DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 31 <-- 31 --> PDF |
1. U našim šumama, napose u zajednici Fagetum abietetosum Horv. i u Fageto-Abietum (Jovan ović 1952) ne smije se (pogotovo danas, kad u te zajednice pod indirektnim utjecajima antropogenih faktora sve više nadire bukva) razvitak podmlađivanja prepustiti prirodi, već ga treba regulirati i prema ekonomskim potrebama naše zemlje. Proširivanje i bolje održavanje četinjača najbolje će uspjeti tako, da se svuda i svagda pomaže razvitak mladog naraštaja u grupama. Jednoliko i jako otvaranje sklopa više pogoduje podmlađivanju bukve, nejednoliki tamni sklop više odgovara podmlađivanju jele. Nagli prelaz iz difuznog svijetla u direktno jela podnosi manje nego ijedna druga planinska vrsta drveća. Prema tome sklop sastojina ne smije biti rijedak i ne smije se naglo prekinuti, jer inače postoji velika vjerojatnost, da će se mnogo proširiti mladi naraštaj bukve. Ophodnjice treba da su kratke odnosno intenziteti sječe treba da su maleni (K 1 e p a c 1954) ; na taj je način uzgajač indirektno upućen da se više koncentrira na njegu mladika i da prati razvitak podmlađivanja. 2. Da se poveća omjer četinjača, nije dovoljno da se uzgojnim zahvatima u gornjim i donjim dijelovima sastojine regulira smjesa vrsta i utječe na tok prirodnog podmlađivanja nego treba i direktno pomoći i usmjerivati prirodu: sjetvom i sadnjom četinjača u grupama. Prvenstveno je potrebno, da se na taj način povećava učešće smreke, koja je iz mnogih šuma potisnuta pod antropogenim i biotskim utjecajima, kako je to za Gorski Kotar utvrdio Vajda (1933), za Srbiju i Makedoniju Grebenščikov i černiavski (1951). 3. Ako je progaljenu sastojinu u donjem dijelu okupirala bukva, ona se ne smije radikalno uklanjati (mada se mora povećati omier četinjača). Zatvaranjem donjeg dijela sastojine uspostavlja se nova biocenotska ravnoteža, u kojoj se postepeno stvaraju sve bolji ekološki uvjeti za podmlađivanje četinjača. U takvim sastojinama treba postepeno vršiti čišćenje : proredu. 4. U bukovim sastojinama, naročito gdje ima sjemenjaka četinjača, treba dobro usmjerenim uzgojnim zahvatima pomagati podizanje i razvitak mladog naraštaja jele i smreke. 5. Prigodom tretiranja problema, kako povećati učešće četinjača u mješovitim sastojinama jele-bukve, treba imati u vidu uglavnom ovo: pod tamnijim vertikalnim sklopom nastaje pojedinačna i grupimična izmjena vrsta drveća, a pod prekinutim stepeničastim do horizontalnim sklopom često se razvija proces nagle invazije bukve u slojevima. LITERATURA: A m m o n W.: Das Plenterprinzip in der AValdwirtschaft, Bern 1952. Badou x E.: L´allure de l´accroissement dans la foret jardinee. Annales de l´Institut federal de recherches forestieres 1949. B i o 11 e y H.: L´age des bois et le traitement des forets. Extrait du Journal forestier suisse 1915. Büh l e r A.: Waldbau 1922. Burge r H.: Holz, Blattmenge und Zuwachs. Ein Plenterwald mittlerer Standortsgüte (Toppwald). Mittel. Schweiz. Anstalt f. d. forstl. Versuchswesen 1942. F1 u r y Ph.: Über die Wachstumsverhältnisse des Plenterwaldes. Mitteil. d. Schweiz. Anstalt f. d. forstl. Versuchswesen 1933. Fourch y P.: Les peuplements forestiers de l´Oisans, Annales de l´ecole nationale des Eaux et forets et de la Station de recherches et experience 1951. 569 |