DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Abietu m Horv., koje zauzimaju najveći dio šuma Gorskog Kotara. U šumi jele i bukve bukva je većinom biološki jača, ali i u pojedinim šumama jele i rebrače uspješno se ona bori s jelom, te zato mnoge površine u donjem dijelu sastojina bukva je uspješno osvajala, a i neke druge će postepeno zauzeti, ako se jeli kao biološki slabijoj ne pomogne. Prema tome razvitak teksture (smjese) i strukture u podstojnom dijelu sastojine sačinjava važan problem u gospodarenju našim šumama. II. Razvitak stabala u podstojnom dijelu sastojine U gospodarenju šumama važan faktor sačinjava vrijeme, odnosno vremensko razdoblje proizvodnje. Zbog premale proizvodnje drveta i povećavanja potreba taj faktor naročito u ovo naše doba dobiva sve veću važnost. Odraz utjecaja te važnosti očituje se danas napose u forsiranom uzgajanju, selekciji i povećanju genetskih svojstava drveća, koje u kraćem razdoblju treba da proizvode veliki prirast. No prigodom razmatranja i istraživanja razvitka preborne šume većina autora ne računa s vremenom proizvodnje ili to čini samo djelomično, i to iz tri razloga: 1. što se na istoj površini nalaze stabla raznih starosti, kojih debljine i visine nisu ni u kakvoj korelaciji sa starošću; 2. što je vrijeme u proizvodnji stabala preborne šume općenito nepoznat faktor; 3. što je za proizvodnju u prebornoj šumi odlučan kriterij, koliko se drvne mase može godišnje proizvesti na jedinici površine, a ne u kakvom je odnosu veličina prirasta prema starosti. Upravo činjenica, da su na istom staništu u prebornoj šumi stabla istih debljina ili istih visina različite starosti, navodila je mnoge stručnjake, da utjecaju strukture sastojine na razvitak stabala poklone veću pažnju. Tako je za prebornu šumu Biole y (1915) već pred četiri decenija ustvrdio, da prirašćivanje stabala vrlo mnogo ovisi o položaju, koji ona zauzimaju u sastojinskom sklopu. Sličnu postavku o utjecaju položaja stabala na njihovo prirašćivanje nalazimo i u novijim radovima (Flur y 1933, H u f n a g 1 1933, Burger 1942, Leibundgut 1945, B a d o u x 1949, Mitscherlich-Weihe 1952, Miletić 1952). U šumama, gdje se njega sastojina nije sistematski i češće obavljala, mnoga potisnuta stabla su apsolutno i relativno vrlo stara. Zato se postavlja pitanje: šta u prebornim šumama stvarno sačinjava mladik i kakvo mu je značenje u takvim šumama. 1. Pojam mladika u prebornim šumama Mladi naraštaj u prebornoj šumi razvija se pojedinačno, u grupama i manje u slojevima. Stabla mladika se kod iste starosti nejednako razvijaju u visinu i debljinu. Nejednakost prirašćivanja podjednako starih stabalaca posljedica je različite strukture i gustoće gornjeg sklopa krošanja. kao i mreže korijenja. Budući da je razlika u starosti niskih stabala često vrlo velika te zbog toga među njima ima i vrlo mladih i vrlo starih, potrebno je da se pojam mladog naraštaja u prebornim šumama bar donekle analizira. |