DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Značaj i korist uređivanja šuma


Ova dva uređivanja šuma t. j . 1935/36. i 1953. god. imala bi daleko
veću korist i značaj, da su se u međuvremenu vodile propisne evidencije
šumskog gospodarstva, a naročito evidencije sječa. Ti bi podaci dali dragocjene
koristi — ali nažalost gotovo ništa nije bilo od te evidencije.


Velika je naša mana, da ovome neobično važnom poslu još nismo pridavali
potrebnu pažnju. Pored toga ratne prilike prošlog rata — prekinule
su svaku evidenciju sječa i pravilno gospodarenje. Slične prilike neminovni,
rezultiraju par godina iza rata. Ukratko rečeno — mi danas nemamo ni
približne orijentacije šta je od 1935. god. na ovamo dalo ovo šum. područje.
Prema tome ne možemo znati ni valjanost bivših uređajnih elaborata, jer
mi znamo šta je područje po uređajnom elaboratu trebalo dati, a ne znamo
šta je stvarno dalo.


Da smo imali dobru evidenciju sječa mi bismo za ovih 17—18 god.
razmaka između oba uređivanja — ipak približno znali koliki nam je bio
prirast u ovim šumama. Ovo bi bila neka vrsta »Kontrolna Metoda« uređivanja.
Najvažniji faktor uređivanja šuma — prirast — još nam je uvijek
velika nepoznanica. Mi bi ga ovdje — kako rekoh — barem približno ustanovili
i to po poznatoj formuli.


Prema tome naš najvažniji cilj revizije uređajnog elaborata — približno
ustanovljenje prirasta — potpuno je promašen. Mi sada možemo
samo uporediti stanje šumskih površina i šum. fonda I. i II. uređivanja.
I ove cifre će nam dati dragocjene podatke t. j . podatke stalnog opadanja
šumovitosti i količine šum. fonda.


Vidjećemo i odnos po vrsti drveta. Međutim nepotpuno ćemo moći
uporediti postotak učešća drv. masa po deblj. razredima, jer smo kod prvog
uređivanja imali jedne debljinske razrede (pet deblj. razreda: 10!—22 cm:
24—34; 36—54; 56—80 cm i iznad 80 cm), a kod drugog uređivanja druge
debljinske razrede, t. j . takozvane dekadne (6 deb. razreda: 10—20; 22—30;
32—40; 42—50; 52—60 i iznad 62 cm). Ovi prvi deblj. razredi po našem
mišljenju bili su prikladniji za konkretne prilike od onih drugih. Kod priležećih
grafikona (si. 1—4) — nekako sam preračunao nove na stare deblj.
razrede, kako bi ih mogao međusobno uporediti.


Stanje i upoređenje uređajnih podataka kod oba uređivanja


Da bismo mogli što jasnije vidjeti stanje šum. površina i drvnog fonda
te da bismo ih mogli uporediti kod oba uređivanja mi ćemo ovdje tabelarno
prikazati stanje tih uređajnih podataka. Zatim ćemo u si. 1—4 — grafički
prikazati stanje šum. fonda za gospodarsku jedinicu žep — Kuštravica,
gdje je razlika između I. i II. uređivanja najveća.


Krivulje ovih grafikona masa nemaju poželjnu pravilnu binomnu
(zvonoliku) formu stanja drvnih masa ovih šuma. One su doduše po obliku
slične u sva 4 grafikona, ali su površine (odnosno mase) koje one pokrivaju
sve manje i manje.


U ostale obrasle površine spadaju šumske kulture i šikare. U ostale neobrasle
površine spadaju čistine, krš — golet i uzurpacije. Jedino u D. Krivaji nisu uvrštene
uzurpacije, jer su neznatne. Dio D. Krivaje, koji se ovdje tretira, predstavlja šume
sa desne strane rijeke Krivaje ove gosp. jedinice. Lijeva strana se radi 1954. godine.