DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Naprotiv, drukčiji je tok razvoja terminologije u privrednim i jezičnim oblastima, u kojima se šumarstvo razvijalo pod stranim utjecajem. U tim oblastima nema organskog razvoja šumarske terminologije. Ona je izgrađivana stihijski, individualno, po stručnjacima pojedincima. Već od svojih početaka ona dobrim dijelom nosi žig prijevoda i neologizama (kovanica), koji u pravilu ne odgovaraju duhu narodnoga jezika. Takvo stanje rodile su dvije potrebe. Na jednoj strani, nastojanje, da se što prije izgradi terminologija u jeziku neke zemlje i tako njeno šumarstvo osamostali. Na drugoj strani, želja da bi se struka mogla bez teškoća služiti stranom literaturom (Krause7, cerny8, Jacobi9, Raber10, Linde11, Sichich12). Nakon izvjesnog vremena, tačnije kad se na individualan način izgradila prva stručna copia verborum, pristupa se u nekim naprednim zemljama kolektivnom radu na širokoj osnovici. Na taj kolektivni i planski način izgrađena je u novije vrijeme šumarska terminologija u USA13 i u Finskoj14. Za razvoj šumarske terminologije karakteristična je i njena povezanost sa naukom i jezikom. Na jednoj strani, nerazvijenost šumarske nauke u nekoj zemlji ne daje povoljne uslove za razvoj terminologije. Na drugoj strani, nepostojanje izgrađene terminologije usporava nauku u njenom radu. Na trećoj strani, teži i polaganiji je razvoj svake pa i šumarske terminologije, ako književni jezik nekog naroda još nije dosegao svoju visinu. Nije bez interesa u kratkom osvrtu ogledati razvoj šumarske terminologije u nas. Iako naše šumarstvo ima za sobom prošlost dužu od jednog stoljeća, rad oko izgrađivanja šumarske terminologije javio se tek u drugoj polovini toga vremenskog intervala. Po načinu svoga razvoja naša šumarska terminologija ide u drugu grupu jezičnih oblasti, o kojima je bila riječ. U svojim počecima ona je stajala pod utjecajem germanskog — naročito austrijskog — šumarstva. Sve do 60-tih godina prošloga stoljeća, tačnije do osnivanja šumarskog učilišta u Križevcima naši su domaći sinovi studirali šumarstvo u inozemstvu. Dakle, oni su po svom stručnom obrazovanju bili sputani stranom terminologijom. U službi Vojne Krajine i privatnog velikog posjednika nalazili su se gotovo isključivo stranci, koji uopće nišu poznavali našeg jezika. Naš književni jezik nije bio izgrađen sve do narodnog preporoda u prvoj polovini devetnaestog stoljeća. Međusobni dodir narodnih skupina, koje su govorile istim jezikom, bio je ograničen gotovo onemogućen političkim granicama, historijskim događajima i društvenim uređenjima. U takvoj situaciji našlo se naše šumarstvo kad je počelo da se kreće. Posljedice takvog stanja jasno su se odražavale na šumarskoj terminologiji. Prve naše stručne kniige (šporer15) pisane su njemačkim jezikom. Najstarije šumarske periodičke publikacije (Trudovi16) pa i prva tri godišta dvadesetipet godina starijeg »šumarskog lista« (1876—1879) izdani su u 7 Krause, Nemecko-Russkij lesnoj slovar. Riga 1889. 8 Cerny, Nemecko-Sesky slovniček lesnicky. V Praze 1919. 9 Jacobi, Forstwörterbuch, Kopenhagen 1907. 10 Raber, German-English Dictionary for Foresters, Washington 1939. 11 Linde, Ruissko-anglijsko-francusko-nemeckij tehničeskij slovar dlja lesoinženerov, Moskva 1936. 12 Sichich, Deutsch-italienische Forstterminologie. Trieste 1915. 13 Howley-Munns, Forestry Terminology, Washington 1950. 14 Aro-Laitakari-Ilvessalo-Lindfors, Metsäsanakirja, Helsinki 1944. 15 Šporer, Das Forstwesen oder vollständiges Forstlehrbuch, Zagreb 1841—1843. 10 Trudovi odseka šumarskoga za Hervatsku i Slavoniu godine 1851, Zagreb 1852. |