DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 79 <-- 79 --> PDF |
novog radnog i proizvodnog postupka. Njega dobijanje katrana ne interesuje kao specifičan primer jednog arhaičnog bizariteta, već kao praktički i racionalni oblik proizvodnje koji se i u savremenim uslovima može produžiti, negovati i razvijati s obzirom na tehnološke osobenosti i prednosti u održanju i dugom upotrebljavanju borovog drveta. Pisac ne smatra da je sa nekolikogodišnjom posleratnom praksom završena i rešena stvar u tom pogledu. Još uvek ima lutanja, ispitivanja i možda opravdane nedoumice, ali on je uveren da će praksa i iskustvo studeničkih katrandžija savladati i ovu trenutnu krizu prelaska sa katrandžiskog na savremeno smolarenje. , ´ Pisac pominje literaturu o svom predmetu, ali ona je očito nedovoljna. Međutim, i ne samo- zbog toga, on ,se oslanja isključivo na svoja sopstvena opažanja i ispitivanja. On primenjuje najegzakti.iji mogući metod u ovom slučaju: neposredno posmatranje i informisanje od živih očevidaca i učesnika u proizvodnji i prodaji. Sve što je izneo´ kao činjenice i zaključke, rezultat je jednog dugogodišnjeg, pomnog i sistematskog proučavanja, smisla za stvari i pojave kao i osobite privrženosti materiji kojom se bavi. I rezultat je vidan i značajan: ako se u tehničko-sistematizirajućem pogledu mogu staviti izvesne primedbe:, ovaj rad i nije obična deskripcija i tako- da, tim merilima ga i ne treba prosuđivati. Ovo nije samo opisivanje, već i naučno objašnjavanje. Materija nikada ne zavodi nisca da ne vidi istinu i sebi progleda kroz prste. Njega, pre svega zanima materijalna istina, i on je daje. U tom pogledu jedino je za žaljenje što se više i dublje nije zadržao i na tehnološko-tehničkoj strani prelaska na savremeno smolarenje. Možda ga je i nedovoljno iskustvo sprečilo u tome. Jer pisac radi samo na osnovu bogatog i neposrednog kolektivnog iskustva. I to se vidi u svemu, pa čak i u načinu pisanja. Izlaganje je kod njega uvek konkretno, živo i zanimljivo (a tu živost i neposrednost uvećavaju piščevi ilustrativni prilozi u fotosima) i satkano na plastičkom materijalu iz kruga živih pretstava i pojmova koji su u upotrebi i -svesti ljudi ovoga kraja gde se ukrštaju savremenost i dotrajali arhaični oblici života. Ali pisac nije zanet arhaičnošću. On svuda prima i uvažava samo ono što ima svoju racionalnu vrednost i korist. Zato će i njegova studija biti od nesumnjive koristi. Zoran Glušćević VRDOLJAK ING. ž.: Eukalipti — mogućnost njihovog uzgoja i upotrebe u brodogradnji. — Mornarički glasnik br. 3, 1954., str. 329—333. Mornarički glasnik, stručni časopis Jugoslavenske ratne mornarice, u 3. ovogodišnjem broju objavio je pod gornjim naslovom članak ing. Ž. Vrdoljaka o eukaliptima sa svrhom upoznavanja tog vrijednog roda. Kako je poznato, eukalipti su uneseni u Evropu početkom XIX. vijeka (u Francusku 1810.) , dok su kod nas zabilježeni prvi pokušaji sadnje 1868. godine. Izgleda, da se prigodom unošenja eukalipta nije posvetila dovoljna pažnja izboru vrsta i lokaliteta za sadnju, pa je bilo dosta neuspjeha. To je osobito došlo do izražaja u najsjevernijem dijelu Jadrana, gdje klimatske prilike nisu povoljne za uzgoj eukalipta. Naprotiv eukalipti, koji su poslije toga sađeni u Južnoj Dalmaciji i na Crnogorskom Primorju, dobro su se održali. Autor je u kratkim crtama dao pregled raširenosti eukalipta u svijetu, te podatke o drvnoj masi i prirastu po ha za E. globulus i E. rostrata iz Kalifornije i Italije. Pored općih podataka o upotrebi drveta, kore i lišća, posebno su opisane neke vrste eukalipta koje bi, između ostalih, došle u obzir za naše krajeve radi otpornosti na niske temperature kao i radi brzog rasta i kvalitetnog drva. To su E. bicostata, Blakelyi, Dalrympleana, gigantea, fastigata, globulus, Maideni, melliodora, Robertsoni, rostrata i tereticornis. D- J. |