DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 38 <-- 38 --> PDF |
pušta da se moljice u pokućstvu zadržavaju. Ovo je važno i za entomološke zbirke. Prije 40—50 godina ustanovilo se, da čemprese napada čempresov sjajnik ili krasnik (Buprestis cupressi), koji izcrvotoči drvo, tako da čempresi u većem broju propadaju i suše se.2 Da se barem donekle spriječi ovo propadanje, trebalo bi zabraniti svako kljaštrenje. čempresi ne trpe kljaštrenje, treba ih prepustiti same sebi i ne poremetiti njihove fiziološke funkcije. Kljaštrenjem stvaraju se na stablu rane. Ove, makar kako glatke bile, vremenom, pod uplivom vlage, postaju leglo i zametak različitih gljiva i na ovim mjestima još lakše napada čempresov sjajnik, osobito ako su stabla više izložena utjecaju sijanja sunca (insolacije). Pinus Pinaster ili P. Maritima — prirmorski bor — je izrazito stablo zapadnog Sredozemlja, koje u povoljnim prilikama može narasti do 25 m i više. Kod nas ga nema od prirode, ali se često uzgaja u šumskim nasadima. Najbolje uspijeva uz obalu nedaleko mora, ukoliko zemljište nije vapnenasto. Uspijeva i na lošem staništu, osobito ako je zemlja rahla. Lako podnosi ljetnu vrućinu uz umjerenu vlagu u zraku. Cvjeta u mjesecu ožujku. U 1 kilogramu ima oko 22.00 sjemenki. Sjeme je 6—8 mm dugo, prema tome mlade biljke imaju razmjerno dugačko korijenje, tako da izravne sjetve, ako su izvedene u doba jesenskih ekvinokcijalnih kiša, veoma dobro uspijevaju. Pošumljavanje sadnicama ne preporuča se, ukoliko nisu sa hljebom. Primorski bor ima jako razvijeno korijenje i bujnu krošnju te je veoma podesan i za pošumljavanje primorskih pjeskovitih zemljišta, čiste sastojine primorskog bora ne postoje. Najbolje uspijeva u zajednici sa raznim sredozemskim lišćarima i četinjarima. Najveći neprijatelj šuma je požar. Zbog obične dugotrajne ljetne suše u kršu, požar prouzrokuje svake godine velike štete šumama, uništavajući najljepše zeleno ruho sa golog krša. Najviše su ugrožene borove šume zbog smole koju sadržavaju. LITERATURA 1. Adamović : Die Pflanzenwelt Dalmaciens, Leipzig- 1911. 2. Adamović : Die Pflanzenwelt der Adrialänder, Jena 1929. 3. Baien : Prilog poznavanju naših mediteranskih šuma. Preštampano iz »Šumarskog lista* 1935. 4. Balen : Drugi prilog poznavanju naših mediteranskih šuma. Posebni otisak iz »Šumarskog lista« 1937. 5. Marči ć M.: Čempres. »Šumarski list« broj 1/1924. 6. Senni, Merendi, Di Telia, Pavari: Le conif ere mediterranee in Italia, l´Alpe 1931. No. 6. Ing. Josip Marčić — Dubrovnik 2 Entomolog P. Novak u Splitu imade ih u zbirci kornjaša (Coleoptera) iz skoro svih krajeva Dalmacije. |