DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 79 JANUAR-FEBRUAR GODINA 1955 POZDRAVNI GOVOR DRUGA LJUPCA ARSOVA PREDSJEDNIKA IZVRŠNOG VIJEĆA NR MAKEDONIJE NA DRUGOM KONGRESU SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA 6. OKTOBRA 1954. GODINE Drugarice i drugovi! Pre završetka vašeg Drugog kongresa i savetovanja šumarskih stručnjaka, pozdravljam vas u ime Saveznog izvršnog veća i želim najbolji uspeh u radu. Vi ste ovde u okviru svoga Drugog kongresa i ovog savetovanja postavili na diskusiju mnoga bitna pitanja daljeg razvitka šumarstva i industrije drveta u našoj zemlji. Ovakovu inicijativu treba toplo pozdraviti. Angažovanje stručne društvene organizacije na ozbiljnom tretiranju osnovnih problema struke, pretstavlja krupan korak u razvijanju njene delatnosti. Pristupanje razmatranju problema na ovakav način, naročito u ovoj privrednoj oblasti, doprineće ne samo iznalaženju boljih i pravilnijih rešenja za njen razvitak i unapređenje, nego će pomoći i našim privrednim organizacijama i državnim organima preuzimanje odgovarajućih mera da se to postigne u praksi. Ali ne samo to. Ovakav način tretiranja problema šumarstva neposredno će i još više zainteresovati same stručne radnike na polju šumarstva za njihovo rešavanje i sprovođenje u život. I najzad, postavljajući na javnu i široku diskusiju osnovne probleme šumarstva i industrije drveta privući će pažnju i povećati interes širokih radnih masa da sagledaju njihovu pravu suštinu i važnost, što će uticati da brže menjaju svoj odnos prema šumama i njihovom korišćenju. čini mi se da na to treba ukazati, jer u mnogim krajevima taj odnos prema gajenju i korišćenju šuma kao i upotrebi drveta nije još onakav kakav treba da bude, i ako se iz dana u dan pozitivno menja. Drugarice i drugovi, Šumarstvo je od onih privrednih grana u našoj zemlji koje je u prvom periodu industrijske izgradnje trebalo da podnese znatan deo tereta. U tom periodu mi smo nužno morali da produžimo sa zatečenim načinom eksploatacije i korišćenja, jer su potrebe obnove i industrijske izgradnje bile velike. Osim toga izvozom drveta našoj zemlji pribavljana su znatna devizna sredstva. Pa ipak možemo konstatovati da šumarstvo nije nazadovalo. Ono se nije dovoljno brzo razvijalo i u posleratnom periodu nije moglo da resi sve one probleme koje je bilo nasledilo. Završavajući naš prvi period industrijske, a samim tim i socijalističke izgradnje, stvaraju se uslovi za neposredni]´ e i brže rešavanje problema i u ovoj privrednoj oblasti. Vaša disku |