DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Ranije statistike o površinama u Italiji znatno su varirale: od 75.000 do 140.000 ha (Flores, Piccioli, Marangoni, Giglioli i dr.). Prema podacima pomenutog Instituta, sadašnja raspodjela šuma plutnjaka izgledala bi, kako je navedeno u tabeli 2. Tabela 2. Područj e P V Ukupno 1 u t ni s o kCiste j e akov e šum e H a 0/ /o Niske Ukupno 10 Ostale kulture sa plutnjakom Toscana 1.268 1 261 2 4 9 632 10 900 12 3 — Lazio 1 434 1.136 2´1 416 1.850 2-1 500 Campania — — — 35 35 — - Puglie 227 211 0-4 20 247 0-3 4 Calabria 137 96 0 2 1.137 1.274 Vi 120 Sicilia 4.608 3.674 6 9 9.389 13.997 158 524 Sardegna 59.066 46.950 88-0 1.195 60.261 68 1 14.297 Italia 66.740 53.328 100-0 21.824 88.564 1000 15.445 Iz ovih je podataka vidljiv značaj plutnjaka za Sardiniju, koja sama ima 68% od ukupne površine. U pogledu vlasništva, 4,8°/o površine pripada državi, 19°/o općinama i ustanovama, 76% privatnicima. Prvo skidanje pluta (sugherone, sughero maschio) obavlja se u starosti od 30 do 35 godina i otada se svakih 9—12 godina skida kvalitetno pluto visoke komercijalne vrijednosti (sughero gentile). U običajenom turnusu od 100—120 godina, kvalitetno se pluto skida u trajanju od 70—90 godina. Svjetska produkcija pluta, prema podacima iz 1952. kreće se godišnje oko. tri milijuna q i za pojedine zemlje postoje slijedeći podaci: Portugal Alžir 360.000 12,3% Maroko 69.000 2,3% Tunis 20.000 0,7% Francuska 135.000 4,6% Italija 120.000 4,1% Ostale zemlje 5.000 0,2% Ukupno , 2,939.999 100,0% Vidi se da Italija, iako na skoro posljednjem mjestu po površini, producira znatno veću količinu pluta u poređenju sa mnogim drugim zemljama. Prema najnovijim podacima, produkcija pluta dosiže 200.000 q godišnje zahvaljujući znatnom pri nosu po hektaru osobito u Sardiniji: Portugal Španija Sjeverna Afrika Francuska Italija (kopno) i Sicilija Sardinija q 2,15 po ha ,. 2,16 „ „ 0,73 „ „ 0,86 „ „ 1,25 „ „ 2,54 „ |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Osim pluta, plutnjaka šume daju znatne nuzprodukte. 157.500 q drva, 6.800 q slatkog ugljena, i 205.000 q žira. Uslijed svestrane upotrebe pluta, razvila se jaka industrija za preradu; tako je u 1938. bilo 402 industrijska postrojenja, a 1951. preko 500. Cijene obrađenom plutu 1953. kretale su se za I. i II. klasu do 30.000 lira po q, a za nebrađenu do 20.000 lira. Izvoz pluta u 1953. godini dosegao je vrijednost od 1.464,000.000 lira, a uvoz 539,100.000 L sa aktivnim bilansom u odnosu na uvoz od 925,000.000 L. D. Jedlowski Matjuk I. S., Vlijanie pocvennyh uslovij na razvitie kornevyh sistem drevesnih i kustarnikovih porod (Utjecaj pedoloških prilika na razvitak korjenovih sistema drveća i grmlja). Počvovedenie no 5/1953. str. 23—30. Autor je proučavao ovisnost razvitka korjenova sistema raznih vrsta drveća U mješovitim šumskim kulturama u sastavu tla i geološke podloge na Oblivskim pokusnim nasadima u Eostovskoj oblasti u zoni tamnokestenjastih tala. Otkopavanje korijenja vršeno je istovremeno za dvije vrste drveća razmaknute prosječno oko l m (0,7—l,5m). Tako su na pr. na nižem dijelu valovitog relijefa otkopani korjenovi sistemi hrasta kitnjaka (visina 13,7 m, promjer 16 cm) i običnog bora (v = 13,9, p = 15,5 cm) u 37 godina staroj sastojini. Korijenje bora i hrasta sezalo je do nivoa donje vode (7m), pri čemu je razvitak korijenja bio veoma nejednak u slojevima različitog mehaničkog sastava. Jednako stari bor i hrast na povišenom dijelu terena imali su manje dimenzije i to obični bor promjer 11,0 cm, visinu 8,6 m, a hrast promjer 8,0 cm i visinu 6 m. Korijen hrasta prodro je do dubine od 325 cm, a bora do 270 cm. Na osnovu dobivenih rezultata autor zaključuje, da je razvitak drveća i grmlja direktno ovisan o svojstvima tla, i to u prvom redu o mehaničkom sastavu pojedinih slojeva. Najveće razlike u strukturi i razvitku korijenja javljaju se na prelazu između pojedinih horizonata tla, koji se razlikuju po mehaničkom sastavu. Da bi se pravilno rasporedile vrste drveća i grmlja pri podizanju šumskih kultura, potrebno je ne samo poznavati odno^s njihovih nadzemnih dijelova, već i razvitak korjenovih sistema u različitim tlima. Ing. Zlatko Gračanin Dana 11. XI. 1954. god. na Šumarskom fakultetu u Beogradu obranio je svoju doktorsku disertaciju pod naslovom »Istraživanja smolnog sistema, smolarenja i smole molike (Pinus peuce, Grisebach) sa osvrtom na smolni sistem ostalih domaćih borova« ing. Bralnisla v Pejoski , dugogodišnji saradnik našeg Šumarskog lista. Nas sve veseli uspjeh druga ing. P. Pejoskog, pa novom doktoru šumarskih nauka najsrdačnije čestitamo! Uredništvo |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 84 <-- 84 --> PDF |
