DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 79     <-- 79 -->        PDF

novog radnog i proizvodnog postupka. Njega dobijanje katrana ne interesuje kao
specifičan primer jednog arhaičnog bizariteta, već kao praktički i racionalni oblik
proizvodnje koji se i u savremenim uslovima može produžiti, negovati i razvijati s
obzirom na tehnološke osobenosti i prednosti u održanju i dugom upotrebljavanju
borovog drveta. Pisac ne smatra da je sa nekolikogodišnjom posleratnom praksom
završena i rešena stvar u tom pogledu. Još uvek ima lutanja, ispitivanja i možda
opravdane nedoumice, ali on je uveren da će praksa i iskustvo studeničkih katrandžija
savladati i ovu trenutnu krizu prelaska sa katrandžiskog na savremeno smolarenje.
, ´


Pisac pominje literaturu o svom predmetu, ali ona je očito nedovoljna. Međutim,
i ne samo- zbog toga, on ,se oslanja isključivo na svoja sopstvena opažanja i ispitivanja.
On primenjuje najegzakti.iji mogući metod u ovom slučaju: neposredno posmatranje
i informisanje od živih očevidaca i učesnika u proizvodnji i prodaji. Sve
što je izneo´ kao činjenice i zaključke, rezultat je jednog dugogodišnjeg, pomnog i
sistematskog proučavanja, smisla za stvari i pojave kao i osobite privrženosti materiji
kojom se bavi. I rezultat je vidan i značajan: ako se u tehničko-sistematizirajućem
pogledu mogu staviti izvesne primedbe:, ovaj rad i nije obična deskripcija i
tako- da, tim merilima ga i ne treba prosuđivati. Ovo nije samo opisivanje, već i
naučno objašnjavanje. Materija nikada ne zavodi nisca da ne vidi istinu i sebi progleda
kroz prste. Njega, pre svega zanima materijalna istina, i on je daje. U tom
pogledu jedino je za žaljenje što se više i dublje nije zadržao i na tehnološko-tehničkoj
strani prelaska na savremeno smolarenje. Možda ga je i nedovoljno iskustvo
sprečilo u tome.


Jer pisac radi samo na osnovu bogatog i neposrednog kolektivnog iskustva. I
to se vidi u svemu, pa čak i u načinu pisanja. Izlaganje je kod njega uvek konkretno,
živo i zanimljivo (a tu živost i neposrednost uvećavaju piščevi ilustrativni prilozi u
fotosima) i satkano na plastičkom materijalu iz kruga živih pretstava i pojmova
koji su u upotrebi i -svesti ljudi ovoga kraja gde se ukrštaju savremenost i dotrajali
arhaični oblici života. Ali pisac nije zanet arhaičnošću. On svuda prima i uvažava
samo ono što ima svoju racionalnu vrednost i korist. Zato će i njegova studija biti
od nesumnjive koristi.


Zoran Glušćević


VRDOLJAK ING. ž.: Eukalipti — mogućnost njihovog uzgoja i upotrebe u
brodogradnji. — Mornarički glasnik br. 3, 1954., str. 329—333.


Mornarički glasnik, stručni časopis Jugoslavenske ratne mornarice, u 3. ovogodišnjem
broju objavio je pod gornjim naslovom članak ing. Ž. Vrdoljaka o eukaliptima
sa svrhom upoznavanja tog vrijednog roda. Kako je poznato, eukalipti su uneseni
u Evropu početkom XIX. vijeka (u Francusku 1810.) , dok su kod nas zabilježeni
prvi pokušaji sadnje 1868. godine. Izgleda, da se prigodom unošenja eukalipta
nije posvetila dovoljna pažnja izboru vrsta i lokaliteta za sadnju, pa je bilo dosta
neuspjeha. To je osobito došlo do izražaja u najsjevernijem dijelu Jadrana, gdje
klimatske prilike nisu povoljne za uzgoj eukalipta. Naprotiv eukalipti, koji su poslije
toga sađeni u Južnoj Dalmaciji i na Crnogorskom Primorju, dobro su se održali.
Autor je u kratkim crtama dao pregled raširenosti eukalipta u svijetu, te podatke o
drvnoj masi i prirastu po ha za E. globulus i E. rostrata iz Kalifornije i Italije.
Pored općih podataka o upotrebi drveta, kore i lišća, posebno su opisane neke vrste
eukalipta koje bi, između ostalih, došle u obzir za naše krajeve radi otpornosti na
niske temperature kao i radi brzog rasta i kvalitetnog drva. To su E. bicostata, Blakelyi,
Dalrympleana, gigantea, fastigata, globulus, Maideni, melliodora, Robertsoni,
rostrata i tereticornis. D- J.