DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 65     <-- 65 -->        PDF

dokumenti pak, trajn e vrijednosti (završni računi sa bilancama, godišnji


statistički izvještaji, platni spiskovi odnosno kartoni evidencije zarada radnika i službenika
i tome si.) imaju se posebno odlagati i trajn o čuvati.
IV.
Detaljni propisi o obuhvatanju privredne djelatnosti organizacije propisanim
dvobrojčanim osnovnim kontima, o raščlanjivanju dvobrojčanih osnovnih (sintetičkisnalitički)
konta i jedinstvenom osnovnom kontnom planu, o primjeni skraćenih kontnih
planova, o poslovnim knjigama i knjigovodstvenim dokumentima, o organizaciji
i tehniki knjigovodstva, o kalkulaciji, inventarizaciji, periodičnim obračunima i završnim
računima i t. d. i t. d., nalaze se na slijedećem mjestu:


Zakon o jednoobraznom računovodstvu — SI. List broj 94/46, 3/49, 11/51, 46/51;
Uputstvo o vođenju knjigovodstva kod budžetskih ustanova i nadleštava —
SI. List FNRJ broj 108/49;
Uredba o knjigovodstvu privrednih organizacija — SI. List FNRJ broj 53/53,
20/54;
Uputstvo za primjenu kontnih planova privrednih organizacija — SI. List FNRJ
broj 1/54, 26/54;


Uputstvo o vođenju poslovnih knjiga u ustanovama sa samostalnim financiranjem
koje obavljaju i privrednu kao sporednu djelatnost — SI. List FNRJ broj 2/54;
Osnovna uredba o ustanovama sa samostalnim financiranjem — SI. List FNRJ
broj 51/53.


Svako daljnje tumačenje tih propisa prešlo bi okvire ove teme.


Dobrinčić Veljko


ORGANIZACIJA I RAZVOJ NAUČNIH ISTRAŽIVANJA U ŠUMARSTVU
U ŠVEDSKOJ I DANSKOJ


Kako u Švedskoj tako i u Danskoj naučna istraživanja u šumarstvu vrše se u
više ustanova. Te ustanove su ili državne, (Švedski šumarski institut u Stokholmu
i Danski šumarski institut u Springforbiu), ili privatne. (Institut za gajenje šumskog
drveća u Ekebou u Švedskoj). U svakom slučaju svi su ovi instituti dobro smešteni
i opremljeni, raspolažu dovoljnim materijalnim sretstvima i kadrovima i nalaze se
u stalnom razvoju. Međutim valja napomenuti da su švedski instituti u svakom pogledu
u mnogo povoljnijem položaju zahvaljujući visokom potencijalu švedske privrede
uopšte, a posebno drvne industrije, koja je živo zainteresovana za unapređenje
šumske proizvodnje.


Šumarskim istraživanjima bave se u Švedskoj po jednom unapred utvrđenom
programu: 1. Državni institut za šumarska istraživanja u Stokholmu, 2. Državna
visoka šumarska škola u Stokholmu, 3. Državni laboratorij za istraživanja šumskih
proizvoda u Stokholmu i 4. Institut Udruženja za gajenje šumskog drveća u Ekebou.


Pored njih ali bez unapred utvrđenog programa šumarskim istraživanjima bave
se još i: 5. Društvo za praktično gajenje šumskog drveća u Upsali, 6. šumska farma
u Krate-Mazugnu i 7. rasadnik i istraživačka farma za gajenje jasike u Mikingenu.


Šumarski Institut u Stokholmu osnovan je 1902 godine kao ustanova
Generalne direkcije državnih šuma. 10 godina kasnije dobio je samostalnost
i zasebnu zgradu kraj Visoke šumarske škole, na periferiji Štokholma. Ta zgrada je
1944 godine proširena i pored nje sazidana jedna veća.


Institut proučava sve probleme u šumarstvu na celoj teritoriji Švedske. Zahvasjujući
poglavito geografskom položaju i klimatskim činiocima, uslovi su za održavanje
i obnovu šuma u Švedskoj znatno izdiferencirani. Otuda Institut ima dve vrlo
obimne grupe zadataka. Jedna je proučavanje koakcija između tih činilaca i šumske