DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Arund o dona x je naturalizirani florni element mediteranskog i submediteranskog područja. Kao ukrasna biljka uzgaja se više manje i u području klime vinove loze i kukuruza. Prof. botanike na Polj. šum. fakultetu u Skopju je u razdoblju cea 3—5 godina proučavao ekologiju i uzgoj Arundo donax L. u nizu mjesta u Makedoniji. Rad prof. Bačar a je započet na inicijativu bivše Glavne savezne direkcije za hemisku industriju tadašnjeg direktora Hektor a Minija . Ova je direkcija kako u Makedoniji, tako i u Hrvatskoj, Vojvodini, Sloveniji i drugdje inicirala pokuse s Arundo donax. Nakon rasformiranja pomenute direkcije preuzima Zavod za agroekologiju u Zagrebu koordinaciju proučavanja nove kulture Arundo donax L. u FNRJ. Autor je proučavao, odnosno postavio niz pokusa u Makedoniji (okolica Skopja, Prilepa, Bitolja i drugdje) s domaćim makedonskim (solunskom trskom) i primorskim provenijencama (ekotipovima) Arundo donax. Pokusi su postavljeni prema metodikama talijanske literature. Proučavajući morfogiju, ekologiju i kemijski sastav pokusnih biljaka Arundo donax autor je utvrdio i zapazio cijeli niz konstatacija, koje mogu poslužiti za dalja detaljnija ispitivanja, odnosno na osnovu kojih se može već i sada zaključiti na eventualnu kultivaciju ove biljke bilo za proizvodnju sirovine za celulozu ili za potrebe poljoprivrede (kolje i pritke u vrlarstvu, ograde). Tako je ustanovljeno, da makedonski ekotipovi imaju manji °/o celuloze, te svi u tome pogledu daleko manje podesni za proizvodnju alfa-celuloze. Vrlo su uspjeli pokusi s uzgojem Arundo donax L. u Pelagoniji, a naročito u okolici Bitolja. To su uglavnom tereni sa močvarnim livadama Beckmanni a arucaeformis . Ovakvih terena je u području bilja cea 15.000 ha i okolici Prilepa 5000 ha. Zapaženo je, da primorski ekotipovi podnose i semihalofilne uslove (Prilep). Tla pelagonije su bogata na K, siromašna na P, vrlo siromašna na Ca. Sadržaj humusa u ovim tlima je također neznatan. Prema rezultatima kemijskih analiza vidljivo je, da Arundo donax L. prilično mnogo akumulira SiOa. I ako podnosi slabiju zaslanjenost, ipak resorbira neznatnu količinu NaCl. Kalijum povoljno djeluje na stvaranje čvrstoća mehaničkih elemenata (celuloza). Gnojenje umjetnim gnojivima pospješuje tehničku zriobu nadzemnih dijelova (stabljika). Autor je ispitivao i ozmotski pritisak i transpiracioni koeficijent Arundo donax, te na osnovu ovih i ostalih podataka zaključuje da ova biljka ima veliku sposobnost adaptacije na razne edafske faktore. Na osnovu dobivenih rezultata, te kemijskih analiza i anatomskih ispitivanja Arundo donax L., odnosno nadzemne stabljike ove biljke, autor zaključuje, da je ovo bez sumnje perspektivna biljka kao sirovina za industriju papira i tekstila. Ujedno ona ima značaja i za poljoprivredu, budući da njene stabljike mogu poslužiti kao pritke i kolje u povrtlarstvu, te za ograde i slično. Dr. J. Kovačević DANKA MITRANOVIĆ: BIBLIOGRAFIJA GUBARA U SRBIJI 1865—1945. Zbornik radova Srpske akademije nauka XXXI, Institut za ekologiju i biogeografiju S. A. N. knj. 4, 1952—1953. U bibliografiji su kronološkim redom navedeni svi do sada poznati pisani podatci o gubaru na području Srbije u razdoblju od 80 godina (1865—1945.) Rad obuhvaća 111 članaka, vijesti i dopisa sakupljenih iz raznih časopisa i dnevnih listova (Seljak, Težak, Poljoprivrednik, Srpske novine, Trgovinski glasnik, Politika, Novo vreme). Uz naše poznate entomologe (Gradojević, Vukasović, Kovačević) ostali autori su ljudi raznih drugih zanimanja, pa i sami poljoprivrednici. Osim naslova članka, imena pisca, godine i broja časopisa ili lista dat je i kratak karakterističan izvod članka. Budući da se o gubaru pisalo najviše onda,´ kada se on masovno pojavljivao, može se na osnovu ovih podataka dobiti približna slika o gradacijama gubara u Srbiji u to vrijeme, pa je u tu svrhu na kraju sastavljena i odgovarajuća: tablica. Broj i trajanje ovako dobivenih gradacija u tablici skoro se u potpunosti podudara s tokom gradacija gubara u Hrvatskoj u odgovarajućem vremenskom razdoblju, (usp. Kovačević: Osvrt na masovnu pojavu gubara, Zagreb 1949.) I. Mikloš |