DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 34 <-- 34 --> PDF |
pogledu. No budući da se tehnika posumljavanja nalazi u neprestanom razvitku i da u šumarstvu nema generaliziranja ni općenitih za sva mjesta i sve prilike jednako vrijednih pravila, to je neophodno potrebno nastaviti proučavanjem tehnike posumljavanja na temelju dosada polučenih uspjeha i neuspjeha u svrhu što boljeg upoznavanja svih onih bioloških i ekoloških činilaca, o kojima ovisi uspjeh vještačkih posumljavanja. život sastojina, prema tome i uspjeh svakog vještačkog posumljavanja, ovisan je od ekoloških činilaca dotičnog staništa, naime od geografskog položaja, od ekspozicije i elevacije radnog polja, a osobito pak od klimatskih i edafskih činilaca. Prema tome vještačka posumljavanja mogu samo tamo uspjeti, gdje sü poznate sve one životne prilike koje su potrebne za razvitak biljnog pokrova i zakoni koji vladaju u razvitku bilja. U protivnom slučaju uzaludno ćemo se boriti proti strogim zakonima prirode. Stoga moramo nastaviti proučavanjem djelovanja podneblja na razne vrsti drveća, kao i proučavanjem edafskih činilaca, osobito onih koji su od naročitog utjecaja na život sastojina, kao što su razna fizikalna i kemijska svojstva tla. Ovo je proučavanje dosta oteščano zbog vrlo razvijenog reljefa krša. Zato svaki šumar odgajivač mora biti osobito odan svome zvanju, mora se sa osobitom ljubavlju i požrtvovnošću posvetiti izvađanju vještačkih posumljavanja, mora biti u neposrednom dodiru sa pošumljenim predjelima, te proučavati sve one okolnosti, koje su u vezi sa uspjesima i neuspjesima da bi tako, na temelju polučenih iskustava, budući radovi bolje uspjevali, a naše se goleti što prije zazelenile. Ovim proučavanjem, naime proučavanjem raznih klimatskih činilaca i vegetacionih područja, kao i proučavanjem staništa, upoznat ćemo onu šumsku ekologiju, k oja će nam biti podloga za budući rad . Pri tome nesmijemo zaboraviti da su mnogi dosadašnji neuspjesi više puta posljedica lošeg nadzora, manjkave organizacije rada i uopće slabe veze šumara odgajivača sa radom na terenu. Radi toga ne smijemo rasparčati rad na mnogo malih površina, više puta dosta daleke jedne od drugih, nego moramo usredotočiti vještačka posumljavanja na veća radna polja i time omogućiti bolji nadzor i bolju organizaciju rada, U vezi s time treba nova posumljavanja nadovezati na ranija, sve dotle, dok na odnosnom području ne budu započeti radovi dovršeni. Pinus Halepensis — alepski bor — je naš najotporniji sredozemski četinjar koji podnosi visoke topline i znatne ljetne suše. Uspjeva i na nerodnim zemljištima, ukoliko nisu na glinenoj podlozi. Stoga se ga rado upotrebljava kod vještačkih posumljavanja pustih vapnenastih kamenjara na najljućem kršu. Najbolje uspijeva jesensko pošumljavanje sadnicama od jedne vegetacione periode (7—8 mj.) ili jednogodišnjim sadnicama i to prigodom ekvinokcijalnih kiša, jer to doba fiziološki najbolje odgovara zahtjevima posađenih sadnica. Na garištima i na zemljištima šljunkom pokrivenim, uspijeva i sjetva, osobito ako je sjeme posijano već koncem mjeseca kolovoza ili početkom rujna, dakle prije ekvinokcijalnih kiša, jer im onda ne uzfali vlaga potrebna za prvi razvitak. U 1 kg ima oko 60.000 sjemenki. Cvjeta u mjesecu ožujku. Samonikao dolazi u Primorju tek južno od otoka Krapnja i Brača, a na kopnu južno od Splita. Od sredozemskih četinjara na dalmatinskom kršu, šume alepskog bora su najrasprostranje |