DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 60     <-- 60 -->        PDF

još sve stvari nisu bile postavljene na svoje mjesto. Kod pažljivog
čuvanja šuma ne mogu se dešavati ovako veliki požari. Nažalost svaki rat
i njegove posljedice — najviše se odražavaju na šumama.


II. Stanje šumskog fonda (vidi tabelu II)
Da bi nam stanje šum. fonda (drvnih masa) po jedinici površine bilo
još jasnije mi ćemo u tabeli III. prikazati i stanje masa po 1 ha i to za cjelokupnu
šumsku površinu (obraslo i neobraslo), jer tabela II daje podatke
prosecno za površinu visokih prebornih šuma u kojima je procjenjivana
drvna masa. U istoj tabeli III. prikazaće se i razlike u šum. fondu za oba
uređivanja po 1 ha.


III.
Stanje šumskog fonda prosecno za ukupnu površinu i razlike
u šumskom fondu za oba uređivanja Tabela III.
Razlika u šum. fondu Prosečna drvna maSa po 1 ha


I. i II. uređivanju cjelokupne površine m3
Gospodarska


jedinica
3


Ukupno m
Razlika


u°/o Stanje 1935/6 Stanje 1953


+ ili —
+ ili Žep
— Kuštravica — 1,502.292 - 29»/„ 327 236 — 91


Gornja Krivaja — 35.456 - 17» 187 185 — 2


Donja Krivaja — 881.890 - 26% 211 159 — 52


Ukupno Prosecno — 2,419.638 - 20% 240 193 — 47


Iz tabele
II. i III. opažamo sledeće činjenice:


1. Razlika u šum. fondu iznosi ukupno 2,419.638 ms ili 20°/o na štetu
stanja u 1953. god. iako se ovdje radi o stalno korištenoj šumi, a ne prašumi.
Najveću razliku pokazuje gnsp. jedinicu žep—Kuštravica (jer je najviše
izgorjela), a najmanju Gor. Krivaja.


Ako uzmemo, da je gornja masa umanjena za 17 god. onda izlazi, da
je to smanjenje bilo godišnje 142.352 m3. Ovome moramo još dodati godišnji
prirast koji ovdje po elaboratu prosecno iznosi oko 140.000 m3. Prema
tome ukupno godišnje smanjenje drvne mase iznosilo je ovdje oko 283.000
m3 ili za 17 god. 4,811.000 m:i. Međutim mi smatramo, da je iskorišteno
mnogo više drveta, a to znači da je prirast prije manji nego veći od stvarnoga,
jer smo ga mi računali u 1935. i 1936. godini na bazi jednodobnih
visokih šuma, a u 1953. god. po približnim podacima za preborne šume po
uputstvima iz 1937. god.


Kako sam već naveo — nisu samo požari krivi za stalno opadanje obrasle
šum. površine i šum. fonda, nego na svaki način i u prvom redu neuredne
i prekomjerne sječe naših šuma.


598