DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 38     <-- 38 -->        PDF

pušta da se moljice u pokućstvu zadržavaju. Ovo je važno i za entomološke
zbirke.


Prije 40—50 godina ustanovilo se, da čemprese napada čempresov
sjajnik ili krasnik (Buprestis cupressi), koji izcrvotoči drvo, tako da čempresi
u većem broju propadaju i suše se.2 Da se barem donekle spriječi ovo
propadanje, trebalo bi zabraniti svako kljaštrenje. čempresi ne trpe kljaštrenje,
treba ih prepustiti same sebi i ne poremetiti njihove fiziološke
funkcije. Kljaštrenjem stvaraju se na stablu rane. Ove, makar kako glatke
bile, vremenom, pod uplivom vlage, postaju leglo i zametak različitih gljiva
i na ovim mjestima još lakše napada čempresov sjajnik, osobito ako su
stabla više izložena utjecaju sijanja sunca (insolacije).


Pinus Pinaster ili P. Maritima — prirmorski bor — je izrazito stablo
zapadnog Sredozemlja, koje u povoljnim prilikama može narasti do 25 m
i više. Kod nas ga nema od prirode, ali se često uzgaja u šumskim nasadima.
Najbolje uspijeva uz obalu nedaleko mora, ukoliko zemljište nije
vapnenasto. Uspijeva i na lošem staništu, osobito ako je zemlja rahla. Lako
podnosi ljetnu vrućinu uz umjerenu vlagu u zraku. Cvjeta u mjesecu ožujku.
U 1 kilogramu ima oko 22.00 sjemenki. Sjeme je 6—8 mm dugo, prema
tome mlade biljke imaju razmjerno dugačko korijenje, tako da izravne
sjetve, ako su izvedene u doba jesenskih ekvinokcijalnih kiša, veoma dobro
uspijevaju. Pošumljavanje sadnicama ne preporuča se, ukoliko nisu sa
hljebom.


Primorski bor ima jako razvijeno korijenje i bujnu krošnju te je
veoma podesan i za pošumljavanje primorskih pjeskovitih zemljišta, čiste
sastojine primorskog bora ne postoje. Najbolje uspijeva u zajednici sa
raznim sredozemskim lišćarima i četinjarima.


Najveći neprijatelj šuma je požar. Zbog obične dugotrajne ljetne suše
u kršu, požar prouzrokuje svake godine velike štete šumama, uništavajući
najljepše zeleno ruho sa golog krša. Najviše su ugrožene borove šume zbog
smole koju sadržavaju.


LITERATURA


1. Adamović : Die Pflanzenwelt Dalmaciens, Leipzig- 1911.
2. Adamović : Die Pflanzenwelt der Adrialänder, Jena 1929.
3. Baien : Prilog poznavanju naših mediteranskih šuma. Preštampano iz »Šumarskog
lista* 1935.
4. Balen : Drugi prilog poznavanju naših mediteranskih šuma. Posebni otisak
iz »Šumarskog lista« 1937.
5. Marči ć M.: Čempres. »Šumarski list« broj 1/1924.
6. Senni, Merendi, Di Telia, Pavari: Le conif ere mediterranee in
Italia,
l´Alpe 1931. No. 6.
Ing. Josip Marčić — Dubrovnik


2 Entomolog P. Novak u Splitu imade ih u zbirci kornjaša (Coleoptera) iz skoro
svih krajeva Dalmacije.