DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Zbog toga smatramo 1935/36. god. kao prvo uređivanje ovih gospodarskih jedinica, jer je rađeno na isti način kao i 1953. god. Do godine 1935. bilo je po mome mišljenju dosta lutanja i neizvjesnosti u načinu uređivanja naših bosanskih šuma. Budući da se ovdje radi o uređivanju prebornih šuma to nije nikakvo čudo, da su se one tek u to vrijeme počele uređivati na savremeniji način. Možemo zahvaliti okolnostima, da su u to vrijeme neki naši stručnjaci počeli prenositi metode uređivanja prebornih šuma iz švicarske, koja je u to vrijeme, a i danas po svoj prilici najdalje otišla na proučavanju i uređivanju tih šuma. Kako znamo, danas u naprednom svjetskom šumarstvu naglo se dolazi do spoznaje, da je preborna šuma i preborno gospodarenje pretežno gospodarski tip budućnosti. Ovo gospodarenje je upravo kao stvoreno specijalno za naše bosanske prilike, gdje se u velikoj većini radi o brdskim šumama na strmim terenima i apsolutno šumskim tlima, te odgovarajućim vrstama drveća. Pojam i značaj Krivajinog Bazena Navedene 3 gospodarske jedinice sačinjavaju takozvani »Krivajin Bazen«. To je jedan od najpoznatijih, najvećih, najkompaktnijih i najvažnijih šumskih područja naše države. Mislim, da gotovo nema šumara u našoj zemlji, koji ne bi znao za Krivajine područje i za pređuzeće drvne industrije »Krivaja«. Ovo pređuzeće promjenilo je mnogo vlasnika, a sjedište i naziv te renome na drvnom tržištu — ostao je uglavnom isti. Smatramo, da ne će biti na odmet, ako ovdje ukratko ponovimo kratki historijat ovoga područja i ovoga preduzeća. Godine 1899 osnovano je u Zavidovićima javno trgovačko društvo: Bosanska šumska industrija »Aissler i Ortlieb«, koje je sa državnim erarom sklopilo dugoročni ugovor za eksploataciju Krivajskog područja. Godine 1925 likvidiralo je gornje pređuzeće i osnovano novo pod imenom »Krivaja A. D.«. Ovo je pređuzeće prestalo sa radom 1933 godine i palo pod stečaj. Godine 1934 raskinut je ugovor sa ovim preduzećem, kome je na čelu bio F. Regenstreif. Poslije toga ovo pređuzeće prešlo je u vlasništvo bivše Jugoslavije, a od Oslobođenja 1945. godine ono opet radi pod imenom »Krivaja« i danas je najveće naše socijalističko pređuzeće drvne industrije u FNRJ. Teške milione kubika drveta dalo je ovo šumsko područje. Sama firma »Krivaja « imala je ugovor na godišnje 300.000 m3 drveta. Iza Oslobođenja ovo područje je davalo godišnje i preko milijon m3 drveta. Pilana u Zavidovićima imala je ranije 24 puna gatera, a danas ih ima nešto manje, ali sječa drveta se stalno penjala te je nedavno dostigla svoj vrhunac i ono se sada spušta na niže. Radi velike ekonomske važnosti, a sa druge strane radi velike preiskorištenosti drveta u ovome bazenu — mi smo ´ovdje pristupili reviziji uređajnih elaborata i to prvi put od 1935. god. baš u ovom području. Kakvo je stanje šumske površine i šumskog fonda — vidjećemo kasnije. Ovo je upravo i cilj ovoga izlaganja, da se brojčano dokaže stalno i naglo opadanje šumovitosti i šumskog fonda u našim šumama. Kasnije izlaganje će nam pokazati, da mi u buduće moramo budno paziti na potencijal naših šuma te već sada moramo preduzeti ozbiljne korake ne samo za sprečavanje smanjenja šuma, nego za njegovo ozdravljenje i poboljšanje. |