DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 62     <-- 62 -->        PDF

su: blagotvorno djelovanje šuma na klimu, na vodni režim, na zaštitu tla
i objekata, na turizam i t. d.


Na kraju bih zaključio da treba imati stalno na umu napred navedene
poražavajuće cifre obzirom na stalno opadanje količine naših šuma i na
velike i nenadoknadive koristi, koje nam daje ta naša šuma. Više šuma -bolji
život zajednici, manje šuma — slabiji i sve teži život zajednici.


SAOPĆENJA


FLORENTINSKI GLOG U SRBIJI


Prije 60 godina je botaničar Živoj in J. Jurišić napisao u Nastavnik
u — List profesorskog društva. Knj. 5. Sv. I—VI. na str. 417. — Beograd, 1894
članak pod ovim naslovom »Crataegus florentina Zucc. (D. C. P r o d r.
2 p. 628 n. 23), novo drvo za floru Srbije«.


Tekst članka je slijedeći:
»Osrednje granato drvo, rede veliki a razgranat šib, kore po deblu sivo-pepeljave,
a na granama mrke sa sivim tačkama. Lišće naizmenično na podugačke drške stavljeno,
po obliku jajasto a pri dnu nešto malo srcasto, obodom isečeno u kratke režnjeve,
koji su nejednako zupčasti; ozgo je jasno zeleno, glatko, retko pri osnovi nerava
nešto dlakavo, a ozdo je belo kušljavo. Zalisci podugački, linearni, rutavi i lako opad-
Ijivi. Cvetovi su skupljeni u granatu gronju, a stoje na dugačkim i maljavim peteljkama.
Priperci crveni i opadljivi stoje pri osnovi peteljaka, a dužinom su ovima ravni.
Čašica je sa kratkom cevi zvonasta, obodom isečena u lancetaste a suvraćene kriške,
koje su duže od čašicine cevi. Kruničini listići su beli, pri osnovi maljavi, vrhom
ćeli ili plitko rovašeni, a od čašice su 2—3 puta duži. Prašnici su veličinom podjednaki
sa kruničinim listićima, prašni konci su glatki a prašnice duguljaste. Stubića ima 5,
i oni su dužinom ravni prašnicima ili od njih nešto duži, pri osnovi vunasti, žigovi su
sopasto zatupasti. Plod je petooka eliptična koštunica sa slatkom a duboko ulublj´enoni
oplodnicom, koja zrenjem od zelenožućkaste postane bledo-crvena.


Raste na Gorici više Niša, a cveta u aprilu (1888. godine).
O čemu se ovdje radi? Crataegus florentina Zucc. (D. C.) je vrlo rijetka biljka.
U Italiji dolazi samo u Etruriji (Toskana) i na Gorici kod Niša. Ovaj disjuncirani
areal je nastao po svoj prilici na umjetni način. U davna vremena za rimskog carstva
Niš je bio veliki politički i kulturni centar. Sigurno su rimski činovnici ili legionari prenesu
ovaj glog u Niš, gdje su ga zasadili, da bi sačuvali uspomenu na rodni kraj.
Stanište na Gorici kod Niša odgovara ovome glogu, te se razmnaža iz sjemena.
Naprijed citirani članak napisao je naš poznati srednjoškolski profesor i botaničar,
koji je bio jedan od osnivača Muzeja srpske zemlje, gdje je bio prvi kustos
botaničkog odjela. Osnovao je Srpsko botaničko društvo. Proučavao je floru Srbije,
Makedonije, Bosne i Bugarske i napisao o tome nekoliko naučnih radova.
Članak prof. Jurišića svakako je interesantan primjer introdukcije egzota. Dobro
bi bilo, da jedan naš dendrolog izvrši provjeru na terenu o staništu Crataegus floren
tina Zucc. (D. C).
Dr. J. Kovačević