DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 49     <-- 49 -->        PDF

\


CEMPRESOV KRASNIK — BUPRESTIS CUPRESSI GERMAR —
ŠTETNIK ČEMPRESA I CEDRA NA JADRANSKOM PRIMORJU


Dr. Željko Kovačević


U
U
našem Primorju i na otocima naročito su interesantna dva tipična
drveta: čempres i cedar. Nalazimo ih obično solitarno ili u manjim skupinama
u parkovima i vrtovima, ali ne dolaze u šumskim sastojinama.
Čempers je zastupan kod nas sa oba varijeteta Cupressus sempervirens V.
pyramidalis´ i v. horisontalis, a cedar sa vrstama CedruS deodafa, liban: i
atlantica. Ove dvije vrste drveća se kod nas mnogo cijene radi svoga izgleda
kog čega se piramidalni čempres ističe svojim vitkim uzrastom, a cedar
svojom lijepom krošnjom. Mnoge uprave šumarija i parkova nastoje u
posljednje vrijeme da posade što veći broj cedrova, dok za čempres postoji


Čempresov krasnik


manji interes. To nastojanje spomenutih uprava i stručnjaka ometa u izvođenju
u priličnoj mjeri bojazan od čempresovog krasnika, koji je tipičan
štetnik tih dvaju rodova drveća.


Na čitavom području Mediterana, pa štaviše, u Bosni i u Bugarskoj,
pa i na Krimu poznat je kao štetnik u deblu čempresa i cedra
čempresov krasnik — Buprestis cupressi Germar. To je kornjaS
iz familije krasnika — Buprestidae.


Čempresov krasnik je kornjaš crne boje, ali pokazuje na pokrilju slabi
tamni plavkasti metalni sjaj, dok je na trbuhu bakrenasta sjaja. Na vratnom
štitu nalaze se dvije glatke sjajne crne točke u prednjem dijelu i dvije
uz stražnji rub vratnog štita, a pored toga i u sredini toga štita nalazi se
jedna duguljasta glatka pruga. Inače je površina vratnog štita sitno punktirana.
Pokrilje je proviđeno uskim uzdužnim prugama, a međuprostori tih
pruga su sitno punktirani.


Između mužjaka i ženki postoje neke morfološke razlike. Tibija prednjih
nogu kod mužjaka ima vidljivi urez, koji završava jednim šiljkom i




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 50     <-- 50 -->        PDF

nosi na gornjoj strani dva zupca. Kod ženka nema tog ureza već postaje
samo dva zupca. Frontalni dio glave je kod mužjaka žut i ima dvije u
gornjem dijelu spojene crne okrugle pjege, dok je kod ženke glava crna.
Na pokrilju u predjem dijelu u blizini samog ruba nalazi se na svakoj
strani po jedna žutkasta crtičasta mrlja, a iza ove po jedna slabije vidljiva
žuta mrlja. Kod ženke su te mrlje slabije, a stražnje se vide slabo ili opće
ne postoje. U veličini tijela postoje kod spolova također razlike, mužjak je
dugačak nešto preko 2 cm, a ženka preko 2,5 cm. U prsnoj širini ženka
ima oko l(Kmm, a mužjak 7 mm.


Poprečni prerez kroz drvo čempresa zaraženo u jakoj
mjeri ličinkama čempresovog krasnika


Ličinka je kao kod svih krasnika bjeložute boje, u području glave
znatno šira nego u srednjem i stražnjem dijelu. Odrasla ličinka postizava
duljinu tijela preko 4 cm.


0 čempresovom krasniku literatura je prilično oskudna. Najtočniji
opis samog kornjasa daje poznati koleopterolog Obenberg e r, koji
ujedno govori o njegovom ra.sprostranjenju, dok ga inače u našoj literaturi
spominju Novak i Kovačevi ć. Točnije podatke o njegovoj
štetnosti nismo pronašli. Novak napominje da ga je našao osim na čempresu
i cedru još i na tuji (Thuja ori entails) i borovici (Juniperus
macroearpa). Na drugim rodovima četinj 3-Ca taj štetnik ne dolazi.
S obzirom na njegovu učestalu pojavu na cedru i čempresu potrebno je, da
se na njega na ovom mjestu osvrnemo.


