DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 54 <-- 54 --> PDF |
kraj napada štetnika brže strada onda su po srijedi kod toga još neki drugi uzroci, a ne samo štetnik. Da je napad štetnika u drvo katkada strogo vezan na fiziološko stanje drveta uz utjecaj nekih drugih faktora dokazuje kao jedan naročiti primjer hrastov krasnik (Agrilus biguttatus) koji napada isključivo samo fiziološki oslabljene hrastove. Ako u jednoj šumi imade mnogo takvih stabala onda će napad hrastovog krasnika biti vrlo jak, ali ako u šumi nema fizioloških oslabljenih stabala štetnik ni u kojem slučaju neće napasti zdrava stabla. Zaključak Iz naprijed iznešenog kratkog razlaganja mogli bismo za sada povući ove zaključke: čempresov krasnik je u prvom redu štetnik čempresa i cedra, a može napasti još i tuju i borovicu. Budući da taj štetnik napada u prvom redu starija oštećena, a manje fiziološki oslabljena i mlada stabla, treba pitanju pojave tog štetnika posvetiti veću pažnju i proučiti njegovu ekologiju radi daljnjeg uzgoja cedra i čempresa. Suzbijanje tog štetnika pretstavlja jedan problem, jer osim mehaničkog uništavanja zaraženog drveća nema zasada druge efikasnije metode, kojom bi ga se moglo suzbiti. S obzirom na to da naročito kod starijih stabala napad može potrajati dugo, pa da se posljedice napada manifestiraju u sušenju vrhova i otpadanju iglica, i budući da je štetnik posvuda u Primorju i Dalmaciji raširen mislimo da se ne mora pristupiti odmah uništenju zaraženih stabala, jer bi u današnjim prilikama bilo vrlo teško naći nezaražena stabla. Radi tog? treba da šumarski i entomološki stručnjaci pristupe proučavanju svih bioloških momenata, koji uvjetuju pojavu tog štetnika i prema tome uzgojnim i profilaktičnim mjerama pristupe sprečavanju jače pojave čempresovog krasnika. ŠTA NAM POKAZUJE PRVA REVIZIJA UREĐAJNIH ELABORATA? Ing-. Nikola Eić Uvod G G odine 1953. sarajevska taksacija izvršila je prvu reviziju uređajnih elaborata, koji su posljednji puta sastavljeni 1935. i 1936. godine. Ovom revizijom obuhvaćene su gospodarske jedinice. 1. žep — Kuštravica 2. Gornja Krivaja 3. Donja Krivaja (dio) Zašto ovu reviziju od 1953. god. nazivamo prvom, kada su ove gospodarske jedinice uređivane i 1911. te 1922. odnosno 1923 godine? Ova prva dva uređivanja t. j . 1911. i 1922/23. nisu vršena na isti način niti po istim principima kao što je to vršeno 1935/36. i 1953. god. |