OGLAS DRAŽBE Dana 21. studenoga 1954 u 11.30 sati održati će se u uredu šumarije Lipovljani dražba putem pismenih ponuda za izrađeni drvni materijal u vlastitoj režiji koji se nalazi na glav. stovarištu u Lipovljanima i to: Broj grupe Broj trupaca i vrst drva Sortimenat Količina Isklična cijena 1. Složaj br. la i I.-X1I. hrast jasen brijest Jamsko drvo Svega: 97-24 88-45 77-37 269 06 1,584.636-— hrast od 1-878 složaj br. [.-IX. Pilan. trupci A razreda B G Prag. oblov. . 80-98 110-11 84-84 14-09 Svega : 289 22 Jasen od 1-902 slož. 1.-1X. AB razreda !l 76 29 18731 Svega : 263-60 brijest od 1-407 si. 1.-1 V. A/B razred 123´60 2. 3. .. . Složaj X1II.-XXV. hrast jasen brijest Svega : Jamsko drvo Sveja . 67641 7780 143-23 98-37 319-40 5,623.573 — 1 789.435-— Svaka grupa prodaje se kao samostalni objekat, Nudilac treba položiti jamčevinu od 5%, isklične cijene grupe, koju drazbuje na tek. rač. šum. gosp. polj. šum. fakulteta ili izravno na blagajni šumarije, pola sata prije početka dražbe, Tek. rač. br. 400-T-12. 50% kupovnine imade se naplatiti u roku od 8 dana kao avans, a ostatak nakon istrošenog avansa u roku od 3 dana po primitku fakture, jer se u protivnom zaračunava 5% kamata. Ponude propisno zapečaćene imadu se predati komisiji pola sata prije početka dražbe. Predstavnici ponuđača moraju imati punomoć za podpisivanje ugovora. Drvni materijal koji se iznosi na dražbu može se svakodnevno vidjeti i pregledati te se uvjeriti o kvaliteti i kvantiteti istoga. ŠUMARIJA LIPOVLJANI Šum. gosp. polj. šum. fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 85 <-- 85 --> PDF |
K A TR A N TVORNICA KATRANSKIH PROIZVODA ZAGREB Radnička cesta 27 - Tel. 32356, 32357 -Brzojavi: Katran Zagreb PROIZVODI: BRUSNE PROIZVODE Brusno platno j Šmirkov papir / Granat papir I Flint papir j Stakleni papir BITUMENSKO-ASFALTNE PROIZVODE Coule pogače / Mastiks pogače j Lijevani asfalt / Asfalt za parkete / Masa za zalijevanje reski / Masa za baterije / Masa za kabele j Masa za akumulatore KATRANS´KE PROIZVODE Bestilirani katran / Karbolineum i ulje za impregnacije / Katranska ulja I Katranske smole iz mrkog ugljena j Tehnički fenol / Ortokrezol J Tehnički metapara krezol / Ksilenoli i više katranske kiseline / Naftalin sirovi i sublimat HLADNE PREMAZE „Resitol" za temeljne namaze na beton i zid / „Aresit" ljepilo za izolaciju i premaze / „Aresit" kit za zaštitu izolacionog sloja Sli KROVNE LJEPENKE - BITUMEN JUTU ZA IZOLACIJE - BITUMENIZIRANI NATRON PAPIR - BITUMENSKE EMULZIJE - „CESTO L" REZANI BITUMEN - TEHNIČKI FURFUROL |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 86 <-- 86 --> PDF |
ŠUMARIJA KOSKA raspisuje JAVNO NADMETANJE Dana 6. XII. 1954. u uredu šumarije Koska u 10 sati, putem pismenih ponuda, za radove na; gradnji jednokatne stam bene zgrade u mjestu Koska. Predračunska svota 4,500.000.— Din. Tehnički elaborat i uslovi licitacije mogu se dobiti na uvid svakog dana u uredu šumarije Koska za vrijeme uredovnih sati. ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE Izdavač: Šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb Mažuranićev trg br. 11 — telefon 36-473 — Godišnja pretplata: za članove Šumarskog društva NRH i članove svih ostalih šumarskih društava Jugoslavije Din 600.— za nečlanove Din. 840.— za studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih škola Din. 200.— za ustanove Din. 1.200.— pojedini brojevi: za članove »tudente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih škola Din. 50.— la nečlanove Din. 70.— za ustanove Din. 100.— Za inozemstvo se cijene računaju drostruko. — Račun kod NB Zagreb 401-T-236. Tisak: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. |