DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 75 <-- 75 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI EKSKURZIJA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSKOG KLUBA U RIJECI U ISTRU I SLOVENIJU Od 15. do 18. VI. o. g. organizirao je Šumarski klub u Rijeci stručnu ekskurziju za svoje članove kroz Istru i Sloveniju. Sudjelovalo je 20 šum. inženjera i 19 šum. tehničara. Iz Rijeke ekskurzija je krenula posebnim Putnikovim autobusom u Rašu i pregledala tamošnji rudnik, zatim nastavila preko Pazina u Motovunsku šumu i odavde do Pirana, a dalje zapadnom obalom Istre preko Kopra u Ljubljanu. Iz Ljubljane pregledali smo tvornicu papira u Vevču i sulfatne celuloze i Gorečem i produžili na Bled. Na povratku za Rijeku pregledana je tvornica panel i šper ploča u Pivki i tvornica lesonit ploča u Ilirskoj Bistrici, nakon čega se ekskurzija vratila autobusom u Rijeku. U rudnik u Raš a pregledali smo rovove ugljenokopa, gdje nam je ukazano na veliku potrebu tog ugljenokopa na rudnom drvetu od cea 30.000 m3 godišnje. Razmotren je pokušaj produžavanja trajnosti rudnog drveta impregnacijom, a i upotreba raznih vrsta drveta u tu svrhu. Pregledani su rovovi, koji su osigurani čeličnim potpornjima umjesto rudnim drvetom. Ti su potpornji uvezeni iz Zapadne Njemačke i za sada u manjim potezima zamjenjuju rudno drvo. Rudnik najviše i najradije upotrebljavaju rudno drvo, jele, smrče i bora, a zatim hrasta, a bukovo nikako. Pojedini rovovi osigurani su impregniranim četinjavim rudnim drvom, ali još nije praktički utvrđena "trajnost tog drveta. Kako su u ekskurziji sudjelovali u velikom broju stručnjaci koji doznačuju, izrađuju i isporučuju rudno drvo, ovaj pregled i razmatranja u samom rudniku služit će im za praktičnu provedbu gornjih radova. Drugi objekt razmatranja bila je Motovunsk a šum a u dolini rijeke Mirne, a na području šumarije Buzet. Početkom travnja ove godine primjećen je jak napadaj hrastova savijača (Tortrix viridana) na tamošnje sastojme, koji se pojavljuje već niz godina, pa je polovicom travnja o. g. izvršeno avionsko zaprašivanje na čitavoj površini šuma (1.200 ha). Promatranjem sadašnjeg stanja šume utvrđen je potpuni uspjeh tog rada. Motovunska je šuma jedinstven objekt istarskih šuma sa sastojinama hrasta lužnjaka, bijelog jasena i brijesta. Sadašnje stanje sastojina uvjetuje izmjenu dosadašnjeg gospodarenja. U prvom redu dobar dio sastojina hrasta lužnjaka već je pred desetak godina dozrio za sječu, a sastojine unatrag više godina stalno napada hrastov ´savijač, pa je bilo slučajeva i golobrsta. Sva starija brestova stabla morala su biti uklonjena iz sastojina, jer su bila napadnuta holandeskom bolesti (Ceratostomella ulmi). Uslijed sječe tih zaraženih stabala nije se mogla voditi uredna sječa. Holandeska se bolest primjećuje i na mlađim brestovim stablima. U mnogim odjelima zapaža se znatnije prirodno pomlađenje jasenom nego hrastom, pa unatoč umjetnom pošumljavanju hrastovim žirom, jedan dio sadašnjih hrastovih sastojina sa nešto jasena i brijesta prijeći će u budućnosti u pretežno jasenove sastojine sa nešto hrasta i brijesta. Regulacija rijeke Mirne, koje poplavno područje zauzima Motovunska šuma, u punom je toku. Provedbom tih radova znatno će se izmijeniti režim voda te šume i konačno utvrditi uz ostale navedene faktore način gospodarenja tom šumom u budućnosti. U jednom su dijelu Motovunske šume već ranije podizane sastojine topole, koje nisu ni pravilno podizane ni dovoljno niegovane. Svakako će kod definitivnog uređenja gospodarenja tom šumom jedan dio površine biti dodiljeljen za uzgoj topole. U tim sastojinama provodi se čišćenje, proreda i sječa stabala, izrađuju se napadajući sortimenti topole pa je razmotrena problematika i tih radova. Treći je objekt razmatranja bio pregled tvornice papira u Vevču kraj Ljubljane, jedne od najstarijih tvornica u Jugoslaviji. Učesnike je naročito interesirala skladište celuloznog drveta, način njegova obrađivanja i klasifikacija. Pregledom proizvodnje drvenjače i papira u tvornici, uočen je utjecaj pojedinih vrsta 613 |