DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 76 <-- 76 --> PDF |
i kvaliteta celuloznog drveta rta proizvodnju, te mogućnost i način odstranjivanja griješaka iz tog drveta. Od strane uprave tvornice istaknute su poteškoće u snabdi jevanju potrebnim celuloznim drvetom. Način korištenja celuloznog drva u tvorni cama te velika potražnja za tom sirovinom upućuje nas na to, da u sječinama iskori stimo i najmanje dijelove stabala, koji su sposobni za celulozno drvo, pa i ona loše kvalitete (c-kvalitet). Povećanom proizvodnjom celuloznog drveta jele i smrče, uklo nit ćemo manjak te sirovine za našu proizvodnju i time smanjiti uvoz celuloznih pre rađevina iz inozemstva. Kao ogranak iste tvornice pregledana je tvornica u Gorečem , koja proizvodi sulfatnu celulozu, a koje se onda dalje prerađuje u Vevču. Na povratku u Rijeku pregledana je tvornica, šper i panel ploča »Javor« u P i v k i. Razmotrena je proizvodnja obih vrsta ploča iz raznih vrsta drveta. Zapažena je da se često zbog pomanjkanja kvalitetnijih, ljušte slabiji trupci, dok se na pilanama veoma često nađe vrlo dobrih trupaca koji se tamo izrežu. Ovakvi slučajevi česti su i u ostalim postrojenjima kod nas. Kako se velik dio proizvodnje šper i panel ploča izvozi u inozemstvo, kao vrijedni sortimenti drvne preradbe, bilo bi potrebno, da se za tu proizvodnju osiguraju najkvalitetnije sirovine. Prigodom prodaje drvnih masa na panju, mogla bi se unijeti klauzula obaveze kupca da svu procjenjenu masu trupaca za ljuštenje, ukoliko je sam ne može preraditi, ponudi zaintesiranim tvornicama. Konačno kao zadnji objekt pregledana je tvornica lesonit ploča u Ilirsko j Bistric i i ovdje je iznesen problem snabdijevanja tvornice sirovinom, t. j . pilanskim otpacima jele i smrče. Za proizvodnju lesonit ploča služi se tvornica sa 70% jelom, a tek 30% bukvom. Kod svih pregledanih industrijskih postrojenja primijećeno- je nastojanje povećanja industrijske proizvodnje, koje nailazi na puno opravdanje zbog velike potrebe njezinih prerađevina na unutarnjem i vanjskom tržištu. Iako su pojedina postrojenja nakon rata obnovljena i uključena nova, ipak je u svim pregledanim postrojenjima uočena i iznesena potreba daljnje obnove sa modernim strojevima. Kod ove ekskurzije razmatrana je osim u Motovunskoj šumi (uzgoj i uređivanje) problematika doznake, procjene, izradbe i isporuke rudnog i celuloznog drveta, te trupaca za ljuštenje. Rudnog drva četinjara (jela, smrča, bor) zbog korištenja dosadašnjih zatvorenih šumskih kompleksa, ima sve manje, pa se ukazuje potreba što veće uporabe drugih vrsta drveća. Bukovo rudno drvo nije se do sada moglo jače udomaćiti kod naših rudnika. Prema jugoslavenskom standardu rudno drvo dolazi od 12 do 25 cm, a gotovo iste dimenzije ima i kolarska građa bukve (15—24 cm). Razvojem tvornica pokućstva, sitne galanterije, te ostalih postrojenja za preradbu bukovine, taj tanji bukov materijal je odlična sirovina za njihovu preradbu, pa bi bilo potrebno da se u standard unese taj novi Sortiment bukve. Racionalnim korištenjem jelovine ostaju i komadi sposobni za celulozu, a ispod duljine od 1 m, koji se praktički već negdje i koriste u tu svrhu što bi bilo potrebno unijeti i u standard. Bukovi trupci za ljuštenje, po standardu dolaze od 40 cm na više, pa kako je baš od 35—40 cm vrlo vrijedan trupac za ljuštenje trebalo bi granicu od 40 cm sniziti na 35 cm (3 b podrazred). Svuda su nam uprave poduzeća izlazile ususret, a iznoseći problematiku svog rada. omogućile uspjeh ekskurzije. Ing. Branko Mila« 6J4 * |