DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Ing. D. Crnjaković: «Uzgoj sjemena svjetače u Danskoj«, 11. Zanimljivosti i 12. Knjige i časopisi. »Hortikultura « će izlaziti 4 puta godišnje, t. j . za svako godišnje doba, a obrađivati će probleme proizvodnje i oblikovanja prirode (vrtne arhitekture), teme iz voćarstva i povrćarstva, ukoliko su ovi dio vrta u užem smislu. Dr. J. Kovačević ING. BRIXY STJEPAN Mjesec dana pred odlazak u mirovinu, pri završetku nekoliko istraživačkih radova, ostavio nas je za uvijek. Neobično vitalan, gotovo posve zdrav, do zadnjeg časa neobično marljiv, uvjeren da će svojim institutskim radom konačno zaokružiti svoje djelovanje u šumarstvu, iznenada je morao prekinuti svaku vezu sa svojom obitelji, drugovima, radom, strukom i životom. Rodio se u Zagrebu 20. VIII. 1897 i tu je vrlo rano diplomirao, godine 1920. Nakon kratkog rada u Ogulinu, službovao je od 1921—1926 kod kotarske oblasti u N. Marofu, odakle je, zbog sprječavanja ilegalne sječe po drvnoj industriji, premješten u Varaždin i na tom mjestu ostao je 12 godina. U toku NOB-e on i njegova čitava obitelj izdašno su pomagali pokret, a i kasnije bio je u sindikatu i športu vrlo aktivan. Njegove stručne sposobnosti i marljivosti doveli su ga god. 1947. u najviši resor šumarstva NRH na položaj šefa grupe za pošumljavanje i v. d. načelnika odjela za pošumljavanje i bujičarstvo, gdje je ostao do god. 1950. Na tom položaju mnogo se zalagao, da se u borbi za kvantitet pošumljavanja unosi što više kvalitete i da tako uspjeh tih radova bude ne samo velik po površini, nego i po stvarnim rezultatima. Mnogi drugovi iz prakse sjetit će se, s kolikim se temperamentom taj naš stručnjak borio za pravilno planiranje pošumljivačkih radova, kao i za pravilnu tehniku rada na terenu. Povodom reorganizacije toga resora premješten je u Institut za šumarska istraživanja NRH. Kako je uvijek bio precizan u svom radu, tako je i ovdje nastojao u svaki problem ući što dublje, te je u području sjemenarstva i pošumljavanja spremao nekoliko radova. Kao prethodne radove publicirao je u Šumarskom listu: Prilog unapređenju uspjeha sjetve pitomog kestena, Modificirana klupica za radove u šumskom rasadniku, Pošumljavanje samonikom, a u toku masovne akcije pošumljavanja izdao je u suradnji s Čolovićem upute o pošumljavanju. Vrlo je bio aktivan u Šumarskim novinama i u institutskim »Obavijestima«. Nedovršeno mu je ostalo nekoliko radova iz područja pošumljavanja: produženje perioda sjetve i sadanje za nekoliko vrsta drveća, sjetva lipe i dr., a dovršavao je i popis stručnih engleskih izraza za naše potrebe. Najvažnijim radom smatrao je publikaciju o vrištinama za šumarsku enciklopediju; i u zadnjim časovima agonije taj je rad neprestano spominjao. U toku 10 pretposljednjih dana tri puta je bio operiran, a u noći 23. XI. 1954. završio je svoj život. Od obitelji ostavlja suprugu Lavoslavu te sinove Predraga i Nenada, čiji je plodan rad na društvenom i kulturnom polju i njemu bio podstrekom za intenzivniji rad u institutu. Svi drugovi u praksi i napose drugovi u institutu, iznenađeni tako naglim završetkom dragog, marljivog te neobično poštenog i vrlo nesebičnog Štefa, zadržat će o njemu ugodno sjećanje. J. Šafar 612 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 75 <-- 75 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI EKSKURZIJA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSKOG KLUBA U RIJECI U ISTRU I SLOVENIJU Od 15. do 18. VI. o. g. organizirao je Šumarski klub u Rijeci stručnu ekskurziju za svoje članove kroz Istru i Sloveniju. Sudjelovalo je 20 šum. inženjera i 19 šum. tehničara. Iz Rijeke ekskurzija