DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 49 <-- 49 --> PDF |
izdavanja ma kakovog pismena (rješenja) ili vršenja ma kakovog posla, označiti iznos takse i tarifni broj po kome je ona naplaćena, te da u ispravama koje se izdaju bez naplate takse moraju označiti na čije se traženje i u kome cilju izdaju kao i da se ne smiju upotrebiti u druge svrhe. Budući smo »tehniku« ovoga već ranije i opisali, kao i postupak kod netaksirane ili nedovoljno taksirane predstavke (opomena), to se u ta pitanja ne ćemo dalje upuštati. Napominje se na kraju i to, da se taksena oslobođenja odnose i na takse koje je propisao Narodni odbor kotara t. j . da se takse propisane odlukom Narodnog odbora kotara mogu naplatiti samo onda, ako se naplaćuje i taksa po Zakonu o taksama. Dobrinčić Veljko NEKOLIKO RIJEČI O IZUMIRANJU TISE Uvod U šumama Jugoslavije i mnogih drugih evropskih zemalja, tisa postaje iz dana u dan sve rjeđa. Iz navoda starih pisaca, fosilnog drva u tresetištima i imena mnogih krajeva, očito je da je nekada bila daleko raširenija. Danas je njezino rasprostranjenje jako skučeno i nalazimo je najčešće u malim skupinama ili pojedinačno, samo na onim staništima, gdje su joj održanje omogućili naročiti historijski, ekološki, fitosocijalni i antropogeni uvjeti. Izumiranje tise najčešće se pripisuje utjecaju čovjeka. Nema sumnje da je to jedan od najznačajnih uzroka no sigurno nije jedini. Povlačenje tise može se još pripisati njenoj biološkoj inferiornosti i sukcesiji vegetacije. Dublji smisao ovih pojava je genetsko-evolutivne prirode. Za solidnu obradu ovog problema potrebna su dugotrajna i opesžna fiziološka, morfološka, paleobotamčka, biljno-geografska, fitosociološka i druga istraživanja. U ovom su članku neke uočljive pojave samo grubo, kratko i letimično nabačene. Čovjek Čovjek sječe tisu već tisućljećima. Prvi podaci o upotrebi tisovine datiraju iz kamenog i brončanog doba. U sojenicama u švicarskoj i Austriji nađeni su noževi, češljevi, lukovi i drugi predmeti iz njenog drva. U Starom i Srednjem vijeku izrađivali su se iz tisovine pored ostalih predmeta i odlični lukovi za strijelice. Mnoge usmene i pismene predaje govore o živoj, čak i monopolističkoj trgovini tim sortimentom. Smatra se ipak, da je tisa najviše sječena poslije XVII. stoljeća, zbog svojeg lijepog, trajnog i lako obradivog drva. Upotrebljavala se je (i još se ponegdje iskorišćuje) u stolarstvu, bačvarstvu, zanatstvu i drugdje. Velika potražnja i neracionalno gospodarenje doveli su do nemilosrdnog pustošenja. Mnoga nalazišta posve su nestala, a u mnogima je brojnost jako smanjena. U suvremenom šumskom gospodarstvu, međutim, zbog ograničenog prostranstva i jako polaganog rasta, nema gotovo nikakvo značenje. Od gospodarskih mjera u predjelima gdje ima tise, štetno je naglo otvaranje nadstojne sastojine budući da tisa ne podnosi nagle svjetlosne promjene.1 Biološka svojstva Usprkos nekih prednosti nad drugim četinjačama (ožiljivanje grana i reznica,2 mali broj štetnika, otrovnost, brojni adventivni pupovi, tjeranje iz panja, duboka 1 Inače tisa dobro uspijeva i pomlađuje se na punom svijetlu. Tu i tamo siječe se i danas, a sječa je, kako je već rečeno, jedan od osnovnih uzroka izumiranja tise. 2 O tom iscrpno kod Sheat: Propagation of Trees, Shrubs and Conifers, London 1948. |