DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Ustanove sa samostalnim financiranjem koje obavljaju sporednu privrednu djelatnost
u većem opsegu, vodit će knjigovodstvo po jedinstvenom kontnom planu koji
je propisan za veće i srednje privredne organizacije.


One pak, koje obavljaju sporednu privrednu djelatnost u manjem opsegu — po
skraćenom kontnom planu propisanom za manje privredne organizacije i radnje.


Tko će odrediti u kojem opsegu obavlja ustanova svoju sporednu privrednu djelatnost,
ostavljeno je upravnom organu nadležnom za budžet. Prema tome, konkretno
kod šumarija, način na koji će se voditi knjigovodstvo, odredit će narodni odbor
kotara, kao nadležni upravni organ za budžet.


II.
Ako se stvari budu tako postavile, otpast će automatski i tako često postavljanje
pitanja rukovaoca knjigovodstva i njegove zakletve.


Ako dakle narodni odbor kotara odredi, da će šumarija voditi svoja knjigovodstva
na način propisan za budžetske ustanove, propisi Uredbe o vođenju knjigovodstva
ne tiču se šumarije, pa prema tome niti neće slati svoga službenika da polaže
zakletvu. No ako narodni odbor kotara odredi da će šumarija voditi svoje knjigovodstvo
shodno odredbama Uredbe, morat će se šumarija pridržavati svih propisa Uredbe,
pa tako i onih, koji govore o ipravima i dužnostima rukovaoca knjigovodstva, a to
znači, da će rukovanje knjigovodstvom povjeriti samo osobi sa potrebnom stručnom
spremom za koju se opravdano može predpostaviti da će te poslove savjesno obavljati.


Rukovalac knjigovodstva mora prije stupanja na dužnost položiti pred predpostavlja
po izvršenom natječaju, a ako se na takav način ne postavi, mora se za
postavljanje takvog (bez natječaja) službenika, bez obzira da li je stalan
il i honoraran , dobiti suglasnost savjeta za privredu narodnog odbora kotara.


Rukovalac knjigovodstva mora prije stupanja na dužnost položiti pred predsjednika
narodnog odbora kotara (ili odbornikom koga on za to ovlasti), zakletvu,
da će svoju dužnost savjesno obavljati i starati se, da se privredno-financijski propisi
pravilno primjenjuju, kao i da će tokom svoga rada stalno voditi računa o zaštiti
interesa privredne organizacije i društvene zajednice. Odgovoran je, dalje, za uredno
i ažurno vođenje knjigovodstva i sastavljanje propisanih periodičnih obračuna i izvještaja.
Ovlašten je i dužan da upozori nadležne organe privredne organizacije na sve
slučajeve povrede ili neprimjenjivanja privredno-financijskih propisa, te da u slučaju
da se te nepravilnosti ne otklone, izvjesti državni organ koji je nadležan za vršenje
nadzora nad zakonitošću rada privredne organizacije. Ako u vezi sa primjenom privredno-
financijskih propisa ipak dođe do razmimoilaženja šefa ustanove i knjigovodstva
ovaj drugi će izvršiti nalog prvoga samo na temelju pismenog naređenja i odmah
obavijestiti o tome državni organ kako je već ranije napomenuto. Jasno je, da rukovalac
knjigovodstva neće ni u kom slučaju izvršiti naređenje svoga starješine, ako bi
se time počinilo krivično djelo.


Sve ovo što smo naveli odnosi se i na osobe koje honorarno vode knjigovodstvo.


Na kraju napominjemo, da se rukovaocu knjigovodstva ne može sniziti plaća
niti mu se može otkazati služba bez suglasnosti savjeta za privredu narodnog odbora
kotara.


III.
Za potrebe prakse, objasnit ćemo i pitanje čuvanja dokumenata.


U Uredbi je to normirano na slijedeći način:


dokumenti za knjiženje čuvaju se uredno najmanje deset godina počam od posljednjeg
dana poslovne godine na koju se odnose;
dokumenti platnog prometa u bankama i štedionicama čuvaju se tri godine;
pomoćna dokumentacija (prodajni i kontrolni blokovi, pomoćni obrasci pri obra


čunima i si.) čuvaju se najmanje godinu dana po isteku poslovne godine na koju se
odnose ali samo pod uvjetom da je na završni račun za tu poslovnu godinu dana
suglasnost;