DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 52     <-- 52 -->        PDF

opažanjima koja vršimo u Primorju već nekoliko godina upućuju nas na
konstataciju, da taj štetnik u manjoj mjeri napada fiziološki oslabljena
stabla, već traži za svoj napad ozlijeđena mjesta na zdravom stablu. Kakvu
ulogu u pogledu napada krasnika na cedar i čempres ima klima, sastav tla
nije nam dovoljno poznato, ali mislimo da i tlo u stanovitoj mjeri uvjetuje
napad čempresovog krasnika.


Prema našim opažanjima ovaj krasnik u prvom redu napada starija
stabla, dok je napad na mlađim stablima mnogo rjeđi, čempresov krasnik
ponaša se slično kao i strizjbuba velika, koja napada samo starija stabla
hrastova. Važno je napomenuti da napad ličinke ovog krasnika ne dovodi u
većini slučajeva brzo do djelomičnog ili potpunog sušenja stabla već isto
nastupa tek kada je drvo kroz veći broj godina napadnuto i kada su ličinke
načinile veliki broj hodnika. Ova činjenica stoji u uskoj vezi sa načinom
oštećivanja debla, od strane ličinke. Ličinka ulazi kroz koru u drvo, načini
jedan hodnik kraći ili dulji prema srži drveta i zatim buši širi hodnik vertikalno.
Odrasli kornjaš provuče se kroz hodnik, kojim je ušla ličinka u drvo
i izađe napolje na onom mjestu, gdje je ličinka ušla u drvo. Zbog toga što
ličinka krasnika buši vertikalne hodnike, a kose odnosno horizontalne samo
kod ulaza i izlaza, to ona ne prekida kod svoga bušenja provodno i tvorno
staničje i prema tome ne nastupa u jačoj mjeri prekid u kolanju sokova.
Zbog te činjenice do sušenja grana i vrhova, te otpadanja iglica dolazi tek
onda kada je drvo bilo napadnuto od velikog broja krsnikovih ličinaka i kada
je provodno i tvorno tkivo u jačoj mjeri oštećeno. Zbog toga ne možemo kroz
veći broj godina primjetiti napad štetnika ako ne pregledamo mjesta, gdje
je štetnik izašao iz drveta, jer drveće zadržava i unatoč napada svoje zelenilo.
Kod naših istraživanja naišli smo na ovakve slučajeve napada:


1. Cedar ili čempres stari 60—80 godina u jačoj mjeri napadnuti od
štetnika, ali zeleni i bez ikakvih znakova sušenja;
2. stari cedar ili čempres gube iglice, vrh se suši;
3. mladi cedrovi ili čempresi na oko zdravi, zeleni, ali napadnuti od
krasnika. Kod nekih nema na kori nikakvih ozlijeda niti bušotina, ali kad
drvo presječemo unutrini se nalaze ličinke. Napad po vanjskim znacima
nije ustanovljen, jer se nalazi u početnoj fazi;
4. Mlada stabla čempresa ili cedra fiziološki oslabljena propadaju, ali
nisu napadnuta od krasnika, premda se u neposrednoj blizini nalaze i zaražena
stabla.
Iz naprijed navedenog možemo zaključiti, da čempresov krasnik može
napasti fiziološki oslabljena, oštećena ili stara stabla, ali isto tako mogu
stradati i zdrava stabla. Osim toga napad na drveće može uslijediti jednako
kod solitarnih stabala kao i kod onih u skupinama. Te činjenice otežavaju
poduzimanje mjera suzbijanja, koje su i onako teško provedive. Prema
svemu što smo dosada ustanovili o tom krasniku njegova pojava kod nas
predstavlja jedan prilično kompleksan problem.


Čempresov krasnik je u prvom redu štetnik samoga debla, a rjeđe ga
nalazimo u debljim granama. Za suzbijanje takvih štetnika nepostoje za sada
nikakva kemijska sredstva, već samo mehanička borba. Nauka doduše ide
i u tom pogledu naprijed, ali odgovarajući rezultati još nisu postignuti. Ka>j
efikasna mjera uzima se uklanjanje zaraženih stabala i spaljivanje. Ta
mjera je samo djelomična, jer kad bismo htjeli potpuno uništiti čempresovog
krasnika primjenom sjekire onda bi morali u isto vrijeme m