DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Pošto smo dublje analizirali rezultate invetarizacije, došli smo do zaključka
da su drvne zalihe u našim šumama toliko niske da bismo ih i uz
veliku štednju iscrpili u vrlo kratko vreme — ako ne bi bilo prirasta. Prema
tome našu šumsko-privrednu perspektivu ne možemo bazirati na postojećim
zalihama, već jedino na prirastu. Kao svuda tako su i kod nas podaci


o prirastu dosta problematični. Analizom metoda rada, po kojima smo došli
do sadašnjih rezultata o prirastu, utvrdili smo da nisu bile u svim slučajevima
korektne. Dosta često su za određivanje prirasta u prebornim šumama
upotrebljavali prirasne tablice za jednodobne šume. Kod toga se na
nekorektan način suponirala neka ophodnja, koja je odgovarala starost;
najjačeg debljinskog razreda. I u jednodobnim šumama pravljene su razne
greške. Prema tome imali smo puno razloga da sumnjamo u ispravnost
naših podataka o prirastu, dok smo na drugoj strani bili svesni da jedino
povećanje porasta može da spasi našu šumsku privredu, čitava javnost
energično je tražila da se raščisti pitanje sanacije šuma,
U takvoj situaciji su bile jedino moguće i logične ove mere:


a) Uvađanjem kontrolne metode uređivanja šuma treba da se postava
čvrsti temelji za trajnu i pouzdanu kontrolu o kretanju prirasta u šumama.
b) Dok ne dobijemo rezultate po kontrolnoj metodi treba najveću


pažnju posvetiti istraživanju prirasta metodom vrtanja Presslerovim
svrdlom.
c) Radove na uređivanju državnih i nedržavnih šuma treba požuriti
i forsirati svom snagom, da bismo mogli pravovremeno poduzeti najhitnije
i konkretne mere za unapređenje šumske proizvodnje.


Metode i obim radova na uređivanju šuma u Sloveniji su prema tome
samo nužna i logična posledica opšteg privrednog razvoja i privredne politike.
U ovakvim prilikama bilo bi upravo neodgovorno ako bismo uskratili
najnužnije kredite za uređivanje šuma i ako bismo ove radove odgađali
na kasnije.* Kako je već rečeno situacija šumske privrede i suviše je kri


tična, da bismo
si smeli priuštiti — neracionalnu štednju.
Nikako se ne mogu složiti sa shvatanjem ing. N. Prokopljevića, koji
je u članku: šumarstvo br. 2/1954 došao do zaključka da se u Sloveniji
suviše troši na uređivanje šuma i da bi bilo bolje ako bi više pažnje posvetili
uređivanju šuma u manje razvitim republikama. Veliko je pitanje,
da li smemo stvarati zaključke po metodu proste analogije i na temelju
kriterija prosečnih vrednosti. Intenzitet radova na uređivanju šuma mora
biti u saglasnosti sa intenzitetom šumskog gazdovanja uopšte.


ZUSAMMENFASSUNG


Die eigenartigen forstlichen Verhältnisse in Slovenien verlangen entsprechende
Methoden der Forsttaxation. Drei Waldgebiete: Alpen, Karst und Save-Drau Niederung.
Plenterwald ist überall die herrschende Waldbauform, doch sind die Unterschiede
zwischen den Plenterbeständen ungemein gross: Zusammensetzung nach Holz
arten, Wachstumsbedingungen, Höhe des Holzvorrates usw. Der Kontrollgedanke der
Waldeinrichtung hat in den Karstwäldern des Innerkrains eine mehr als vierzigjährige
Tradition. Gegenwärtig wird eine Abart der Konntrollmethode angewendet, die sich
einerseits an Biolley anlehnt, anderseits aber auch die einheimischen Erfahrungen
berücksichtigt. Für die erstmalige Zuwachsbestimmung wird der Zuwachsbohrer ange
wendet. Die Massenermitlung geschiet nach Durchmessenstuffen zu 5 cm und Stärke