjača (u FNRJ 30%, u NR Hrvatskoj 20%). Prema tome problem razvitka mladog naraštaja četinjača vrlo je akutan, te se nameće potreba, da se otvaranju i rješavanju toga problema pridaje veća važnost nego do sada. U svojim pređašnjim radovima mi smo ukazali na taj problem, i ne čekajući rezultate dubljih istraživanja predložili smo uzgojne postupke za bolju obnovu i njegu mladog naraštaja jele (1949, 1952, 1953) u vezi sa ciljem gospodarenja. A u ovom radu iznijet ćemo zapažanja o razvitku mladika s obzirom na njegov položaj u sastojini. Naša opažanja i istraživanja obavljena su u Gorskom Kotaru 1949— 1950 u zajednicama Fagetum abieteto. sum Horv. i B 1 e c h n o-´ 562 |