DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 30 <-- 30 --> PDF |
jednice humidnija. Naprotiv bukva je biološki jača u zajednici Fageiurhabietetosum Horv., t. j . na toplijim staništima vapnenaca, pa tu lakše potiskuje četinjače. Pod sklopom odrasle bukve jela se može većinom dobro prirodno pod-mlađivati i održati, jer je tu zračna vlaga obilnija, konkurencija starije bukove sastojine je slaba i jeli tu dobro odgovara mineralizirani humus bukve. Na temelju iznešenog možemo ustvrditi ovo: svojstvo jele, da se zastarčena dugo vremena može održati pod zastorom, je u odnosu na njenog najjačeg biotskog konkurenta, bukvu, i pozitivno i negativno. Ovisi to mnogo o sastojinskim okolnostima te o položaju stabla u sastojini. A te okolnosti uzgajač može mijenjati. S ekonomskog gledišta mora se nastojati, da broj zastarčenih stabala četinjara bude što manji. Razvitak krošnje, debla i korijena u toku zastarčivanja jele. Stabla imaju prosječno istu visinu. Iz priloženog grafa, koji rezultira iz naših mjerenja, može se razabrati, kako se razvija habitus jele u vezi sa zastarčivanjem. Stabla imaju podjednaku visinu ali različitu starost. Na starijim stablima manja je dužina krošnje i veća njena starost. Visinski prirast u dubljoj starosti je mnogo manji, pa je razmak pršljena manji odnosno njihov broj veći. U vezi s time je i veća gustoća godova na deblu. Jela je na naglo otvaranje sklopa osjetljiva i u starijoj dobi: fiziološki postaje slabija, jer se tako povećava transpiracija krošnje i evaporacija tla, asimilacioni aparat ne može se brzo izmijeniti, pa jelu tada više napadaju razni biotski štetnici. Stoga, zbog prošlih jakih i neobzirnih eksploatacionih sječa u pojedinim sastojinama, jela će se ne samo slabije podmlađivati i prepuštati svoje mjesto bukvi nego će je sve više napadati razni štetnici, ako bukva brzo ne zatvori donji dio progaljenih sastojina. Njega mladog naraštaja Zbog pomanjkanja četinjača u našim šumama i zbog jake konkurentske snage bukve, potrebno je njezi mladog naraštaja jele i smreke u prebornim šumama pokloniti što više pažnje. Na temelju iznesene analize i naših ranijih istraživanja u hrvatskim prašumama (1953) i drugdje možemo na naslovnu temu zaključiti ovo: |