DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 62     <-- 62 -->        PDF

e) da spriječi fluktuaciju stručnjaka drvne industrije, koja je posljedica slabijeg
nagrađivanja u odnosu na druge grane, insistiranjem da im se povećaju tarifni
stavovi.


IV.
U oblasti izvoza drvnih proizvoda


I ako je izvoz ograničen mogućom visinom proizvodnje i neophodnim potrebama
u zemlji, njegov se obim može suziti a da se vrijednost ne samo zadrži nego i poveća,
putem promjene njegove strukture u korist finalnih proizvoda.


Obim izvoza za većinu finalnih proizvoda određen je njihovim kvalitetom, koji
je prvenstveno zavisan od tehničke opremljenosti pogona.
Kod određivanja količine izvoza pojedinih proizvoda odnosno grupa proizvoda
pridržavati se slijedećeg:


1. Šumske Sortimente četinjača i hrasta a naročito oblovinu za rezanje i ljuštenje
svih vrsta drveta ne treba izvoziti zato da bi se što više koristili naši vlastiti kapaciteti
u suzila deficitarnost u drvetu četinjača.
2. Izvoz celuloznog drveta listača a specijalno bukovine moguće je i potrebno
povećati jer će, i pored predviđenog razvoja kemijske industrije na bazi listača, ostati
znatne količine koje bi se inače u zemlji trošile kao ogrijevni materijal.
3. U referatu predviđena količina ogrijevnog drveta za izvoz, koja čini svega
oko 1% od ukupno predviđenih perspektivnih sječa, treba svakako da se realizira radi
održavanja tradicije izvoza ovog artikla u susjedne zemlje a i kad je to rentabilnije
nego transportirati ga od perifernih proizvađačkih reona do vrlo udaljenih potrošačkih
centara u zemlji. No pri tom se ograničiti na klasu yC« a u manjoj mjeri na
klasu »B«, dok izvoz klase »A« treba potpuno obustaviti, jer se ona i u zemlji može
koristiti za tehničko-industrijske svrhe.
4. Izvoz pragova, tesanog drveta i sitne tehničke oblovine svesti na minimum
i vršiti samo onda kada je to ugovorom vezano za isporuku ostalih drvnih proizvoda.
5. Održati sadašnji nivo izvoza piljene građe listača, jer to dozvoljava predviđeni
cfbujam sječa, potrošnja u zemlji i buduće sve racionalnije korišćenje listača.
Ovaj će se nivo moći zadržati sve dotle dok se ne pređe na masovniju proizvodnja
Ijuštenog drveta.
6. Predviđeni obujam izvoza drvnih ploča i kemijskih prerađenog drveta odgovara
predviđenoj proizvodnji i višku iznad potrošnje u zemlji.
7. Sadašnji izvoz najvećeg broja finalnih proizvoda može se narednih godina
udvostručiti a i dalje povećati — izuzev sanduka, kojih plasman je neizvjestan —
ukoliko se budu modernizirali kapaciteti, poboljšao kvalitet i proširio´ asortiman.
8. Izvoz piljene građe četinjača bi trebalo u što kraćem roku obustaviti obzirom
na nedostatak četinjača i perspektivne rastuće potrebe u zemlji. Međutim stanje platnog
bilanca naše zemlje zahtijeva da se izvoz i dalje produži. Zato treba prijeći na
njegovo postepeno ali zato sve oštrije smanjenje.
V.
U oblasti planiranja u šumskoj privredi


1. Opće smjernice razvoja šumske privrede moraju doći do izražaja u uređajnom
elaboratu koji treba da ima karakter obaveznog propisa. Tako izrađeni uređajni
elaborati su osnov svakog daljeg planiranja. Kako opće smjernice, tako i uređajni
elaborati ima da počivaju na principu potrajnosti gospodarenja, tako da njihovo
izvršenje predstavlja popravku stanja šuma i ujednačenje prihoda u drvetu.
2. Kod određivanja etata, prilikom izrade perspektivnih planova i uređajnih
elaborata polazi se od proizvodnih mogućnosti šuma i njihovog stanja. Stoga planiranje
etata, pri uređenju šuma mora biti po principu iz malog u veliko, te polaziti
od stanja sastojina. Pri određivanju konačnog obujma sječa treba imati u vidu i potrebe
u drvetu ali voditi strogo računa da se ne ugroze zaštitne funkcije šuma.
3. Da bi planiranje u šumarstvu bilo što realnije potrebno je izraditi uređajne
elaborate za ove šume u što kraćem roku a najkasnije u roku od 10 godina. U tom