DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Pošto smo dublje analizirali rezultate invetarizacije, došli smo do zaključka da su drvne zalihe u našim šumama toliko niske da bismo ih i uz veliku štednju iscrpili u vrlo kratko vreme — ako ne bi bilo prirasta. Prema tome našu šumsko-privrednu perspektivu ne možemo bazirati na postojećim zalihama, već jedino na prirastu. Kao svuda tako su i kod nas podaci o prirastu dosta problematični. Analizom metoda rada, po kojima smo došli do sadašnjih rezultata o prirastu, utvrdili smo da nisu bile u svim slučajevima korektne. Dosta često su za određivanje prirasta u prebornim šumama upotrebljavali prirasne tablice za jednodobne šume. Kod toga se na nekorektan način suponirala neka ophodnja, koja je odgovarala starost; najjačeg debljinskog razreda. I u jednodobnim šumama pravljene su razne greške. Prema tome imali smo puno razloga da sumnjamo u ispravnost naših podataka o prirastu, dok smo na drugoj strani bili svesni da jedino povećanje porasta može da spasi našu šumsku privredu, čitava javnost energično je tražila da se raščisti pitanje sanacije šuma, U takvoj situaciji su bile jedino moguće i logične ove mere: a) Uvađanjem kontrolne metode uređivanja šuma treba da se postava čvrsti temelji za trajnu i pouzdanu kontrolu o kretanju prirasta u šumama. b) Dok ne dobijemo rezultate po kontrolnoj metodi treba najveću pažnju posvetiti istraživanju prirasta metodom vrtanja Presslerovim svrdlom. c) Radove na uređivanju državnih i nedržavnih šuma treba požuriti i forsirati svom snagom, da bismo mogli pravovremeno poduzeti najhitnije i konkretne mere za unapređenje šumske proizvodnje. Metode i obim radova na uređivanju šuma u Sloveniji su prema tome samo nužna i logična posledica opšteg privrednog razvoja i privredne politike. U ovakvim prilikama bilo bi upravo neodgovorno ako bismo uskratili najnužnije kredite za uređivanje šuma i ako bismo ove radove odgađali na kasnije.* Kako je već rečeno situacija šumske privrede i suviše je kri tična, da bismo si smeli priuštiti — neracionalnu štednju. Nikako se ne mogu složiti sa shvatanjem ing. N. Prokopljevića, koji je u članku: šumarstvo br. 2/1954 došao do zaključka da se u Sloveniji suviše troši na uređivanje šuma i da bi bilo bolje ako bi više pažnje posvetili uređivanju šuma u manje razvitim republikama. Veliko je pitanje, da li smemo stvarati zaključke po metodu proste analogije i na temelju kriterija prosečnih vrednosti. Intenzitet radova na uređivanju šuma mora biti u saglasnosti sa intenzitetom šumskog gazdovanja uopšte. ZUSAMMENFASSUNG Die eigenartigen forstlichen Verhältnisse in Slovenien verlangen entsprechende Methoden der Forsttaxation. Drei Waldgebiete: Alpen, Karst und Save-Drau Niederung. Plenterwald ist überall die herrschende Waldbauform, doch sind die Unterschiede zwischen den Plenterbeständen ungemein gross: Zusammensetzung nach Holz arten, Wachstumsbedingungen, Höhe des Holzvorrates usw. Der Kontrollgedanke der Waldeinrichtung hat in den Karstwäldern des Innerkrains eine mehr als vierzigjährige Tradition. Gegenwärtig wird eine Abart der Konntrollmethode angewendet, die sich einerseits an Biolley anlehnt, anderseits aber auch die einheimischen Erfahrungen berücksichtigt. Für die erstmalige Zuwachsbestimmung wird der Zuwachsbohrer ange wendet. Die Massenermitlung geschiet nach Durchmessenstuffen zu 5 cm und Stärke |