DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Rad ovih ustanova pomažu i u njihovom radu povremeno učestvuju: 1. Dansko
šumarsko društvo; 2. Odeljenje za šumarstvo Ministarstva poljoprivrede; 3. Odbor
za istraživanja udruženja drvne industrije i 4. Društvo šumarskih inženjera.


Institut u Springforbi-u osnovan je 1901 godine. Nalazi se u vlastitoj
zgradi podignutoj 1919 godine. Uz zgradu je mali arboretum. Sem toga Institut
ima ogledni rasadnik od 10 ha u Gripskovu na severu Selanda i oglednu stanicu u
Vejle-u na istočnoj obali Jitlanda.


Na čelu Instituta nalazi se direktor. Pored njega na radu u Institutu nalaze se
sada 3 stručna saradnika i 2 pomoćna službenika a u oglednoj stanici u Vejleu 2
mlađa stručna saradnika. Budžet Instituta poslednjih godina iznosi prosečno 250.000
kruna godišnje. Institut se bavi proučavanjem šumskog zemljišta, posebno njegove
mikrobiologije, gajenjem šuma i šumskog drveća i dendrometrijom, a stanica u Vejleu
pošumljavanjem peskova na Jitlandu.


Današnji šumarski otsek na Visokoj veterinarsko-poljoprivrednoj
školi u Kopenhagenu vodi poreklo od jedne Visoke šumarske
škole koja je tu bila osnovana još 1800 godine. Pored nastave nastavnici stručnih
šumarskih predmeta bave se posebno problemima iz oblasti gajenja šuma i šumarske
ekonomike.


Arboretum « Horsholmu osnovan je 1936 godine pošto je Arboretum
u Šarlotenlunde postao nedovoljan. U šumarskom naučnom svetu ovaj Arboretum poznat
je po Institutu za odabiranje i oplemenjavanje šumskog drveća, koji je u njemu
smešten. Sam Arboretum velik je oko 15 ha i sadrži veliki broj vrsta šumskog drveća
i šiblja iz raznih krajeva sveta. Pored arboretuma u užem smislu tu je prostran
ogledni rasadnik sa staklarama, upravna zgrada sa laboratorijom i kabinetima za
direktora i njegove asistente, stanbena i manipulativna zgrada.


Pored direktora sada su stalno na radu 4 asistenta od kojih jedan radi na opštoj
problematici, zastupa direktora i upravlja Šumarsko-lovačkim muzejem u mestu,
jedan radi na selekciji bukve, jedan na selekciji četinara, a jedan se bavi pitanjima
lova. Pored njih, a u granicama budžetom odobrenih sredstava i dobivenih dotacija,
na radu u arboretumu se uvek nalazi po neki mlađi šumarski inženjer. Eukovodilac
praktičnih radova je šumar, a radnici su stalni. Administrativnog osoblja Arboretum
nema.


Vrlo sažeto program rada Arboretuma bio bi sledeći: intra i interspeciska ukrštanja
u rodu Larix, Fraxinus i dr. Proveravanje hibrida pod normalnim uslovima;
Poliploidia u rodu Alnus i Larix; studija faktora koji utiču na cvetanje i plodonošenje
šumskog drveća; zasađivanje »izložbi šumskog drveća« i semenskih plantaža.
Tematiku i metodiku ovih radova određuje uglavnom direktor, poznati genetičar
Dr. C. Syrach Larsen.


I rad u ovom arboretumu prešao je već fazu eksperimentisanja. Da bi se dobiveni
rezultati primenili u praksi 1946 godine Uprava državnih šuma osnovala je Sta nicu
za gajenje šumskog drveća Kregerupu. Njen je zadatak da
prozivodi seme od sorti šumskog drveća odabranih u Horsholmiu kao i seme iz izdvojenih
semenskih sastojina u državnim i privatnim šumama i da proučava pitanja iz
šumskog semenarstva uopšte. Zä ovu svrhu Stanica raspolaže modernom trušnicom,
semenskom laboratorijom i hladnjačama za čuvanje semena. Za sađenje semenskih
plantaža Stanica raspolaže potrebnim terenom.


Institut u Springforbiu, arboretum u Horsholmu i Stanica u Kregerupu su pod
vrhovnim rukovodstvom Veterinarsko-poljoprivredne visoke škole odnosno jednog
odbora sastava sličnog kao odgovarajućeg odbora u Švedskoj.


Naučni radovi štampaju se u Godišnjacima Instituta i Visoke škole i u posebnim
publikacijama.


Stanic a u Viborg u ustanova je danskog društva za melioraciju vrištine
i bavi se uglavnom problematikom pošumljavanja tih terena. Stanic a za gaje nje
topola u Helestrupu ustanova je danske industrije šibica i radi na
proizvodnji oplemenjenih sorti jasike, pošto je drvo jasike najbolje za proizvodnju
šibica. i ´ i


606