DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 65 <-- 65 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA — Godine 1950 osnovan je u Zagrebu Leksikografski zavod FNRJ sa zadaćom da pokrene, uredi i štampa Enciklopediju Jugoslavije. Leksikografski zavod ima u svom programu da izda: Pomorsku enciklopediju, Opću enciklopediju i Veliku enciklopediju. Velika enciklopedija sastojat će se iz 1.0 specijalnih enciklopedija; među njima se nalazi i »Šumarska enciklopedija«. Prema tome FNR Jugoslavija će biti treća evropska zemlja, koja izdaje posebnu šumarsku enciklopediju (iza Čehoslovačke i Njemačke). Cilj je šumarske enciklopedije: donijeti suvremeni, što potpuniji, u zaokruženoj cjelini izneseni, naučno solidno fundirani prikaz današnjeg stanja šumarstva i drvne industrije kod nas i u svijetu. Po svojoj strukturi Šumarska enciklopedija zauzimat će sredinu između priručnika, koji čitave oblasti nauke obrađuje kao cjelinu, i leksikona, koji materiju razbija na sitne pojmovne jedinice. Osnovne elemente enciklopedije sačinjavaju samostalne zaokružene alfabetski poredane jedinice. Predviđeno je da enciklopedija izađe u dva sveska svaki na oko 800 stranica velikog kvart formata. U okviru Šumarske enciklopedije izaći će i »Šumarski terminološki rječnik« prof. A. Ugrenovića, koji na šest jezika (srpskohrvatski, njemački, engleski, francuski, talijanski, ruski) obrađuje oko 6000 pojmova. Šumarska enciklopedija po svom sadržaju bit će knjiga neophodno potrebna svakom stručnjaku šumarstva i drvne industrije. Glavni ,redaktor enciklopedije je akademik prof. dr. A. Ugrenović. Suradnici enciklopedije su naši najviđeniji šumarski stručni i naučni radnici iz cijele FNR Jugoslavije. Pretplatu na Šumarsku enciklopediju prima Leksikografski zavod FNRJ u Zagrebu, te Znanstvena knjižara Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu kao i knjižare u većim mjestima. Horvat I.: VEGETACIJA PONIKAVA — Prilog biljnoj geografiji krša. Geografski glasnik 1953, br. XIV—XV. Strana 25. Područje velikog dijela našeg Krša obiluje ponikvama (vrtačama)´i dolinama. Sastav vegetacije u tim kraškim fenomenima često se bitno razlikuje od vegetacije okoline. Razlike su gdjekad frapantne, a gdjekad nisu oštre te u brzom radu i pri površnom opažanju ne mogu se lako otkriti (na pr. prelaz vegetacije nekadašnje šume s Carpinus orientalis ili Ostrya carpinifolia u Carpinus betulus), pa se naročito., kod pošumHavanja mogu potkrasti i grube griješke. Danas, kad brže prelazimo iz ekstenzivnog gospodarenja u intenzivno, šumarstvo na području mediteranskog, submeđiteranskog i Visokog krša poklanjat će veću pažnju na promjenu ekoloških faktora, koji su izazvali i uvjetuju promjenu vegetacije. Snaći se uvijek, napose u neiznenadnim promjenama vegetacije šumarskim stručnjacima, uz rješavanje drugih opsežnijih problema, nije lako. Stoga će za područje Risnjaka i njegovih primorskih obronaka planiranje uzgojnih radova biti mnogo olakšano izdavanjem karte biljnih zajednica profesora I. Horvata. U vezi s istraživanjem i kartiranjem vegetacije toga područja isti autor detaljno je opisao i naučno obrazložio vegetaciju ponikava. Radovi botaničara i fitocenologa I. Horvat a mnogim su našim šumarskim stručnjacima dobro poznati, napose kroz vrlo pregledno i instruktivno djelo »Šumske zajednice Jugoslavije«, a ove godine i kroz instruktaže Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH. Stoga će i njegov rad »Vegetacija ponikava«. pobuditi interes-naše stručne javnosti. Poželjno je, da u opisu navedene fitocenološke karte bude i biljni sviiet ponikava opsežnije prikazan, jer šumarski stručnjaci ne mogu lako nabaviti to djelo. Autor u uvodu toga djela daje kratak historijski profil kroz literaturu o ponikvama. U morfologiji ponikava upozoruje, da su široke i plitke ponikve pod jakim utjecajem regionalne klime. Naprotiv duboke i uske ponikve odlikuju se specifičnim klimatskim i pedološkim prilikama, pa prema tome i naročitim fitocenozama. Ođ |