Kornjaši čempresovog krasnika pojavljuju se kod nas od konca svibnja
do polovice srpnja. Dakle u isto vrijeme kad se javljaju i drugi kra




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 51     <-- 51 -->        PDF

snici, kao na pr. žilo gr iz i hrastov prstena r, koji su također
u primorju vrlo česti i štetni, ženka nakon kopulacije odlaže svoja jaja
na koru odnosno pukotine debla. Ličinka se zavlači u drvo gdje pravi nepravilne
hodnike, koji idu obično u smjeru godova, a rjeđe prema sredini
drveta. Kasnije buši hodnik vertikalno i smješta se na rubu drveta ispod
kore i na onim mjestima, gdje je drvo oštećeno. Na takvim mjestima nala


(Uzdužni presjek kroz drvo čempresa)


zimo najviše izlaznih otvora. Ovi otvori su obično 15 mm široki i 7 mm
visoki u gornjem dijelu gotovo ravni, a u doljnjem gotovo udubljeni po
čemu se vrlo lako razlikuje izlazni otvor krasnika i strizibube, jer ova ima
okrugli otvor, širina hodnika, gdje se nalazi odrasla ličinka odnosno kukuljica
iznosi oko 15 mm, a dužina mu je oko 5 cm. Hodnici su ispunjeni pilovinom.
Razvoj ličinke traje redovno 2 godine, kornjaši izlaze napolje treće
godine.


čempresov krasnik odnosno njegova ličinka napadaju u prvom redu
ozlijeđena stabla, ali ova mogu biti inače potpuno zdrava. Prema našim




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 52     <-- 52 -->        PDF

opažanjima koja vršimo u Primorju već nekoliko godina upućuju nas na
konstataciju, da taj štetnik u manjoj mjeri napada fiziološki oslabljena
stabla, već traži za svoj napad ozlijeđena mjesta na zdravom stablu. Kakvu
ulogu u pogledu napada krasnika na cedar i čempres ima klima, sastav tla
nije nam dovoljno poznato, ali mislimo da i tlo u stanovitoj mjeri uvjetuje
napad čempresovog krasnika.


Prema našim opažanjima ovaj krasnik u prvom redu napada starija
stabla, dok je napad na mlađim stablima mnogo rjeđi, čempresov krasnik
ponaša se slično kao i strizjbuba velika, koja napada samo starija stabla
hrastova. Važno je napomenuti da napad ličinke ovog krasnika ne dovodi u
većini slučajeva brzo do djelomičnog ili potpunog sušenja stabla već isto
nastupa tek kada je drvo kroz veći broj godina napadnuto i kada su ličinke
načinile veliki broj hodnika. Ova činjenica stoji u uskoj vezi sa načinom
oštećivanja debla, od strane ličinke. Ličinka ulazi kroz koru u drvo, načini
jedan hodnik kraći ili dulji prema srži drveta i zatim buši širi hodnik vertikalno.
Odrasli kornjaš provuče se kroz hodnik, kojim je ušla ličinka u drvo
i izađe napolje na onom mjestu, gdje je ličinka ušla u drvo. Zbog toga što
ličinka krasnika buši vertikalne hodnike, a kose odnosno horizontalne samo
kod ulaza i izlaza, to ona ne prekida kod svoga bušenja provodno i tvorno
staničje i prema tome ne nastupa u jačoj mjeri prekid u kolanju sokova.
Zbog te činjenice do sušenja grana i vrhova, te otpadanja iglica dolazi tek
onda kada je drvo bilo napadnuto od velikog broja krsnikovih ličinaka i kada
je provodno i tvorno tkivo u jačoj mjeri oštećeno. Zbog toga ne možemo kroz
veći broj godina primjetiti napad štetnika ako ne pregledamo mjesta, gdje
je štetnik izašao iz drveta, jer drveće zadržava i unatoč napada svoje zelenilo.
Kod naših istraživanja naišli smo na ovakve slučajeve napada:


