DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 25 <-- 25 --> PDF |
evropskoj integraciji, ideja, kojoj je svrha da putem saradnje Evrope uspostavi jedno veliko privredno i tržišno područje, na kome bi (kako je to formulirala Međunarodna trgov. komora) »ljudi, dobra i novčana sredstva slobodno cirkulirala«, (28). Bez liberalizirane međunarodne razmjene dobara, u granicama koje osiguravaju ekonomski razvitak nerazvijenih zemalja, nema mogućnost da proizvodne snage, a naročito prirodna bogatstva Zemlje, budu iskorišćavani u punom opsegu i ekonomično, i da potrebe društva (svake pojedine države) budu uravnoteženo podmirene prema njihovoj važnosti za društvo (državu) i prema standardu života. Opći cilj šumskog gospodarstva u socijalizmu (prelaznom razdoblju>, uzimajući u obzir sve direktne koristi, koje imamo od šume (glavne i sporedne proizvode), mogao bi se formulirati ovako: n a sve ukupno raspoloživim šumskim površinama, optimalnim iskorišćavanjem danih proizvodnih snaga, trajno proizvoditi što veće vrijednosti tako, da s njima prvenstveno što bolje budu podmirene društvene potrebe. Da bismo ovaj opći cilj šumskog gospodarstva mogli ostvariti, nameću nam se slijedeći zadaci: a) da po mogućnosti što više uskladimo šumsku proizvodnju sa sveukupnim potrebama društva (države), a u skladu sa općim razvojem proizvodnih snaga društva (države) i standardom života, i na taj način na sveukupnim šumskim površinama proizveli »što veće vrijednosti«. Pri tome moramo uzeti u obzir veoma dugi ciklus proizvodnje u šumskom gospodarstvu i uvjete koji iz toga proističu (23), b) da ukupnu šumsku proizvodnju na svima šumskim površinama s kojima raspolažemo što više povećamo kvalitativno i kvantitativno, t. j . da što više povećamo proizvodnost našeg šumskog gospodarstva, a po mogućnosti da premašimo prosječnu proizvodnost šum. gospodarstva u svijetu, odnosno u bloku država koji je vezan međunarodnom trgovinom, ili da ga barem dcstignemo, c) da prosječne troškove naše šumske proizvodnje po jedinici mjere smanjimo što više, po mogućnosti ispod odgovarajućih svjetskih (međunarodnih) troškova proizvodnje, t. j . da što više povećamo ekonomičnost našeg šumskog gospodarstva. Da bismo ovo postigli, i na taj način cijenu drveta, kao jednom vrlo važnom artiklu za široku potrošnju u državi, što više snizili, a izvoz drveta učinili što ekonomičnijim i rentabilnijim, moramo naše proizvodne snage snažno razvijati i optimalno iskorišćavati. Pošto se mehanizacija u šumskom gospodarstvu u većem opsegu ne može provoditi, a automatizacija nikako, moramo nastojati da tražimo i primjenjujemo sve savršenije, korisnije i ekonomičnije šumsko-uzgojne, šumsko-zaštitne, agro-tehničke i naučno-biološke metode, uz što bolju organizaciju rada i uz primjenu ophodnje najvrednijeg prihoda (2). — Pri tome značajnu ulogu ima izgradnja stalne i što gušće mreže šumskih komunikacija, sa kojima se šume drže pristupačne i otvorene, a koje su zapravo preduvjet za racijonamo gospodarenje sa šumama, a posebno za provođenje najvažnijih i intenzivnih šumsko-uzgojnih radova, te za intenzivnu i racionalnu eksploataciju šuma. |