DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE


GODIŠTE 79 JANUAR-FEBRUAR GODINA 1955


POZDRAVNI GOVOR DRUGA LJUPCA ARSOVA
PREDSJEDNIKA IZVRŠNOG VIJEĆA NR MAKEDONIJE
NA DRUGOM KONGRESU SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA
6. OKTOBRA 1954. GODINE


Drugarice i drugovi!


Pre završetka vašeg Drugog kongresa i savetovanja šumarskih stručnjaka,
pozdravljam vas u ime Saveznog izvršnog veća i želim najbolji uspeh
u radu.


Vi ste ovde u okviru svoga Drugog kongresa i ovog savetovanja postavili
na diskusiju mnoga bitna pitanja daljeg razvitka šumarstva i industrije
drveta u našoj zemlji. Ovakovu inicijativu treba toplo pozdraviti. Angažovanje
stručne društvene organizacije na ozbiljnom tretiranju osnovnih problema
struke, pretstavlja krupan korak u razvijanju njene delatnosti.
Pristupanje razmatranju problema na ovakav način, naročito u ovoj privrednoj
oblasti, doprineće ne samo iznalaženju boljih i pravilnijih rešenja
za njen razvitak i unapređenje, nego će pomoći i našim privrednim organizacijama
i državnim organima preuzimanje odgovarajućih mera da se to
postigne u praksi. Ali ne samo to. Ovakav način tretiranja problema šumarstva
neposredno će i još više zainteresovati same stručne radnike na polju
šumarstva za njihovo rešavanje i sprovođenje u život. I najzad, postavljajući
na javnu i široku diskusiju osnovne probleme šumarstva i industrije
drveta privući će pažnju i povećati interes širokih radnih masa da sagledaju
njihovu pravu suštinu i važnost, što će uticati da brže menjaju svoj
odnos prema šumama i njihovom korišćenju. čini mi se da na to treba ukazati,
jer u mnogim krajevima taj odnos prema gajenju i korišćenju šuma
kao i upotrebi drveta nije još onakav kakav treba da bude, i ako se iz dana
u dan pozitivno menja.


Drugarice i drugovi,


Šumarstvo je od onih privrednih grana u našoj zemlji koje je u prvom
periodu industrijske izgradnje trebalo da podnese znatan deo tereta. U tom
periodu mi smo nužno morali da produžimo sa zatečenim načinom eksploatacije
i korišćenja, jer su potrebe obnove i industrijske izgradnje bile
velike. Osim toga izvozom drveta našoj zemlji pribavljana su znatna devizna
sredstva. Pa ipak možemo konstatovati da šumarstvo nije nazadovalo. Ono
se nije dovoljno brzo razvijalo i u posleratnom periodu nije moglo da resi
sve one probleme koje je bilo nasledilo. Završavajući naš prvi period industrijske,
a samim tim i socijalističke izgradnje, stvaraju se uslovi za neposredni]´
e i brže rešavanje problema i u ovoj privrednoj oblasti. Vaša disku