1. Cedar ili čempres stari 60—80 godina u jačoj mjeri napadnuti od
štetnika, ali zeleni i bez ikakvih znakova sušenja;
2. stari cedar ili čempres gube iglice, vrh se suši;
3. mladi cedrovi ili čempresi na oko zdravi, zeleni, ali napadnuti od
krasnika. Kod nekih nema na kori nikakvih ozlijeda niti bušotina, ali kad
drvo presječemo unutrini se nalaze ličinke. Napad po vanjskim znacima
nije ustanovljen, jer se nalazi u početnoj fazi;
4. Mlada stabla čempresa ili cedra fiziološki oslabljena propadaju, ali
nisu napadnuta od krasnika, premda se u neposrednoj blizini nalaze i zaražena
stabla.
Iz naprijed navedenog možemo zaključiti, da čempresov krasnik može
napasti fiziološki oslabljena, oštećena ili stara stabla, ali isto tako mogu
stradati i zdrava stabla. Osim toga napad na drveće može uslijediti jednako
kod solitarnih stabala kao i kod onih u skupinama. Te činjenice otežavaju
poduzimanje mjera suzbijanja, koje su i onako teško provedive. Prema
svemu što smo dosada ustanovili o tom krasniku njegova pojava kod nas
predstavlja jedan prilično kompleksan problem.


Čempresov krasnik je u prvom redu štetnik samoga debla, a rjeđe ga
nalazimo u debljim granama. Za suzbijanje takvih štetnika nepostoje za sada
nikakva kemijska sredstva, već samo mehanička borba. Nauka doduše ide
i u tom pogledu naprijed, ali odgovarajući rezultati još nisu postignuti. Ka>j
efikasna mjera uzima se uklanjanje zaraženih stabala i spaljivanje. Ta
mjera je samo djelomična, jer kad bismo htjeli potpuno uništiti čempresovog
krasnika primjenom sjekire onda bi morali u isto vrijeme m




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 53     <-- 53 -->        PDF

zaraženom i ugroženom području iskrčiti sva postojeća stabla i grmove
čempresa, cedra, tuje i borovice. Ali ni tom mjerom nebi za budućnost osigurali
spomenuto drveće od napada krasnika, jer bi sigurno bilo s kojeg
kraja uslijedio naknadno napad tog štetnika. Treba imati u vidu i to, da je
čempresov krasnik na Mediteranu autohtona vrsta, a takove se mogu, ako
su štetne, suzbijati, ali ne uništiti.


Kod provađanja mehaničke borbe protiv čempresovog krasnika treba
voditi računa i o samim staništima gdje se nalaze zaražena ili ugrožena
stabla, te u interesu cjelokupnosti stanovitih parkova i zelenih površina
povesti računa i o uzgojnoj, fitocenološkoj i fitosanitetskoj strani. Naglim
zahvatom stvaramo u prirodi u svakom slučaju poremetnju o kojoj treba
ite kako voditi računa sa uzgojne strane o čemu imadu da kažu svoju riječ
uzgajači. U ovom času možemo samo tvrditi da sa sjekirom
nećemo riješiti pitanje pojave čempresovog
krasnika.


Kadgod se radi o šumskim sastojinama ili o parkovima treba u prvom
redu voditi računa o faktorima koji čuvaju biotičku ravnotežu, pa i u onim
slučajevima gdje imamo na dispoziciju odgovarajuća kemijska sredstva
nesmijemo ispustiti iz vida biotičke faktore. Biološka metoda suzbijanj?
štetnika nije nikada tako uočljiva i stvarna kao mehanička i kemijska, ali
svaki onaj faktor koji nam pomaže bilo umjetno bilo prirodno biološki u
borbi protiv štetnika pruža nam s vremenom veću i sigurniju korist od univerzalnog
sredstva, koje momentano vrlo efikasno djeluje.


S obzirom na današnje stanje i zaraženost cedrova i čempresa u Primorju
i Dalmaciji mi nismo u mogućnosti da preporučimo bilo kakvu radikalnu
mjeru za suzbijanje čempresovog krasnika, ali smatramo da smišljena
primjena mehaničke mjere suzbijanja tog štetnika će biti u stanju da postepeno
napad svede na snošljivu mjeru. U prvom redu treba misliti na
to da se ovdje radi ponajviše o drveću u parkovima i vrtovima kod čega
tehnička upotreba drveta dolazi manje u obzir. Ako je drvo staro i napadnuto
treba ga ukloniti i spriječiti da se iz srušenog drveta izvuku kornjaši,
Ako to nismo učinili onda prijeti opasnost da će iz ležećeg stabla postepeno
izlaziti kornjaši i zaražavati nezaražena stabla. Kod poduzimanja mehaničkih
mjera suzbijanja odnosno uklanjanja zaraženih stabala postavlja se pitanje
da li je potrebno u ovom slučaju u isto vrijeme odstraniti na zaraženom
području sva zaražena stabla da se tako spriječi daljnje širenje štetnika.
Drveće koje se suši, koje je oslabljeno, izbušeno i puno pukotina treba
svakako posjeći i spaliti, ali zelena na oko zdrava stabla mogla bi i ako su
zaražena stanovito vrijeme ostati, jer ona neće služiti za širenje štetnika
koji napada samo ona stabla koja mu fiziološki odgovaranju.


