DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 27 <-- 27 --> PDF |
normalnog života postoji cio niz prelaza, koji se najjasnije odrazuju u razmacima pršljena grana četinjara, u dužini i širini krošnje, kao i u gustoći godova. životne funkcije zastarčene jele i smreke nisu ugušene, njihov potencijalni život samo je znatno sveden na relativan minimum. Jedino ako se to stanje mnogo produži ili ako biološka sredina postaje mnogo nepovoljnija stvaranjem još gušćeg sklopa krošanja i korijenja, tada se organi ne mogu više prilagođavati, ili životne funkcije nakon nakupljanja negativnih utjecaja postaju naglo sve slabije, konačno zastanu i stablo ugine. Isti slučaj može nastati, ako vrlo zastarčeno stablo bude naglo izvrgnuto jakom intenzitetu svjetlosti, jer tada postojeći asimilacioni aparat četinjača (s više razvijenim parenhimskim staničjem) nije prilagođen velikoj količini svjetlosti i topline te većoj transpiraciji, novi asimilacioni aparat (s više razvijenim palisadnim staničjem) ne može se brzo stvoriti, te nastaju nagle poremetnje u procesu dovođenja materije i metabolizmu, pa stablo fiziološki oslabi i ugine. Zastarčeno stablo je dakle vremenski vrlo staro, ali stadij ski je naprotiv vrlo mlado, njegove fiziološke funkcije su samo smanjene, većinom bez štete za daljnji razvitak. Kad se sklop krošanja nad takvim stablom postepeno otvara, ono dobiva sve više prostora u atmosferi i rizosferi i nakon razmjerno kratkog vremena prilagođivanja počinje se brže razvijati. Razdoblje latentnog mirovanja ovisi o fiziološkim mogućnostima razvitka krošnje i korijenja u odnosu na ekološki faktor, koji u kompleksu drugih faktora najviše utječe na razvitak potisnutog stabla, a to je svijetlo. U gospodarskoj šumi dužina toga razdoblja, napose za stabla uzrasla pojedinačno, ovisi prvenstveno o gospodarskim faktorima odnosno o uzgojnim zahvatima u gornjem sklopu krošanja. Naprotiv stabla mladika, uzrasla u grupi, većinom se slobodno razvijaju te njihov daljnji razvitak više je ovisan o biološkim faktorima nego o gospodarskim utjecajima. Kao što svaki organizam na poseban način reagira na promjene vanjskih okolnosti i kao što se reakcija na te okolnosti odrazuje poglavito kod nepovoljnih životnih okolnosti, tako se taj prirodan zakon očituje i na razvitku jele i smreke u razdoblju zastarčenja. Jela je među srednjoevropskim glavnim vrstama šumskog drveća nesumljivo najznačajniji predstavnik prilagodljivosti za zasjenu, odnosno na pomanjkanje prostora. Upravo raspoloživi prostor (a s njime vezan utjecaj kompleksa ekoloških, bioloških i biotskih faktora) važan je čimbenik, o kojemu mnogo ovisi razvitak mladog naraštaja i njegova uloga u sastojim. 2. Uloga mladog naraštaj u prebornim šumama Mladi naraštaj u prebornoj šumi ima dvostruku ulogu: 1. dio je cielokupne šumske zajednice, pa sudjeluje u održavanju dobre sastojinske klime i dobre proizvodnosti tla; 2. istovremeno produkciono je sredstvo. jer postepeno treba da urašćuje u viši sastojinski položaj, kad mu se uzgojnim zahvatima omogući da dobije više prostora u zraku i tlu. Takvu ulogu mladi naraštaj više ili manje ima i u šumama, u kojima se vođe razni načini oplodne sječe dužeg pomladnog razdoblja. Ali u prebornim šumama on zauzima u sastojini i njenim dijelovima te prema su |