je krenula posebnim Putnikovim autobusom u Rašu i pregledala tamošnji rudnik, zatim nastavila preko Pazina u Motovunsku šumu i odavde do Pirana, a dalje zapadnom obalom Istre preko Kopra u Ljubljanu. Iz Ljubljane pregledali smo tvornicu papira u Vevču i sulfatne celuloze i Gorečem i produžili na Bled. Na povratku za Rijeku pregledana je tvornica panel i šper ploča u Pivki i tvornica lesonit ploča u Ilirskoj Bistrici, nakon čega se ekskurzija vratila autobusom u Rijeku. U rudnik u Raš a pregledali smo rovove ugljenokopa, gdje nam je ukazano na veliku potrebu tog ugljenokopa na rudnom drvetu od cea 30.000 m3 godišnje. Razmotren je pokušaj produžavanja trajnosti rudnog drveta impregnacijom, a i upotreba raznih vrsta drveta u tu svrhu. Pregledani su rovovi, koji su osigurani čeličnim potpornjima umjesto rudnim drvetom. Ti su potpornji uvezeni iz Zapadne Njemačke i za sada u manjim potezima zamjenjuju rudno drvo. Rudnik najviše i najradije upotrebljavaju rudno drvo, jele, smrče i bora, a zatim hrasta, a bukovo nikako. Pojedini rovovi osigurani su impregniranim četinjavim rudnim drvom, ali još nije praktički utvrđena "trajnost tog drveta. Kako su u ekskurziji sudjelovali u velikom broju stručnjaci koji doznačuju, izrađuju i isporučuju rudno drvo, ovaj pregled i razmatranja u samom rudniku služit će im za praktičnu provedbu gornjih radova. Drugi objekt razmatranja bila je Motovunsk a šum a u dolini rijeke Mirne, a na području šumarije Buzet. Početkom travnja ove godine primjećen je jak napadaj hrastova savijača (Tortrix viridana) na tamošnje sastojme, koji se pojavljuje već niz godina, pa je polovicom travnja o. g. izvršeno avionsko zaprašivanje na čitavoj površini šuma (1.200 ha). Promatranjem sadašnjeg stanja šume utvrđen je potpuni uspjeh tog rada. Motovunska je šuma jedinstven objekt istarskih šuma sa sastojinama hrasta lužnjaka, bijelog jasena i brijesta. Sadašnje stanje sastojina uvjetuje izmjenu dosadašnjeg gospodarenja. U prvom redu dobar dio sastojina hrasta lužnjaka već je pred desetak godina dozrio za sječu, a sastojine unatrag više godina stalno napada hrastov ´savijač, pa je bilo slučajeva i golobrsta. Sva starija brestova stabla morala su biti uklonjena iz sastojina, jer su bila napadnuta holandeskom bolesti (Ceratostomella ulmi). Uslijed sječe tih zaraženih stabala nije se mogla voditi uredna sječa. Holandeska se bolest primjećuje i na mlađim brestovim stablima. U mnogim odjelima zapaža se znatnije prirodno pomlađenje jasenom nego hrastom, pa unatoč umjetnom pošumljavanju hrastovim žirom, jedan dio sadašnjih hrastovih sastojina sa nešto jasena i brijesta prijeći će u budućnosti u pretežno jasenove sastojine sa nešto hrasta i brijesta. Regulacija rijeke Mirne, koje poplavno područje zauzima Motovunska šuma, u punom je toku. Provedbom tih radova znatno će se izmijeniti režim voda te šume i konačno utvrditi uz ostale navedene faktore način gospodarenja tom šumom u budućnosti. U jednom su dijelu Motovunske šume već ranije podizane sastojine topole, koje nisu ni pravilno podizane ni dovoljno niegovane. Svakako će kod definitivnog uređenja gospodarenja tom šumom jedan dio površine biti dodiljeljen za uzgoj topole. U tim sastojinama provodi se čišćenje, proreda i sječa stabala, izrađuju se napadajući sortimenti topole pa je razmotrena problematika i tih radova. Treći je objekt razmatranja bio pregled tvornice papira u Vevču kraj Ljubljane, jedne od najstarijih tvornica u Jugoslaviji. Učesnike je naročito interesirala skladište celuloznog drveta, način njegova obrađivanja i klasifikacija. Pregledom proizvodnje drvenjače i papira u tvornici, uočen je utjecaj pojedinih vrsta 613 |