DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 28 <-- 28 --> PDF |
sjednim članovima šumske zajednice poseban položaj, koji mu daje naročite značajke. Preborna šuma je trajna šuma. Ona u idealnom obliku treba da sadrž: na istoj površini stabla gotovo svih debljina i visina u vertikalnom do stepeničastom sklopu u svrhu trajnog podmirivanja potreba na različitim sortimentima ali prvenstveno na debljima za pilansku industriju. Zbog periodičnog vađenja debljih, redovno vrlo krošnjatih, stabala gdjekad nastaju i veći otvori u sklopu sastojine, pa mladi naraštaj šumskog drveća treba da preuzima i neposrednu ulogu zaštite tla od štetnog djelovanja sunca, vjetrova, jakih oborina i temperaturnih ekstrema. Kao produkciono sredstvo mladik u prebornoj šumi često po nekoliko decenija čeka i mora čekati potisnut, da kasnije nakon sječe susjednih debljih stabala zauzme gornje prostore. Takva dvostruka uloga mladog naraštaja omogućuje, da preborna šuma trajno zadržava relativnu biocenotsku ravnotežu i da se na istoj površini trajno održava potrajnost prihoda. Zato je preborna šuma najstabilniji šumsko-gospodarski objekt, pogodan za gospodarenje i na malim površinama te u lošijim stanišnim okolnostima, gdje klimatski faktori onemogućuju češću i obilniju fruktifikaciju i dobar tok prirodnog podmlađivan jp- Stoga smatramo, da razvitku mladog naraštaja u prebornim šumama treba pokloniti veliku pažnju. Pojedini autori (Büh l e r 1922, Ammo n 1952 i dr.) doduše ističu, da se podmlađivanje ne treba smatrati kao odlučan faktor u uzgajanju preborne šume te da se ne treba mnogo brinuti za novi naraštaj. Ali kad zbog negativnih direktnih i indirektnih utjecaja gospodarskih faktora mladog naraštaja, naročito jelovog, nema dovoljno ili je mnogo zastarčen, gdjekad takvo stanje stvara problem. Rješenje toga problema ne smije se prepustiti samo prirodnim faktorima šumske proizvodnje već treba intervenirati uzgojnim zahvatima u svrhu ispunjavanja uloge, koju treba da u prebornim šumama vrši mladi naraštaj šumskog drveća. Međutim posve bi bilo pogrešno shvaćanje, da potisnuta odnosno zastarčena stabla, zbog malog prirasta, umanjuju prirast sastojine. Ona su upravo zato potisnuta, što su druga stabla zbog većeg prirašćivanja i razvitka onemogućila normalan razvitak podstojnih stabala, često se događa i to, da su stabla potisnuta zbog konkurentnih odnosa druge vrste drveća, te taj biotski faktor ima u šumama vrlo važan prirodni i gospodarski značaj. III. Biološki odnosi glavnih vrsta drveća u mladiku Osnovne biološke karakteristike vrsta drveća često su više diferencirane u mlađoj dobi nego kad stabla odrastu. Te se osebine ispoljuju ne samo u odnosu na kvalitet staništa´nego i na sastav sastojine i na međusoban utjecaj vrsta. U prebornim šumama gdjekad se događa, da se proces razvoja stabala ispod taksacione granice (najniži promjer taksacione izmjere stabala) previdi ili nedovoljno zapaža. Posljedica toga jest, da se razvitak mladog naraštaja prepusti prirodnim faktorima šumske proizvodnje i tako zanemari ekonomski faktor. U takvim slučajevima proces razvitka sastojine može dovesti ili do lošije strukture broja stabala ili do nepovoljne teksture ro vrstama drveća. Kad se kasnije, uz pomoć promjerke, taj proces otkrije i numerički iskaže, intervencija uzgajača može biti prekasna, jer ili zbog zastarčenosti i dr. nema dovoljno stabala u nižim |