DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Privremeno oduzimanje po prethodnom stavu mogu izvršiti službenici šumarskotehničke
pomoćne službe, organi šumarske inspekcije i organi Narodne milicije s tim
da o tome imaju izvjestiti nadležnog suca za prekršaje odnosno sud.


Ukoliko se za zapljenjene predmete ne može obezbijediti čuvanje ili bi čuvanje
iziskivalo nerazmjerne troškove, zaplijenjeno drvo prodat će se i prije odluke suda
odnosno suca za prekršaje.


Postupak sa stokom zatečenom na paši u šumama gdje paša nije dozvoljena,
ili gdje je dozvoljena ali vlasnik stoke nema odobrenja za pašu, regulirat će se republičkim
propisima.


5. U tekstu zakona svuda gdje se spominje republička uprava za šumarstvo
treba staviti »republički organ nadležan za šumarstvo«.
6. Osim toga Kongres smatra da savezni zakon o šumama treba da bude okvirni
t. j . opći a ne osnovni, što on ustvari jeste ukoliko se usvoje primjedbe i prijedlozi
Kongresa.
II. Savjetovanje šumarskih stručnjaka FNRJ
Dana 4. 5 i 6. održano je savjetovanje o problemima proizvodnje i potrošnje
drveta. Savjetovanje je radilo u plenumu i sekcijama, koje su obrazovane za proučavanje
pojedinih problema.


Zaključci koje je konačno prihvatilo Savjetovanje su ovi:


ZAKLJUČCI SAVJETOVANJA ŠUMARSKIH STRUČNJAKA FNRJ
održanog od 4—6 listopada 1954. U OHRIDU


Poslije svestrane diskusije po podnijetim referatima:


1. Smjernice razvoja šumske privrede — usklađivanje potrošnje i proizvodnje.
2. Šumska proizvodnja i njene perspektive.
3. Planiranje u šumskoj privredi.
4. Potrošnja drveta za neposrednu upotrebu, i za građevinarstvo.
5. Primarna industrijska prerada drveta.
6. Finalna drvna prerada.
7. Izvoz drvnih proizvoda.
na plenumu i po sekcijama, savjetovanje konstatira:
Referati su svojim postavkama o stanju i smjernicama u šumskoj proizvodnji,
potrošnu, drvnoj industriji i izvozu i u planiranju šumarstva, u osnovi, pravilno
zahvatili problematiku bilansa drveta i njegove perspektive u našoj zemlji.


Pružena dokumentacija i iz nje izvedene analize najpotpunije su od dosada
poznatih te daju relativno najbolju sliku stanja i perspektive šumske i drvne privrede.
Međutim potrebno je da se što točnijim kvantitativnim analizama provjere
realne mogućnosti zamjene i štednje drveta od strane onih privrednih grana koje se
javljaiu bilo kao potrošači drveta, bilo kao proizvađači sredstava za zamjenu.


Perspektiva za naredno 10 godište, u okviru navedenih potreba i mogućnosti,
realno je prikazana i ostvarljiva, pa je prema tome moguće u roku od 10 godina,
svesti obujam sječa u Jugoslavenskom prosjeku na visinu prirasta. Kod toga jeste
i nadalje ostaje ključno pitanje smanjenje potrošnje ogrjevnog drveta uopće a naročito
na selu. Iz toga ujedno izlazi da je u interesu cjelokupne privrede potrebno pređ-


Svet i j e Nau m jedan od najstarijih naših crkvenih i narodnih spomenika.
Naum i brat mu Klimen t Ohridski bili su učenici i saradnici slovenskog apostola
Metod a i kad je on mro 885 god. oba su brata bila prognana iz Moravske i preko
Beograda i Bugarske došli ´među Slavene oko Ohridskog jezera. Klimen t postaje
893 velički biskup, a N a u m nastavlja njegov prosvjetni rad i oko 900. godine diže
na južnoj obali Ohridskog jezera svoju zadužbinu: manastir Sv. Arhanđela. Tu monah
Naum živi isposnički do smrti 910. god., gdje je i sahranien.
Crkva je građena od tesana kamena i opeka, a u 13. vijeku nadograđuju se iznad
glavnog hrama dvije kupole i narteks (predvorje). Požar (1802) uništio je prvobitne
freske; današnje je načinio zoograf Trp e 1806. godine. U 18. je stoljeću manastir
imao i svoju štampariju. Đ. K.


55 .