DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Ing. D. Crnjaković: «Uzgoj sjemena svjetače u Danskoj«, 11. Zanimljivosti i 12. Knjige i časopisi. »Hortikultura « će izlaziti 4 puta godišnje, t. j . za svako godišnje doba, a obrađivati će probleme proizvodnje i oblikovanja prirode (vrtne arhitekture), teme iz voćarstva i povrćarstva, ukoliko su ovi dio vrta u užem smislu. Dr. J. Kovačević ING. BRIXY STJEPAN Mjesec dana pred odlazak u mirovinu, pri završetku nekoliko istraživačkih radova, ostavio nas je za uvijek. Neobično vitalan, gotovo posve zdrav, do zadnjeg časa neobično marljiv, uvjeren da će svojim institutskim radom konačno zaokružiti svoje djelovanje u šumarstvu, iznenada je morao prekinuti svaku vezu sa svojom obitelji, drugovima, radom, strukom i životom. Rodio se u Zagrebu 20. VIII. 1897 i tu je vrlo rano diplomirao, godine 1920. Nakon kratkog rada u Ogulinu, službovao je od 1921—1926 kod kotarske oblasti u N. Marofu, odakle je, zbog sprječavanja ilegalne sječe po drvnoj industriji, premješten u Varaždin i na tom mjestu ostao je 12 godina. U toku NOB-e on i njegova čitava obitelj izdašno su pomagali pokret, a i kasnije bio je u sindikatu i športu vrlo aktivan. Njegove stručne sposobnosti i marljivosti doveli su ga god. 1947. u najviši resor šumarstva NRH na položaj šefa grupe za pošumljavanje i v. d. načelnika odjela za pošumljavanje i bujičarstvo, gdje je ostao do god. 1950. Na tom položaju mnogo se zalagao, da se u borbi za kvantitet pošumljavanja unosi što više kvalitete i da tako uspjeh tih radova bude ne samo velik po površini, nego i po stvarnim rezultatima. Mnogi drugovi iz prakse sjetit će se, s kolikim se temperamentom taj naš stručnjak borio za pravilno planiranje pošumljivačkih radova, kao i za pravilnu tehniku rada na terenu. Povodom reorganizacije toga resora premješten je u Institut za šumarska istraživanja NRH. Kako je uvijek bio precizan u svom radu, tako je i ovdje nastojao u svaki problem ući što dublje, te je u području sjemenarstva i pošumljavanja spremao nekoliko radova. Kao prethodne radove publicirao je u Šumarskom listu: Prilog unapređenju uspjeha sjetve pitomog kestena, Modificirana klupica za radove u šumskom rasadniku, Pošumljavanje samonikom, a u toku masovne akcije pošumljavanja izdao je u suradnji s Čolovićem upute o pošumljavanju. Vrlo je bio aktivan u Šumarskim novinama i u institutskim »Obavijestima«. Nedovršeno mu je ostalo nekoliko radova iz područja pošumljavanja: produženje perioda sjetve i sadanje za nekoliko vrsta drveća, sjetva lipe i dr., a dovršavao je i popis stručnih engleskih izraza za naše potrebe. Najvažnijim radom smatrao je publikaciju o vrištinama za šumarsku enciklopediju; i u zadnjim časovima agonije taj je rad neprestano spominjao. U toku 10 pretposljednjih dana tri puta je bio operiran, a u noći 23. XI. 1954. završio je svoj život. Od obitelji ostavlja suprugu Lavoslavu te sinove Predraga i Nenada, čiji je plodan rad na društvenom i kulturnom polju i njemu bio podstrekom za intenzivniji rad u institutu. Svi drugovi u praksi i napose drugovi u institutu, iznenađeni tako naglim završetkom dragog, marljivog te neobično poštenog i vrlo nesebičnog Štefa, zadržat će o njemu ugodno sjećanje. J. Šafar 612 |