DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Nadzor pak državnih šumarskih organa nad eksploatacijom takovih šuma u državnoj, zadružnoj i privatnoj svojini vr-ši se u cilju zaštite šuma, a to znači u javnom interesu. Takav se nadzor provodi putem izdavanja odobrenja za sječu, odredivanjexn. stabala za sječu i žigosanjem posječenih drveta. Razumije se da je nakon ovoga pravilno zaključiti da se niti ne naplaćuje nikakova taksa od privatnih vlasnika kod izdavanja odobrenja za sječu njihove vlastite šume, kako je to gore već napomenuto, a što bi bilo u skladu i s propisom člana 6 točke 1 Zakona o taksama koji kaže, da se taksa ne plaća na predstavke u javnom interesu, t. j . na takve predstavke po kojima bi državni organi u javnom interesu morali i po službenoj dužnosti da poduzmu zakonom određene poslove. Razumije se, da su i svi prilozi uz ove predstavke takođe oslobođeni od takse. Dakle takovim predstavkama će se smatrati i zahtjevi privatnih vlasnika za izdavanje odobrenja za sječu drva te se dosljedno tome ne će niti naplaćivati nikakova taksa. Međutim mi smo napomenuli da se za takove zahtjeve taksa ne će u pravil u naplaćivati što znači, da će se u praksi ipak dogoditi slučaj da šumarski organi naplaćuju taksu predviđenu u već citiranom zakonu o taksama. To će se dogoditi, prema objašnjenju Državnog sekretarijata za poslove narodne privrede FNRJ, u slučaju kad privatni vlasnik šuma traži, da mu nadležni šumarski organ hitno , izva n uobičajenog od strane nadležnog šumarskog organa određenog roka (određeni dani za prijem stranaka i uredovanje šumarije) izda odobrenje za sječu šume i obavi ostale radnje u vezi s ovakovim odobrenjem. U takovom slučaju, dakle za takovo odobrenje kao i za žigosanje treba naplatiti taksu po tarifnom broju 1,7 i 48 Zakona o taksama. Kako smo ranije već razjasnili neka pitanja o primjeni Zakona o taksama u vezi poslovanja šumarija (uključujući i neka tehnička pitanja), to ćemo objasniti sam» naplatu takse po gore pomenutim tarifnim brojevima. Po tarifnom broju 1 Zakona o taksama (ZoT) na sve pretstavke upućene državnim organima plaća se taksa u iznosu od din. 30.— Svaka naknadna dopuna predstavke u vidu novog podneska (kao i stavljanje pismenog zahtjeva na akt prilikom saopćenja onoga što je po predstavci već riješeno) smatra se kao nova predstavka za koju se mora takođe platiti taksa. Ne će biti od neke praktične važnosti, ali ipak napominjemo, da se i za telegrafske predstavke mora naplatiti taksa. Od praktične je pak važnosti, da napomenemo, da se za sve priloge uz pred stavku plaća taksa po tar. br. 6 ZoT u iznosu od din. 25.— Ako se takovi prilozi pod nose u originalu ili u ovjerenom prijepisu, pa su oni propisno kao takovi taksirani, ne će se za njih posebno plaćati i taksa iz ovog tarifnog broja, bez obzira koliko iznosi taksa na. originalu ili ovjerenom prijepisu priloga. Ako je na jednom tabaku prepisano (bez ovjere) više pismena (dokumenata), pa se takav tabak podnese kao jedan prilog platiti će se taksa iz tar. br. 6 onoliko puta koliko je bilo pismena u originalu. Po tarifnom broju 7 ZoT plaća se taksa na ,sva rješenja za koja nije drugačije propisano (nema neki poseban propis) u iznosu od din. 150.— Ova se taksa plaća samo za formalna rješenja (odluke) koju izdaje državni organ, ali ne i za kratka saopćenja na spisima (na primjer: »odobrava se« i s/l.). Od praktične je važnosti ovdje napomenuti da, ako više osoba jednom molbom traže da se svakome od njih izda kakovo (posebno) rješenje, u tom slučaju naplata takse vrši se za svaki primjerak rješenja. Po tarifnom broju 48 ZoT plaća se taksa u iznosu od din. 500.— za svaki izlazak državnih službenika van kancelarije (hitno, izvan roka — u smislu objašnjenja Držav nog sekretarijata), po zahtjevu privatne stranke, bez obzira na broj službenika, koji izlaze na teren. Nakon svega ovoga jasno je kako treba primjeniti u praksi objašnjenje pome nutog Državnog sekretarijata t. j . kada treba za izdavanje odobrenja za sječu i žigo sanje drveta naplaćivati taksu, a kada takav postupak odnosno izdavanje rješenja osloboditi od svake naplate takse. Kako će se u praksi dogoditi da će šumarije donositi rješenja sa i bez naplate takse to je potrebno napomenuti na kraju, da su svi državni organi dužni prilikom |