DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Naše je mišljenje, da je ovdje div. zaliha trebala ostati uglavnom ista kao što je bila 1935. god. jer je ta zaliha uglavnom bila onakva kakva treba da se nalazi u prebornim šumama. 2. Razlika u sječivoj masi iznosi ovdje za 10 god. (dužinu ophodnjice) 1,623.00 m3 ili godišnje oko 162.000 m3 na štetu stanja u 1953. god. Ovo je posljedica znatnog smanjenja drv. zalihe. Ako uzmemo današnju vrednost drveta na panju prosečno oko 4.000 Din. po lm 3 — onda šteta nastala zbog smanjenja etata iznosi godišnje 162.000 X 4.000 = cea 650,000.000 ili za uređaj no razdoblje od 10 god. oko šest i pol milijardi dinara. Ovo je velik gubitak za našu nacionalnu privredu, pogotovu ako se uzme u obzir, da ovo područje iznosi svega oko J/ij površine šuma BiH, te da je stanje u drugim predjelima još mnogo gore. 3. Omjer smjese pojedine vrste drveta ostaje gotovo isti u ovom uređajnom razdoblju — što je vrlo povoljna činjenica, jer smo inače navikli da se taj omjer stalno smanjuje na štetu četinjara, a u korist bukve. Ovaj omjer smjese inače nije zadovoljavajući obzirom na % učešća četinjara, koji ovdje iznosi 46°/o jele i smrče te 13% b. i c. bora, t. j . ukupno 59%. Taj omjer smjese trebao bi u ovom području da iznosi 70—80% u korist četinj ara. Dakle omjer se nije pokvario za ovih 17—18 godina, ali se nije ni popravio kako bi to šume ovog područja biološki i gospodarski trebale imati. 4. Zanimljivo je da je stanje ukupnog tečajnog (prosječnog periodic nog) prirasta gotovo isto kod oba uređivanja i ako su podaci za taj prirast računati na razne napred navedene načine. Zaključak Konačno možemo zaključiti, da su napred navedene brojke neminovno -dokazale, da se kod nas rapidno smanjuje stanje obraslih šumskih površina i drvne zalihe. Ovo prouzrokuje teške materijalne gubitke, a drvna industrija i nehotice sama siječe granu na kojoj sjedi t. j . sama — možda i nesvjesno, postepeno ali sigurno uništava sirovinsku bazu iz koje se snabdj eva. Izgradnja sve više novih fabrika za preradu drveta, a naročito za hemijsku preradu — traži i sve više sirovina. Hoćemo li mi i u bliskoj budućnosti moći snabdjeti ova postrojenja sa potrebnim sirovinama, ako ovako nastavimo sa smanjivanjem šum. fonda? Ne ćemo. Cilj pravoga i urednog šum. gospodarenja jeste da postignemo što veći i bolji prirast a prema tome i etat. Budemo li i nadalje ovako gospodarili — ne ćemo to nikako postići. Krajnje je vrijeme, da pogledamo stvarnosti u oči, da podignemo renome naše struke, da upregnemo sve stručne snage, da se stanje naših šuma postepeno popravlja, a ne da se kvari. Ovo od nas traže novi kapaciteti prerade drveta, naši nacionalno ekonomski interesi i interesi mnogobrojnog našeg radništva, koje radi i živi od rada na polju šumarstva. Ne zaboravimo, da ma koliko mi izgradili naših fabrika i električ. centrala, da će se i pored toga veliki dio našeg nacionalnog dohotka morati dobivati iz šumske privrede, a veliki dio naših narodnih masa naročito u NRB i H da će stalno biti upućen na rad u šumi da bi si mogao osigurati svoju egzistenciju. Pored te čisto materijalne koristi postoje još razne na prvi pogled nevidljive ali daleko važnije koristi, koje nam daju naše šume. Te koristi |