DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 5 <-- 5 --> PDF |
dva jezika hrvatski i njemački. Stručni članci, što su ih donosila prva godišta šumarskog lista, bili su stvarno pisani njemački (Wesely, Danhelovsky, Pausa) i prevođeni. Stručni termini uzajmljivani su od srodnih struka (botanika, mineralogija, poljoprivreda, tehnika). Iz nužde prilazilo se slijepom prevođenju stranih ili kovanju novih termina. To u pravilu nije bilo u duhu našega jezika (Ettinger17). Dešavalo se i to da su u to vrijeme stručne knjige pisali nešumari (šulek18), kojima hrvatski jezik nije bio materinji. Smišljeni inicijativni rad oko izgrađivanja šumarske terminologije za cijelo područje srpsko-hrvatskog jezika počinje tek u drugom deceniju dvadesetog stoljeća. On se javlja u tri vala. Svaki od tih talasa vezan je o velike historijske etape narodnog oslobođenja. Znači, svaki put se misao slobode odrazila i na jeziku pa i na onome u službi nauke. Istina individualnih radova oko sabiranja terminološke građe i poticaja za to bilo je razmjerno rano (Rački, Kesterčanek, Dojković, Jovanović, Kosović). Prvi prijedlog za izgrađivanje jedinstvene stručne terminologije iznesen je poslije balkanskih ratova. Ugrenović19 predlaže da Hrvatsko šumarsko društvo, po primjeru Matice srpske i Matice hrvatske, pristupi radu oko šumarske terminologije u zajednici sa Srpskim šumarskim udruženjem, i iznosi sabranu građu20. Drugi je prijedlog učinjen21 po svršetku Prvog svjetskog rata, tačnije po izvršenom ujedinjavanju srpskog, hrvatskog i slovenackog šumarskog društva u jedinstveno Jugoslovensko šumarsko udruženje. Ta je inicijativa poprimila i realne oblike. U krilu JŠU organizovan je odbor za šumarsku terminologiju, utvrđene su smjernice toga rada i otpočelo se sa radom22. Nedavna inicijativa Saveza šumarskih društava u Beogradu treća je po redu u posljednje četrdeset i dvije godine. Potreba izgrađivanja šumarske terminologije nikad nije bila veća nego što je danas. Stanje u oblasti našeg šumarstva toliko se izmijenilo poslije oslobođenja, da je za njegov dalji i uspješni razvoj neophodno prići planskom sređivanju šumarske terminologije. Na području srpsko-hrvatskog jezika postoje danas tri šumarska fakulteta sa novim izdiferenciranim nastavnim planom, sa zasebnim smjerovima ili odsjecima nastave i sa velikim brojem instituta; postoji šest instituta van fakulteta, devet srednjih šumarskih i drvno-industrijskih škola. Na rečenom teritoriju djeluje šest šumarskih udruženja, izdaje se sedam naučnih i sedam stručnih časopisa. U stanju dovršavanja nalaze se Jugoslavenski standardi za drvo. Obimni rad Leksikografskog zavoda FNRJ, koji drži u vidu kulturnu i privrednu snagu cijele nove socijalističke Jugoslavije, obuhvatio je i šumarstvo, šumarska enciklopedija, koja će izaći u izdanju rečenog zavoda stavila jepored ostaloga sebi u zadatak da unaprijedi i pitanje šumarske terminologije, šumarska nauka vlastitom snagom probila si je put i do najviših naučnih ustanova Akademija nauka u Beogradu i Zagrebu. Pitanje stručnih terminologija uzima se vrlo ozbiljno u razmatranje u anketi, koju je pokrenula Matica Srpska u borbi »za zdrav razvitak i pravilnu kulturu našeg književnog jezika«. Ide se još i dalje, kad se tvrdi »To je možda«, 17 Ettinger, Šumarsko-lovački leksikon, Zagreb 1890. 18 Šulek, Korist i gojenje šumah osobito u trojednoj kraljevini, Zagreb 1866. 19 Ugrenović, Šumarski list 1912, str. 78. 20 Ugrenović, Građa za šumarsku terminologiju, 1913, Prilog. 21 Ugrenović, Šumarska terminologija, »šumarski list«, 1921, str. 44—51. 22 Ugrenović, Terminologija, »Šumarski list«, 1922, str. 26—28. |