DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Ing. D. Crnjaković: «Uzgoj sjemena svjetače u Danskoj«, 11. Zanimljivosti i 12.
Knjige i časopisi.


»Hortikultura « će izlaziti 4 puta godišnje, t. j . za svako godišnje doba,
a obrađivati će probleme proizvodnje i oblikovanja prirode (vrtne arhitekture), teme
iz voćarstva i povrćarstva, ukoliko su ovi dio vrta u užem smislu.


Dr. J. Kovačević


ING. BRIXY STJEPAN


Mjesec dana pred odlazak u mirovinu, pri završetku
nekoliko istraživačkih radova, ostavio nas je
za uvijek. Neobično vitalan, gotovo posve zdrav, do
zadnjeg časa neobično marljiv, uvjeren da će svojim
institutskim radom konačno zaokružiti svoje djelovanje
u šumarstvu, iznenada je morao prekinuti svaku
vezu sa svojom obitelji, drugovima, radom, strukom
i životom. Rodio se u Zagrebu 20. VIII. 1897 i tu je
vrlo rano diplomirao, godine 1920. Nakon kratkog
rada u Ogulinu, službovao je od 1921—1926 kod kotarske
oblasti u N. Marofu, odakle je, zbog sprječavanja
ilegalne sječe po drvnoj industriji, premješten u Varaždin
i na tom mjestu ostao je 12 godina. U toku
NOB-e on i njegova čitava obitelj izdašno su pomagali
pokret, a i kasnije bio je u sindikatu i športu vrlo
aktivan. Njegove stručne sposobnosti i marljivosti
doveli su ga god. 1947. u najviši resor šumarstva NRH na položaj šefa grupe za
pošumljavanje i v. d. načelnika odjela za pošumljavanje i bujičarstvo, gdje je ostao
do god. 1950. Na tom položaju mnogo se zalagao, da se u borbi za kvantitet pošumljavanja
unosi što više kvalitete i da tako uspjeh tih radova bude ne samo velik
po površini, nego i po stvarnim rezultatima. Mnogi drugovi iz prakse sjetit će se,
s kolikim se temperamentom taj naš stručnjak borio za pravilno planiranje pošumljivačkih
radova, kao i za pravilnu tehniku rada na terenu. Povodom reorganizacije
toga resora premješten je u Institut za šumarska istraživanja NRH. Kako je
uvijek bio precizan u svom radu, tako je i ovdje nastojao u svaki problem ući što
dublje, te je u području sjemenarstva i pošumljavanja spremao nekoliko radova.
Kao prethodne radove publicirao je u Šumarskom listu: Prilog unapređenju uspjeha
sjetve pitomog kestena, Modificirana klupica za radove u šumskom rasadniku, Pošumljavanje
samonikom, a u toku masovne akcije pošumljavanja izdao je u suradnji
s Čolovićem upute o pošumljavanju. Vrlo je bio aktivan u Šumarskim novinama i u
institutskim »Obavijestima«. Nedovršeno mu je ostalo nekoliko radova iz područja
pošumljavanja: produženje perioda sjetve i sadanje za nekoliko vrsta drveća, sjetva
lipe i dr., a dovršavao je i popis stručnih engleskih izraza za naše potrebe. Najvažnijim
radom smatrao je publikaciju o vrištinama za šumarsku enciklopediju; i u zadnjim
časovima agonije taj je rad neprestano spominjao. U toku 10 pretposljednjih
dana tri puta je bio operiran, a u noći 23. XI. 1954. završio je svoj život. Od obitelji
ostavlja suprugu Lavoslavu te sinove Predraga i Nenada, čiji je plodan rad na društvenom
i kulturnom polju i njemu bio podstrekom za intenzivniji rad u institutu.


Svi drugovi u praksi i napose drugovi u institutu, iznenađeni tako naglim završetkom
dragog, marljivog te neobično poštenog i vrlo nesebičnog Štefa, zadržat
će o njemu ugodno sjećanje.


J. Šafar
612




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 75     <-- 75 -->        PDF

DRUŠTVENE VIJESTI


EKSKURZIJA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSKOG KLUBA U RIJECI
U ISTRU I SLOVENIJU


Od 15. do 18. VI. o. g. organizirao je Šumarski klub u Rijeci stručnu ekskurziju
za svoje članove kroz Istru i Sloveniju. Sudjelovalo je 20 šum. inženjera i 19
šum. tehničara.


