DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 26     <-- 26 -->        PDF

istina, oni ipak dostigli i prestigli gustoću populacije štetnika, ali se uvijek
treba računati na hiperparazit-e i ostale faktore koji reduciraju i broj parazita.
Uistinu imamo malo primjera gdje bi paraziti sami mogli dokrajčiti
masovnu pojavu štetnika.


što se tiče klime, većina autora (Bodenheimer, Escherich, Janisch,
Eidmann, Schwerdtfeger i dr.) se slaže da su klimatski uslovi primarni
i odlučujući faktor za nastanak i prestanak masovne pojave štetnika. Ova
tvrdnja ne gubi svoju važnost niti novim koncepcijama o ulozi genetskih
faktora u gradacijama štetnika, štoviše, ustanovilo se, da su ova dva faktora
u uzajamnoj ovisnosti i da je klima zapravo onaj selektivni faktor,
koji eliminiranjem najslabijih individua u genetskom smislu regulira genetsku
konstituciju populacija.


200 Broj
zapredaka
180


160 !\


140


120


100


30


60


40


?.0


Slika 1 Gradaciona krivulja borova četnjaka od 1945—1953. god.
(Thaumetopoea pityocampa Schiff.)


Naša istraživanja gradacija borova četnjaka (Cnethocampa pityocampa)
dali su nam za naše tvrdnje lijepi primjer. Ovisnost intenziteta gustoće
populacije o klimatskim prilikama koje su izražene Langovim kišnim faktorom
evidentna je ako kompariramo gradacionu krivulju (si. 1) borova
četnjaka sa odstupanjima Langovog kišnog faktora od srednjaka. Ta odstupanja
prikazali smo grafički na slici 2. Uzeli smo godišnja odstupanja za
srednjak od 1892—1954 god., a jednaka su se odstupanja pokazala u svim
periodama koje smo odredili prema stadijima biološkog razvoja četnjaka.
Gradaciona krivulja pokazuje, da je napad četnjaka dostigao jači intenzitet
u onim godinama u kojima su ta odstupanja negativna. To su 1945, 1949