DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Ijanja privredom, i to sve uz optimalno iskorišćavanje svih faktora i elemenata poduzeća, a da se pritom ne unosi bitne novosti u tehničke konstrukcije ili tehnološki proces proizvodnje, a tehničko usavršavanje je nova stvaralačka primjena poznatih metoda i pronalazaka na postojeći tehnološki proces, koji predstavlja racionalnije rješenje određenog tehničkog problema (29). Poboljašavanje kvalitete ljudske radne snage treba vršiti izborom najpodesnije ljudske radne snage po njenim prirodnim naklonostima, a i osobinama po mogućnosti psihotehničkim ispitivanjem, te školovanjem i praksom, a naročito specijalizacijom, odnosno podizanjem njenih pozitivnih intelektualnih, moralnih i fizičkih osobina u svrhu izvršavanja određenih zadataka, koje donosi sadašnja sve uža podjela rada, imajući u vidu, da je čovjek glavni faktor u proizvodnji. Na izložbi racionalizacije u Düsseldorf u, koja je održana 1953. godine pod geslom »Svi treba da bolje žive«, i gdje je prikazan velik broj dobrih primjera racionalizacije bilo tipiziranjem, poboljšavanjem uslova rada, skraćivanjem transportnih puteva, štednjom energije ili kojim drugim načinom, iznesena je osnovna misao, da u cjelokupnom gospodarstvu treba provoditi racionalizaciju, te na taj način smanjiti cijenu robe i poboljšati njenu kvalitetu, odnosno stvoriti bolje uslove za život ljudi (21). Kao jedan naročit primjer povećanja proizvodnosti putem naučni hmetoda rada jest upotreba heterozisa u Americi (5), na koji je način prinos kukuruza u zadnjih 20 godina povećan za 50—60%, a osim toga mu je poboljšana kvaliteta. U zadnje vrijeme počela je i kod nas upotreba heterozisa kod proizvodnje kukuruza. Primjena heterozisa ima veliku budućnost i u šumarstvu. Istu svrhu imaju u šumarstvu i metode upotrebe biljnih liormona, heteroauksina, te dodavanje zemljištu raznih mikroelemenata. Podizanje proizvodnosti često često može provesti istovremenom primjenom dvaju ili više naprijed navedenih načina. U tu svrhu korisno je spomenuti, da u SAD u 1953. godini prema 1935. godini iznosi povećanje poljoprivredne proizvodnje oko 44%. Povećanje pak proizvodnje po jednom radniku od 1913. do 1953. godine iznosi 233%, a u odnosu na 1952. godinu 3%. Razlozi tome povećanju proizvodnosti poljoprivrednog gospodarstva jest upotreba većeg broja traktora, bolje vrste biljaka i hibridnog sjemena, boljih agrotehničkih mjera i uvođenje naučnih metoda (1). Povećanje produktivnosti veoma je važan, ali i veoma težak zadatak, naročito za ekonomski nerazvijene i ratom nastradale zemlje, te je u svrhu pomaganja njegovog podizanja u okviru Organizacije za evropsku ekonomsku suradnju (OEEC) osnovan Evropski ured za produktivnost, a kod nas je u tu svrhu osnovan Centar za naučnu i tehničku dokumentaciju i produktivnost u Zagrebu. Ekonomičnos t proizvodnih snaga, za razliku od proizvodnosti, uspoređuje ostvareni korisni učinak sa utrošenim sredstvima (troškovima) kod dviju ili više radnih jedinica (čovjeka, stroja, radionica, poduzeća i t. d.), ili kod dva ili više različitih procesa proizvodnje, s tim da je ekonomičnija ona radna jedinica, odnosno onaj proces proizvodnje, kod kojega se s manjim utroškom postigne veći korisni učinak (2). Dvije su glavne mjere za podizanje ekonomičnosti i to: smanjenje utroška i povećanje dohotka. |