Iz Rijeke ekskurzija je krenula posebnim Putnikovim autobusom u Rašu i pregledala
tamošnji rudnik, zatim nastavila preko Pazina u Motovunsku šumu i odavde do
Pirana, a dalje zapadnom obalom Istre preko Kopra u Ljubljanu. Iz Ljubljane pregledali
smo tvornicu papira u Vevču i sulfatne celuloze i Gorečem i produžili na
Bled. Na povratku za Rijeku pregledana je tvornica panel i šper ploča u Pivki i
tvornica lesonit ploča u Ilirskoj Bistrici, nakon čega se ekskurzija vratila autobusom
u Rijeku.


U rudnik u Raš a pregledali smo rovove ugljenokopa, gdje nam je ukazano
na veliku potrebu tog ugljenokopa na rudnom drvetu od cea 30.000 m3 godišnje.
Razmotren je pokušaj produžavanja trajnosti rudnog drveta impregnacijom, a i upotreba
raznih vrsta drveta u tu svrhu. Pregledani su rovovi, koji su osigurani čeličnim
potpornjima umjesto rudnim drvetom. Ti su potpornji uvezeni iz Zapadne Njemačke
i za sada u manjim potezima zamjenjuju rudno drvo. Rudnik najviše i najradije
upotrebljavaju rudno drvo, jele, smrče i bora, a zatim hrasta, a bukovo nikako.
Pojedini rovovi osigurani su impregniranim četinjavim rudnim drvom, ali još nije
praktički utvrđena "trajnost tog drveta. Kako su u ekskurziji sudjelovali u velikom
broju stručnjaci koji doznačuju, izrađuju i isporučuju rudno drvo, ovaj pregled i
razmatranja u samom rudniku služit će im za praktičnu provedbu gornjih radova.


Drugi objekt razmatranja bila je Motovunsk a šum a u dolini rijeke Mirne,
a na području šumarije Buzet. Početkom travnja ove godine primjećen je jak napadaj
hrastova savijača (Tortrix viridana) na tamošnje sastojme, koji se pojavljuje
već niz godina, pa je polovicom travnja o. g. izvršeno avionsko zaprašivanje na čitavoj
površini šuma (1.200 ha). Promatranjem sadašnjeg stanja šume utvrđen je
potpuni uspjeh tog rada. Motovunska je šuma jedinstven objekt istarskih šuma sa
sastojinama hrasta lužnjaka, bijelog jasena i brijesta. Sadašnje stanje sastojina uvjetuje
izmjenu dosadašnjeg gospodarenja. U prvom redu dobar dio sastojina hrasta
lužnjaka već je pred desetak godina dozrio za sječu, a sastojine unatrag više
godina stalno napada hrastov ´savijač, pa je bilo slučajeva i golobrsta. Sva starija
brestova stabla morala su biti uklonjena iz sastojina, jer su bila napadnuta holandeskom
bolesti (Ceratostomella ulmi). Uslijed sječe tih zaraženih stabala nije se
mogla voditi uredna sječa. Holandeska se bolest primjećuje i na mlađim brestovim
stablima. U mnogim odjelima zapaža se znatnije prirodno pomlađenje jasenom nego
hrastom, pa unatoč umjetnom pošumljavanju hrastovim žirom, jedan dio sadašnjih
hrastovih sastojina sa nešto jasena i brijesta prijeći će u budućnosti u pretežno jasenove
sastojine sa nešto hrasta i brijesta. Regulacija rijeke Mirne, koje poplavno područje
zauzima Motovunska šuma, u punom je toku. Provedbom tih radova znatno
će se izmijeniti režim voda te šume i konačno utvrditi uz ostale navedene faktore
način gospodarenja tom šumom u budućnosti. U jednom su dijelu Motovunske šume
već ranije podizane sastojine topole, koje nisu ni pravilno podizane ni dovoljno niegovane.
Svakako će kod definitivnog uređenja gospodarenja tom šumom jedan dio
površine biti dodiljeljen za uzgoj topole. U tim sastojinama provodi se čišćenje, proreda
i sječa stabala, izrađuju se napadajući sortimenti topole pa je razmotrena problematika
i tih radova.


Treći je objekt razmatranja bio pregled tvornice papira u Vevču
kraj Ljubljane, jedne od najstarijih tvornica u Jugoslaviji. Učesnike je naročito interesirala
skladište celuloznog drveta, način njegova obrađivanja i klasifikacija. Pregledom
proizvodnje drvenjače i papira u tvornici, uočen je utjecaj pojedinih vrsta


613