DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 52 <-- 52 --> PDF |
opažanjima koja vršimo u Primorju već nekoliko godina upućuju nas na konstataciju, da taj štetnik u manjoj mjeri napada fiziološki oslabljena stabla, već traži za svoj napad ozlijeđena mjesta na zdravom stablu. Kakvu ulogu u pogledu napada krasnika na cedar i čempres ima klima, sastav tla nije nam dovoljno poznato, ali mislimo da i tlo u stanovitoj mjeri uvjetuje napad čempresovog krasnika. Prema našim opažanjima ovaj krasnik u prvom redu napada starija stabla, dok je napad na mlađim stablima mnogo rjeđi, čempresov krasnik ponaša se slično kao i strizjbuba velika, koja napada samo starija stabla hrastova. Važno je napomenuti da napad ličinke ovog krasnika ne dovodi u većini slučajeva brzo do djelomičnog ili potpunog sušenja stabla već isto nastupa tek kada je drvo kroz veći broj godina napadnuto i kada su ličinke načinile veliki broj hodnika. Ova činjenica stoji u uskoj vezi sa načinom oštećivanja debla, od strane ličinke. Ličinka ulazi kroz koru u drvo, načini jedan hodnik kraći ili dulji prema srži drveta i zatim buši širi hodnik vertikalno. Odrasli kornjaš provuče se kroz hodnik, kojim je ušla ličinka u drvo i izađe napolje na onom mjestu, gdje je ličinka ušla u drvo. Zbog toga što ličinka krasnika buši vertikalne hodnike, a kose odnosno horizontalne samo kod ulaza i izlaza, to ona ne prekida kod svoga bušenja provodno i tvorno staničje i prema tome ne nastupa u jačoj mjeri prekid u kolanju sokova. Zbog te činjenice do sušenja grana i vrhova, te otpadanja iglica dolazi tek onda kada je drvo bilo napadnuto od velikog broja krsnikovih ličinaka i kada je provodno i tvorno tkivo u jačoj mjeri oštećeno. Zbog toga ne možemo kroz veći broj godina primjetiti napad štetnika ako ne pregledamo mjesta, gdje je štetnik izašao iz drveta, jer drveće zadržava i unatoč napada svoje zelenilo. Kod naših istraživanja naišli smo na ovakve slučajeve napada: 1. Cedar ili čempres stari 60—80 godina u jačoj mjeri napadnuti od štetnika, ali zeleni i bez ikakvih znakova sušenja; 2. stari cedar ili čempres gube iglice, vrh se suši; 3. mladi cedrovi ili čempresi na oko zdravi, zeleni, ali napadnuti od krasnika. Kod nekih nema na kori nikakvih ozlijeda niti bušotina, ali kad drvo presječemo unutrini se nalaze ličinke. Napad po vanjskim znacima nije ustanovljen, jer se nalazi u početnoj fazi; 4. Mlada stabla čempresa ili cedra fiziološki oslabljena propadaju, ali nisu napadnuta od krasnika, premda se u neposrednoj blizini nalaze i zaražena stabla. Iz naprijed navedenog možemo zaključiti, da čempresov krasnik može napasti fiziološki oslabljena, oštećena ili stara stabla, ali isto tako mogu stradati i zdrava stabla. Osim toga napad na drveće može uslijediti jednako kod solitarnih stabala kao i kod onih u skupinama. Te činjenice otežavaju poduzimanje mjera suzbijanja, koje su i onako teško provedive. Prema svemu što smo dosada ustanovili o tom krasniku njegova pojava kod nas predstavlja jedan prilično kompleksan problem. Čempresov krasnik je u prvom redu štetnik samoga debla, a rjeđe ga nalazimo u debljim granama. Za suzbijanje takvih štetnika nepostoje za sada nikakva kemijska sredstva, već samo mehanička borba. Nauka doduše ide i u tom pogledu naprijed, ali odgovarajući rezultati još nisu postignuti. Ka>j efikasna mjera uzima se uklanjanje zaraženih stabala i spaljivanje. Ta mjera je samo djelomična, jer kad bismo htjeli potpuno uništiti čempresovog krasnika primjenom sjekire onda bi morali u isto vrijeme m |