DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 44 <-- 44 --> PDF |
potreba jednog centralnog rukovodstva za rješavanje problema kraškog područja, ali koje bi imalo i stanovitu moć (zakonsku podlogu), dakle ne samo savjetodavnu (kao Stručni savjet za krš osnovan 1952. godine). Na savjetovanju iznijeto je i nekoliko posve novih prijedloga: Narodni zastupnik A. Domandži ć smatra, da bi se uspješnije provodilo pošumljavanje na taj način, da se na tom poslu angažiraju privatnici (seljaci) putem ugovora. Pojedinac preuzima za pošumljavanje određenu površinu uz ugovorenu cijenu, a koja će mu se isplaćivati postepeno time, da se konačno isplati kada postigne ugovorom predviđeni uspjeh pošumljavanja. Ing. Z i a n i je mišljenja, da je za krš, mjesto agronoma i šumara, potreban samo jedan stručnjak — meliorator. Ing. Bur a je predložio osnivanje jednog zasebnog tijela, koje bi se brinulo o opskrbi ogrjevnim materijalom Dalmacije čime bi se postiglo jedinstveno vodstvo za razne energetske izvore, t. j . za drvo, ugalj, elektriku, pa i plin. Ing. Bura je nadalje mišljenja o potrebi pristupanja radovima na natapanju poljoprivrednih i pašnjačkih površina, čime bi se znatno povisio urod na ovima. Ing. Ta m baca (direktor Instituta za jadranske kulture u Splitu) iznosi potrebu jačeg gajenja krmnog bilja na poljoprivrednim površinama. Nasuprot današnjih 4,8% trebalo bi pod krmnim biljem biti 33°/o poljoprivredne površine (u Istri je danas dostignuto 15%>), jer se uvođenjem travno-poljskog gospodarenja ne povisuje samo prinos krme nego i drugih usjeva. Znatno poboljšanje na tom polju po njegovom mišljenju moglo bi se postići smanjenjem ili i ukidanjem poreza na površine, na kojima se gaji krmno bilje, a osobito lucerna. S riječima »na ovom savjetovanju bilo je dobrih prijedloga i ono će koristiti Odboru za privredu Sabora NR Hrvatske«, završio je predsjedavajući drug A. D om a d ž i ć — rad savjetovanja. O. P. PRILOG POZNAVANJU BILJKE OPUNTIA FICUS INDICA MILL U Šum. listu br. 9—10/1954 g. na str. 526 odštampan je članak ing . V. Bel- tram a pod naslovom: »Opuncija kao stočna hrana u dalmatinskom primorju. »Nije mi namjera ovdje ni kritikovati ni hvaliti spomenuti članak, a niti propagirati ili priječiti ideju uzgajanja biljke Opuntia Ficus indica Mili. Želimo samo iznijeti neke više ili manje poznate osobine ove sukulente i neka zapažanja i saznanja o njoj, pošto se od 1952 g. na ovamo posebno zanimam za Opunciju. NEKOLIKO RAZLIČITIH MIŠLJENJA O OPUNCIJI Čini se, da su se šumari na Kršu počeli više zanimati za ovu biljku, otkad je ing. Ante Pre mužić počeo propagirati svoju ideju preporoda Krša na seljačkoj osnovici. U svojim člancima i predavanjima on ju je često spominjao i pripisivao joj mnoga dobra svojstva, a što je iznio i ing . V. B e 11 r a m u pomenutom članku. U ono vrijeme (1938—1940 g.) mnogi šumari na Kršu nisu pridavali Opunciji nikakvu važnost, kao ni mnogim idejama ing. A. Premužića. Čak su mnogi pojedinci bili protivnici tih ideja, pa i Opuncije. Pok. prof. Z. Arnold iznio je, baš u vezi tog propagiranja Opuncije, u »Prirodi« br. 5—6 od 1942 g. na str. 138 i svoje mišljenje o Opunciji pod naslovom: »Mogu li kaktusi služiti kao stočna hrana. »On- smatra da je hranjiva vrijednost Opuncije vrlo mala, da je ona opasna za stoku ako je duže uživa, a pored toga, da je ona opasan korov ako joj pogoduje tlo i klima. Po istom autoru Burban k je oplemenjivanjem zaista dobio Opunciju bez bodljika, ali ako se takove odlike uzgajaju dalje iz sjemena, ponovno dobivaju bodljike. Prof. F. Kušan u knjizi: »Naše ljekovito bilje« na str. 86 navada da su plodovi Opuncije »sočni i vrlo dobri za jelo«. Arnol d (1. c.) navodi to isto, i tvrdi da Meksikanci u tu svrhu i uzgajaju Opunciju. Iz zapisnika o konferenciji, koju je održao ing . A. Premuži ć dne 15. VII. 1940. g. u Splitu, vidi se da su neki šumari i agronomi postavljali znatne zamjerke uzgoju Opuncije (str. 16, 17, 22, 35 cit. zapisnika). 42 |