DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Značaj i korist uređivanja šuma Ova dva uređivanja šuma t. j . 1935/36. i 1953. god. imala bi daleko veću korist i značaj, da su se u međuvremenu vodile propisne evidencije šumskog gospodarstva, a naročito evidencije sječa. Ti bi podaci dali dragocjene koristi — ali nažalost gotovo ništa nije bilo od te evidencije. Velika je naša mana, da ovome neobično važnom poslu još nismo pridavali potrebnu pažnju. Pored toga ratne prilike prošlog rata — prekinule su svaku evidenciju sječa i pravilno gospodarenje. Slične prilike neminovni, rezultiraju par godina iza rata. Ukratko rečeno — mi danas nemamo ni približne orijentacije šta je od 1935. god. na ovamo dalo ovo šum. područje. Prema tome ne možemo znati ni valjanost bivših uređajnih elaborata, jer mi znamo šta je područje po uređajnom elaboratu trebalo dati, a ne znamo šta je stvarno dalo. Da smo imali dobru evidenciju sječa mi bismo za ovih 17—18 god. razmaka između oba uređivanja — ipak približno znali koliki nam je bio prirast u ovim šumama. Ovo bi bila neka vrsta »Kontrolna Metoda« uređivanja. Najvažniji faktor uređivanja šuma — prirast — još nam je uvijek velika nepoznanica. Mi bi ga ovdje — kako rekoh — barem približno ustanovili i to po poznatoj formuli. Prema tome naš najvažniji cilj revizije uređajnog elaborata — približno ustanovljenje prirasta — potpuno je promašen. Mi sada možemo samo uporediti stanje šumskih površina i šum. fonda I. i II. uređivanja. I ove cifre će nam dati dragocjene podatke t. j . podatke stalnog opadanja šumovitosti i količine šum. fonda. Vidjećemo i odnos po vrsti drveta. Međutim nepotpuno ćemo moći uporediti postotak učešća drv. masa po deblj. razredima, jer smo kod prvog uređivanja imali jedne debljinske razrede (pet deblj. razreda: 10!—22 cm: 24—34; 36—54; 56—80 cm i iznad 80 cm), a kod drugog uređivanja druge debljinske razrede, t. j . takozvane dekadne (6 deb. razreda: 10—20; 22—30; 32—40; 42—50; 52—60 i iznad 62 cm). Ovi prvi deblj. razredi po našem mišljenju bili su prikladniji za konkretne prilike od onih drugih. Kod priležećih grafikona (si. 1—4) — nekako sam preračunao nove na stare deblj. razrede, kako bi ih mogao međusobno uporediti. Stanje i upoređenje uređajnih podataka kod oba uređivanja Da bismo mogli što jasnije vidjeti stanje šum. površina i drvnog fonda te da bismo ih mogli uporediti kod oba uređivanja mi ćemo ovdje tabelarno prikazati stanje tih uređajnih podataka. Zatim ćemo u si. 1—4 — grafički prikazati stanje šum. fonda za gospodarsku jedinicu žep — Kuštravica, gdje je razlika između I. i II. uređivanja najveća. Krivulje ovih grafikona masa nemaju poželjnu pravilnu binomnu (zvonoliku) formu stanja drvnih masa ovih šuma. One su doduše po obliku slične u sva 4 grafikona, ali su površine (odnosno mase) koje one pokrivaju sve manje i manje. U ostale obrasle površine spadaju šumske kulture i šikare. U ostale neobrasle površine spadaju čistine, krš — golet i uzurpacije. Jedino u D. Krivaji nisu uvrštene uzurpacije, jer su neznatne. Dio D. Krivaje, koji se ovdje tretira, predstavlja šume sa desne strane rijeke Krivaje ove gosp. jedinice. Lijeva strana se radi 1954. godine. |