DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 26 <-- 26 --> PDF |
istina, oni ipak dostigli i prestigli gustoću populacije štetnika, ali se uvijek treba računati na hiperparazit-e i ostale faktore koji reduciraju i broj parazita. Uistinu imamo malo primjera gdje bi paraziti sami mogli dokrajčiti masovnu pojavu štetnika. što se tiče klime, većina autora (Bodenheimer, Escherich, Janisch, Eidmann, Schwerdtfeger i dr.) se slaže da su klimatski uslovi primarni i odlučujući faktor za nastanak i prestanak masovne pojave štetnika. Ova tvrdnja ne gubi svoju važnost niti novim koncepcijama o ulozi genetskih faktora u gradacijama štetnika, štoviše, ustanovilo se, da su ova dva faktora u uzajamnoj ovisnosti i da je klima zapravo onaj selektivni faktor, koji eliminiranjem najslabijih individua u genetskom smislu regulira genetsku konstituciju populacija. 200 Broj zapredaka 180 160 !\ 140 120 100 30 60 40 ?.0 Slika 1 Gradaciona krivulja borova četnjaka od 1945—1953. god. (Thaumetopoea pityocampa Schiff.) Naša istraživanja gradacija borova četnjaka (Cnethocampa pityocampa) dali su nam za naše tvrdnje lijepi primjer. Ovisnost intenziteta gustoće populacije o klimatskim prilikama koje su izražene Langovim kišnim faktorom evidentna je ako kompariramo gradacionu krivulju (si. 1) borova četnjaka sa odstupanjima Langovog kišnog faktora od srednjaka. Ta odstupanja prikazali smo grafički na slici 2. Uzeli smo godišnja odstupanja za srednjak od 1892—1954 god., a jednaka su se odstupanja pokazala u svim periodama koje smo odredili prema stadijima biološkog razvoja četnjaka. Gradaciona krivulja pokazuje, da je napad četnjaka dostigao jači intenzitet u onim godinama u kojima su ta odstupanja negativna. To su 1945, 1949 |