DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 70 <-- 70 --> PDF |
trebni i izvjesni preduslovi. Ima ljudi koji po prirodi posjeduju vanredan dar opažanja. Oni mimo volje uočavaju i oštro učvršćuju u sjećanju sve što se oko njih događa i umiju iz onoga, što opažaju da izaberu najvažnije, najinteresantnije, najtipičnije i najslikovitije. Nažalost nije svima ni izdaleka dano da bi mogli u prirodi, u šumi, na brzu ruku razlučiti, što je bitno i karakteristično .. . Mnogima, naročito omladini, treba objasniti na koji način da opažaju i vide, da slušaju i čuju nesamo ružno i neprijatno, nego u prvom redu lijepo i ugodno. Sve što je lijepo i skladno ushićuje dušu i izaziva u njoj najbolja osjećanja, a sama priroda je najljepša od svega, u nju se treba što pažljivije zagledati! (Gorčakov). »Priroda stvara stalno nove oblike, što je stvorila nikad nije bilo, a što je bilo više se ne vraća, sve je novo ali ipak ponovo stari«. Baš u prirodnom odgoju (Naturerziehung) ne može škola da potpuno udovolji, potrebno je stvoriti sredinu, u kojoj prevladavaju željene uzgojne sile, a to se zbiva uvijek, kadgod mladež dolazi u dodir sa prirodom, po šumi se kreće i u njoj odgaja. (Dr. E. Steckhan). »Sretna je omladina, koja je mogla da odraste u blizini šuma« pisao je E. Wieckert u knjizi o svojim životnim uspomenama »Šume i ljudi« i o bogastvima, koje može život da crpi u dodiru sa šumom, »gdje duša prolazi kroz kupku zdravlja«. Polazeći sa stanovišta moderne pedagogije da se u školi ne stiče samo znanje već i spoznaja t. j . uzročne ovisnosti prebacio je neki savremeni nastavnik dobar dio svog nastavnog plana u šumu, gdje je u saradnji sa šumarom nastojao da upozna omladinu sa prirodnim uslovima opstanka biljnih zajednica, sa klimatskim i pedološkim prilikama, sa značajem tla po život mikroorganizama, vrstima štetnih i korisnih insekata, ptica i životinja, sa zakržljalim i polomljenim stablima, koja ukazuju na slabo tlo, pomanjkanje vode, udar vjetra, lošu za,štitu rubnih pojaseva, s promjenom gustoće sastojine, koja izaziva postepeno opadanje svijetla, nižu temperaturu i veću vlažnost zraka, postepeno nestajanje travnog pokrova i grmlja i savršenu tišinu usred šume, da bi đaci proširili spoznaju prirodnih nauka, stekli smisao za ljepotu´ prirodnih šuma i upotpunili dar pravilnog zapažanja. Pored razvijenog dara zapažanja važniji preduslov za uspješno snimanje u boji je pravilno osvjetljenje. »Svjetlo« kojim označujemo zapravo vidljivi dio svjetlostnih radijacija duljine valova od 400—700 milimikrona odgovara zapravo spektrakiom snopu od crvene do violetne boje ujednačenih duljina valova. (Vidi skicu). SKALA SVJETLOSNE RADIJACIJE 700 400 mm svijetlo 6000 km 0,0005 m lili J L JL_J L_l L_J L_L c Ol rum-žu > 3 o 0 1 zćleno plavo violetn CJ ti o crveno S3 eis >2i -3 «H ft 11 C CS Ho Duljina valova u milimikronima za svjetlosni pojas od 400—700 mm. Nekada se mislilo samo na sunce kao izvor svega svijetla koje obasjava zemlju. Stvarno se koristi samo jednim dijelom ovog svijetla, koje difundira kroz oblake i atmosferu. U našem geografskom položaju nebo je zastrto za vrijeme od skoro 60% moguće insolacije, te u tom periodu vlada difuzno svijetlo. Naprotiv čim se pojavi sunce, direktno svijetlo izaziva u šumi oštre sjene, jasne pjege i tamne mrlje; ali osim toga svemir širi i difuzno svijetlo, koje se udružuje sa direktnim sunčanim svi |