U prilog ovome što smo iznijeli navesti ćemo još dva primjera iz prakse.
Svima šumarskim stručnjacima je poznat štetnik velik a hrastov a
strizibuba . Vjerojatno mnogi i to znadu, da u zagrebačkom parku u
Maksimiru nema ni jednog starijeg hrasta, koji nije napadnut od tog
štetnika, a ipak ti zaraženi hrastovi već godinama stoje na istom mjestu
i postepeno propadaju. Pitamo se kako bi izgledao Maksimir kada bi jednim
zamahom posjekli sve zaražene hrastove u tom parku. Hrast izdrži
desetke godina iako je napadnut od strizibube, a čini se da to u dobroj
mjeri vrijedi i za čempres i cedar u vezi sa napadom krasnika. Ako drveće




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 54     <-- 54 -->        PDF

kraj napada štetnika brže strada onda su po srijedi kod toga još neki drugi
uzroci, a ne samo štetnik.


Da je napad štetnika u drvo katkada strogo vezan na fiziološko stanje
drveta uz utjecaj nekih drugih faktora dokazuje kao jedan naročiti primjer
hrastov krasnik (Agrilus biguttatus) koji napada isključivo samo
fiziološki oslabljene hrastove. Ako u jednoj šumi imade mnogo takvih stabala
onda će napad hrastovog krasnika biti vrlo jak, ali ako u šumi nema
fizioloških oslabljenih stabala štetnik ni u kojem slučaju neće napasti zdrava
stabla.


Zaključak


Iz naprijed iznešenog kratkog razlaganja mogli bismo za sada povući
ove zaključke:


čempresov krasnik je u prvom redu štetnik čempresa i cedra, a može
napasti još i tuju i borovicu. Budući da taj štetnik napada u prvom redu
starija oštećena, a manje fiziološki oslabljena i mlada stabla, treba pitanju
pojave tog štetnika posvetiti veću pažnju i proučiti njegovu ekologiju radi
daljnjeg uzgoja cedra i čempresa.


Suzbijanje tog štetnika pretstavlja jedan problem, jer osim mehaničkog
uništavanja zaraženog drveća nema zasada druge efikasnije metode,
kojom bi ga se moglo suzbiti.


S obzirom na to da naročito kod starijih stabala napad može potrajati
dugo, pa da se posljedice napada manifestiraju u sušenju vrhova i otpadanju
iglica, i budući da je štetnik posvuda u Primorju i Dalmaciji raširen
mislimo da se ne mora pristupiti odmah uništenju zaraženih stabala, jer bi
u današnjim prilikama bilo vrlo teško naći nezaražena stabla. Radi tog?
treba da šumarski i entomološki stručnjaci pristupe proučavanju svih bioloških
momenata, koji uvjetuju pojavu tog štetnika i prema tome uzgojnim
i profilaktičnim mjerama pristupe sprečavanju jače pojave čempresovog
krasnika.


ŠTA NAM POKAZUJE PRVA REVIZIJA UREĐAJNIH ELABORATA?


Ing-. Nikola Eić


Uvod


G
G
odine 1953. sarajevska taksacija izvršila je prvu reviziju uređajnih elaborata,
koji su posljednji puta sastavljeni 1935. i 1936. godine. Ovom
revizijom obuhvaćene su gospodarske jedinice.


1. žep — Kuštravica
2. Gornja Krivaja
3. Donja Krivaja (dio)
Zašto ovu reviziju od 1953. god. nazivamo prvom, kada su ove gospodarske
jedinice uređivane i 1911. te 1922. odnosno 1923 godine?
Ova prva dva uređivanja t. j . 1911. i 1922/23. nisu vršena na isti
način niti po istim principima kao što je to vršeno 1935/36. i 1953. god.