DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Rad ovih ustanova pomažu i u njihovom radu povremeno učestvuju: 1. Dansko šumarsko društvo; 2. Odeljenje za šumarstvo Ministarstva poljoprivrede; 3. Odbor za istraživanja udruženja drvne industrije i 4. Društvo šumarskih inženjera. Institut u Springforbi-u osnovan je 1901 godine. Nalazi se u vlastitoj zgradi podignutoj 1919 godine. Uz zgradu je mali arboretum. Sem toga Institut ima ogledni rasadnik od 10 ha u Gripskovu na severu Selanda i oglednu stanicu u Vejle-u na istočnoj obali Jitlanda. Na čelu Instituta nalazi se direktor. Pored njega na radu u Institutu nalaze se sada 3 stručna saradnika i 2 pomoćna službenika a u oglednoj stanici u Vejleu 2 mlađa stručna saradnika. Budžet Instituta poslednjih godina iznosi prosečno 250.000 kruna godišnje. Institut se bavi proučavanjem šumskog zemljišta, posebno njegove mikrobiologije, gajenjem šuma i šumskog drveća i dendrometrijom, a stanica u Vejleu pošumljavanjem peskova na Jitlandu. Današnji šumarski otsek na Visokoj veterinarsko-poljoprivrednoj školi u Kopenhagenu vodi poreklo od jedne Visoke šumarske škole koja je tu bila osnovana još 1800 godine. Pored nastave nastavnici stručnih šumarskih predmeta bave se posebno problemima iz oblasti gajenja šuma i šumarske ekonomike. Arboretum « Horsholmu osnovan je 1936 godine pošto je Arboretum u Šarlotenlunde postao nedovoljan. U šumarskom naučnom svetu ovaj Arboretum poznat je po Institutu za odabiranje i oplemenjavanje šumskog drveća, koji je u njemu smešten. Sam Arboretum velik je oko 15 ha i sadrži veliki broj vrsta šumskog drveća i šiblja iz raznih krajeva sveta. Pored arboretuma u užem smislu tu je prostran ogledni rasadnik sa staklarama, upravna zgrada sa laboratorijom i kabinetima za direktora i njegove asistente, stanbena i manipulativna zgrada. Pored direktora sada su stalno na radu 4 asistenta od kojih jedan radi na opštoj problematici, zastupa direktora i upravlja Šumarsko-lovačkim muzejem u mestu, jedan radi na selekciji bukve, jedan na selekciji četinara, a jedan se bavi pitanjima lova. Pored njih, a u granicama budžetom odobrenih sredstava i dobivenih dotacija, na radu u arboretumu se uvek nalazi po neki mlađi šumarski inženjer. Eukovodilac praktičnih radova je šumar, a radnici su stalni. Administrativnog osoblja Arboretum nema. Vrlo sažeto program rada Arboretuma bio bi sledeći: intra i interspeciska ukrštanja u rodu Larix, Fraxinus i dr. Proveravanje hibrida pod normalnim uslovima; Poliploidia u rodu Alnus i Larix; studija faktora koji utiču na cvetanje i plodonošenje šumskog drveća; zasađivanje »izložbi šumskog drveća« i semenskih plantaža. Tematiku i metodiku ovih radova određuje uglavnom direktor, poznati genetičar Dr. C. Syrach Larsen. I rad u ovom arboretumu prešao je već fazu eksperimentisanja. Da bi se dobiveni rezultati primenili u praksi 1946 godine Uprava državnih šuma osnovala je Sta nicu za gajenje šumskog drveća Kregerupu. Njen je zadatak da prozivodi seme od sorti šumskog drveća odabranih u Horsholmiu kao i seme iz izdvojenih semenskih sastojina u državnim i privatnim šumama i da proučava pitanja iz šumskog semenarstva uopšte. Zä ovu svrhu Stanica raspolaže modernom trušnicom, semenskom laboratorijom i hladnjačama za čuvanje semena. Za sađenje semenskih plantaža Stanica raspolaže potrebnim terenom. Institut u Springforbiu, arboretum u Horsholmu i Stanica u Kregerupu su pod vrhovnim rukovodstvom Veterinarsko-poljoprivredne visoke škole odnosno jednog odbora sastava sličnog kao odgovarajućeg odbora u Švedskoj. Naučni radovi štampaju se u Godišnjacima Instituta i Visoke škole i u posebnim publikacijama. Stanic a u Viborg u ustanova je danskog društva za melioraciju vrištine i bavi se uglavnom problematikom pošumljavanja tih terena. Stanic a za gaje nje topola u Helestrupu ustanova je danske industrije šibica i radi na proizvodnji oplemenjenih sorti jasike, pošto je drvo jasike najbolje za proizvodnju šibica. i ´ i 606 |