DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Osim pluta, plutnjaka šume daju znatne nuzprodukte. 157.500 q drva, 6.800 q slatkog ugljena, i 205.000 q žira. Uslijed svestrane upotrebe pluta, razvila se jaka industrija za preradu; tako je u 1938. bilo 402 industrijska postrojenja, a 1951. preko 500. Cijene obrađenom plutu 1953. kretale su se za I. i II. klasu do 30.000 lira po q, a za nebrađenu do 20.000 lira. Izvoz pluta u 1953. godini dosegao je vrijednost od 1.464,000.000 lira, a uvoz 539,100.000 L sa aktivnim bilansom u odnosu na uvoz od 925,000.000 L. D. Jedlowski Matjuk I. S., Vlijanie pocvennyh uslovij na razvitie kornevyh sistem drevesnih i kustarnikovih porod (Utjecaj pedoloških prilika na razvitak korjenovih sistema drveća i grmlja). Počvovedenie no 5/1953. str. 23—30. Autor je proučavao ovisnost razvitka korjenova sistema raznih vrsta drveća U mješovitim šumskim kulturama u sastavu tla i geološke podloge na Oblivskim pokusnim nasadima u Eostovskoj oblasti u zoni tamnokestenjastih tala. Otkopavanje korijenja vršeno je istovremeno za dvije vrste drveća razmaknute prosječno oko l m (0,7—l,5m). Tako su na pr. na nižem dijelu valovitog relijefa otkopani korjenovi sistemi hrasta kitnjaka (visina 13,7 m, promjer 16 cm) i običnog bora (v = 13,9, p = 15,5 cm) u 37 godina staroj sastojini. Korijenje bora i hrasta sezalo je do nivoa donje vode (7m), pri čemu je razvitak korijenja bio veoma nejednak u slojevima različitog mehaničkog sastava. Jednako stari bor i hrast na povišenom dijelu terena imali su manje dimenzije i to obični bor promjer 11,0 cm, visinu 8,6 m, a hrast promjer 8,0 cm i visinu 6 m. Korijen hrasta prodro je do dubine od 325 cm, a bora do 270 cm. Na osnovu dobivenih rezultata autor zaključuje, da je razvitak drveća i grmlja direktno ovisan o svojstvima tla, i to u prvom redu o mehaničkom sastavu pojedinih slojeva. Najveće razlike u strukturi i razvitku korijenja javljaju se na prelazu između pojedinih horizonata tla, koji se razlikuju po mehaničkom sastavu. Da bi se pravilno rasporedile vrste drveća i grmlja pri podizanju šumskih kultura, potrebno je ne samo poznavati odno^s njihovih nadzemnih dijelova, već i razvitak korjenovih sistema u različitim tlima. Ing. Zlatko Gračanin Dana 11. XI. 1954. god. na Šumarskom fakultetu u Beogradu obranio je svoju doktorsku disertaciju pod naslovom »Istraživanja smolnog sistema, smolarenja i smole molike (Pinus peuce, Grisebach) sa osvrtom na smolni sistem ostalih domaćih borova« ing. Bralnisla v Pejoski , dugogodišnji saradnik našeg Šumarskog lista. Nas sve veseli uspjeh druga ing. P. Pejoskog, pa novom doktoru šumarskih nauka najsrdačnije čestitamo! Uredništvo |