DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1954 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Osim pluta, plutnjaka šume daju znatne nuzprodukte. 157.500 q drva, 6.800 q
slatkog ugljena, i 205.000 q žira. Uslijed svestrane upotrebe pluta, razvila se jaka
industrija za preradu; tako je u 1938. bilo 402 industrijska postrojenja, a 1951. preko


500. Cijene obrađenom plutu 1953. kretale su se za I. i II. klasu do 30.000 lira po q,
a za nebrađenu do 20.000 lira. Izvoz pluta u 1953. godini dosegao je vrijednost od
1.464,000.000 lira, a uvoz 539,100.000 L sa aktivnim bilansom u odnosu na uvoz od
925,000.000 L.
D. Jedlowski
Matjuk I. S., Vlijanie pocvennyh uslovij na razvitie kornevyh sistem drevesnih
i kustarnikovih porod (Utjecaj pedoloških prilika na razvitak korjenovih sistema
drveća i grmlja). Počvovedenie no 5/1953. str. 23—30.


Autor je proučavao ovisnost razvitka korjenova sistema raznih vrsta drveća
U mješovitim šumskim kulturama u sastavu tla i geološke podloge na Oblivskim
pokusnim nasadima u Eostovskoj oblasti u zoni tamnokestenjastih tala.


Otkopavanje korijenja vršeno je istovremeno za dvije vrste drveća razmaknute
prosječno oko l m (0,7—l,5m). Tako su na pr. na nižem dijelu valovitog relijefa
otkopani korjenovi sistemi hrasta kitnjaka (visina 13,7 m, promjer 16 cm) i običnog
bora (v = 13,9, p = 15,5 cm) u 37 godina staroj sastojini. Korijenje bora i hrasta
sezalo je do nivoa donje vode (7m), pri čemu je razvitak korijenja bio veoma nejednak
u slojevima različitog mehaničkog sastava. Jednako stari bor i hrast na povišenom
dijelu terena imali su manje dimenzije i to obični bor promjer 11,0 cm, visinu
8,6 m, a hrast promjer 8,0 cm i visinu 6 m. Korijen hrasta prodro je do dubine od
325 cm, a bora do 270 cm. Na osnovu dobivenih rezultata autor zaključuje, da je
razvitak drveća i grmlja direktno ovisan o svojstvima tla, i to u prvom redu o mehaničkom
sastavu pojedinih slojeva. Najveće razlike u strukturi i razvitku korijenja
javljaju se na prelazu između pojedinih horizonata tla, koji se razlikuju po mehaničkom
sastavu. Da bi se pravilno rasporedile vrste drveća i grmlja pri podizanju šumskih
kultura, potrebno je ne samo poznavati odno^s njihovih nadzemnih dijelova, već
i razvitak korjenovih sistema u različitim tlima.


Ing. Zlatko Gračanin


Dana 11. XI. 1954. god. na Šumarskom fakultetu u Beogradu obranio je svoju
doktorsku disertaciju pod naslovom »Istraživanja smolnog sistema, smolarenja i
smole molike (Pinus peuce, Grisebach) sa osvrtom na smolni sistem ostalih domaćih
borova« ing. Bralnisla v Pejoski , dugogodišnji saradnik našeg Šumarskog
lista. Nas sve veseli uspjeh druga ing. P. Pejoskog, pa novom doktoru šumarskih
nauka najsrdačnije čestitamo!


Uredništvo