DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Dizati ekonomičnost uz smanjenje utroška znači proizvoditi istu količinu proizvoda iste kvalitete ili manju količinu proizvoda srazmjerno bolje kvalitete, a smanjivati troškove proizvodnje, dočim dizati ekonomičnost sa povećanjem dohotka znači proizvoditi veću količinu proizvoda iste kvalitete ili istu količinu proizvoda srazmjerno bolje kvalitete uz iste troškove proizvodnje. Naravno, da kod dizanja ekonomičnosti dolazi u obzir još niz drugih kombinacija, kod kojih se ova dva glavna načina međusobno isprepliću, kao na pr. smanjenje utroška uz istovremeno povećavanje dohotka ili povećanje utroška uz srazmjerno još veće povećanje dohotka, odnosno (što je rjeđi slučaj) smanjenje dohatka uz istovremeno još veće smanjenje utroška (2). Smanjenje utroška, kao i povećanje dohotka obuhvaća niz mjera, od kojih su neke izravno vezane za jačanje proizvodnih snaga društva (države), dočim druge ovise o što ekonomičnijem iskorišćavanju postojećih proizvodnih snaga. Među prve spada na pr.: zamjena manje ekonomičnih sredstava za rad sa ekonomičnijima, a s tim u vezi, što veće i što racionalnije iskorišćavanje prirodnih sila i prirodnih izvora zemlje, zatim supstitucija (24), modernizacija prodajnih prostorija (14), reklama (27) i t. d., dočim među druge spada na pr.: racionalizacija, uštede razne vrste, intenziviranje rada do optimuma, povećanje proizvodnje onih poduzeća, koja rade ekonomično i rentabilno, kulturno posluživanje (15) i t. d. Od velike je važnosti putem kontrole pratiti stepen ekonomičnosti poslovanja svakog poduzeća, a naročito upoznati uzroke neekonomičnosti, da bi ih potom navrijeme mogli otkloniti. Raspodjela proizvodnih snaga društva (države) po privrednim granama. Radi naglog razvoja nauke i tehnike, a kod nas pak i radi privredne zaostalosti zemlje, stalno dolazi do osnivanja novih važnih grana privrede ili pak do snažnog proširivanja nekih postojećih privrednih grana uz sve bolje iskorišćavanje prirodnih bogatstava Zemlje. Svakako su u tom pogledu interesantni podaci o općem razvoju industrije i rudarstva u svijetu (9). Prema tim podacima za prvih 30 godina ovog stoljeća produkcija većine metala i mnogih nemetala mnogostruko je premašila ukupnu njihovu proizvodnju u toku cijele dotadašnje povijesti čovječanstva. Taj porast nastavljen je i dalje često u ogromnim razmjerima, a svakako se nastavlja i danas. Tako je na pr. u 1939. godini izrađeno uglja 132 puta više nego 1800. godine, a nafte za 30 puta više nego 1889. godine. Godine 1937. svjetska proizvodnja gvožđa je za 128 puta veća nego 1800. godine, a 1943. godine dobiveno je magnezija oko 8000 puta više nego 1921. godine. Ovo ogromno povećanje proizvodnje mineralnih sirovina skopčano je sa džinovskim razvojem industrije. Osim toga, savremena industrija iskorišćava ili počinje da iskorišćava i nove mineralne sirovine, koje ranije nisu bile skorišćavane, što se vidi iz slijedećih podataka: u 12. i 13. stoljeću čovječanstvo je iskorišćavalo 10 kemijskih elemenata, u 17. stoljeću 25, u 18. stoljeću 29, a u 19. stoljeću 47, 1915. god. 54, 1930. godine 67, a 1944. godine 71 kemijski elemenat. Ovi podaci pokazuju, da privreda, osim općeg povećanja svoga opsega daje sve više novih proizvoda, koji sve bolje podmiruju potrebe društva (države). Posljedica je svega rečenog s jedne strane stalno povećavanje proizvodnih snaga u svojoj cjelini, a s druge strane stalno prelaženje (prebacivanje) dijela proizvodnih snaga društva (države) iz jedne privredne grane |