DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 32     <-- 32 -->        PDF

njihovih plodova, pravilnom konzerviranju i eventualnoj savremenoj preradi,
a da ne govorimo o selekciji sjemena i sadnica, uzgajanju sjemenskih
plantaža, usavršavanju nasljednjih odlika vegetativnim razmnožavanjem,
vještačkom oplodnjom, hibridizacijom, poliploidijom i ostalim savremenim
tekovinama šum. genetike (10, 21, 36, 39, 44, 47, 59.) Plodovi šumskovoćnog
drveća sabirali su se većim dijelom samo radi sjetve, uzgoja i razmnožavanja
budućih sastojina i smatrali općenito kao neki sporedni akce-


Rjjedak soliter medvedje lijeske (Corylus eolurna) ogromnih dimenzija u srezu
rogatiSkom (deb. 1.55 m, vis. 18.5 m). Foto Ing. Radimir


aorni proizvodi sekundarne važnosti, premda bi kao sirovina za prehranu,
za proizvodnju jestivih i eteričnih ulja, domaćih lijekova i t. d. mogli pravilno
organiziranom i racionalno vođenom šumskom gospodarstvu da donesu
znatnih koristi.


Došlo je vrijeme da se i u našem šumarstvu krene novim savremenijim,
metodama rada, da se posveti sve veća pažnja sadnji, uzgoju, oplemenjiranju
i kalemljenju šumskog drveća i grmlja, koje rodi obilnim plodom
i ukusnim voćem od naročitog značaja za narodno zdravlje i prehranu, činje




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Pogibelj proširenja zaraze kestena bila je povodom osnivanja centrale
za proučavanje kestena (Centro di studio sul castagno) sa slijedećim programom:
1. pronalazak direktnih metoda suzbijanja zaraze, 2. selekcija
otpornih tipova domaćih vrsti proti ove bolesti, 3. unošenje i istraživanja
stranih vrsti kestena, 4. oplemenjivanje križanjem i naknadnom selekcijom
tipova otpornih proti zarazi, 5. istraživanje ekologije i rasprostranjenja
pitomog kestena, 6. studije o prinosu, 7. studije o varijetetima (sortama),


8. pokusi o poboljšanju tehnike sadnje i 9. istraživanja o iskorišćenju i preradi
proizvoda (41).
Obzirom što je kesten i kao drvo i kao voćka veoma koristan u raznim
fazama mehaničke i kemijske prerade, što brzo raste, lako se obnavlja i


Razmnožavanje otpornih hibrida kestena (C. sativa) zakorjenjivanjem grančic*.
Unasylva 1953.


dugo zadržava svoju vitalnost, potrebno ga je i radi vanrednih šumskouzgojnih
odlika što pravilnije njegovati i uzgajati, posvećujući mu u buduće
više pažnje kao najvrednijem šumsko-plodonosnom drvetu, naročito na Primorju,
koje po svojoj klimi predstavlja pravu oblast kestena, a gdje se
međutim on nalazi samo u vidu oaza u području hrasta medunca (na podlozi
kvarcita u Boki Kotorskoj—Kostanjica, Stoliv; u Krajini kod Skadarskog
jezera; na pješčenjacima u Dobrinju na Krku, te na ispravnim debelim slojevima
crljenice (Terra rossa) u Lovranštini, gdje se na cijepljenim kestenima
uzgajaju odlični maroni. Kesten se cijepi i u Crnogorskom Primorju,
gdje se uz pratnju lovora, velikog vrijesa, žuke i dr., vanredno lijepo razvija.
I danas može se — kako u Boki Kotorskoj tako i u Krajini kod Skadarskog
jezera — naići na solitere od 1.50—2.50 m prsnog promjera, koji svojim




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 41     <-- 41 -->        PDF

uzrastom, bujnom krošnjom velikih tamnozelenih listova, bijelih cvatova,
impozantno djeluju sa estetskog i turističkog stanovišta (3, 24, 38).


Na savjetovanju održanom u Firenci 1948. godine u cilju unapređenja
uzgoja kestena, u referatu o problemu uzgoja kestena u odnosu sa drugim
vrstama drveća, zagovarao je De Philippis, da se ubuduće uzgaja kesten na
svim položajima svoga optimuma, dok se na drugim staništima ima postepeno
zamijeniti drugim bolje odgovarajućim vrstama drveća, obzirom na
sve jaču pojavu bolesti raka i crne truleži u kestenicima, te atrofiranja ploda
»mumifikacije kestena« prouzrokovane gljivom Phomopsis viterbensis.
Pretpostavlja se, da infekcija nastupa uslijed lošeg uskladištenja zrelih plo


Voćnjaci i vinogradi pod zaštitom burobrana u okolini Rog. Slatine, NRH.


dova (12). Negdje se preporučuje i kao niska šuma. Slab uspjeh naše operative
za posljednjih godina, u kojima se prosječno godišnje sadilo oko 150
tona kestena na površini od 3.000 ha, ima se dobrim dijelom pripisati činjenici,
da je sje.tva vršena već upaljenim ili presuhim plodovima. Rezultati
istraživanja u tom pogledu provedeni 1951. god. u Institutu za šum. istraživanja
u Zagrebu, moći će uvjeriti mnoge praktičare na terenu o potrebi
pravilnijeg i brižljivijeg postupka sjetvenim materijalom (9).


Konstataciji stalnog opadanja prvašnjeg prirodnog areaala pitomog kestena
i degradacije postojećih sastojina, suprotstavlja se uporno naglašavanje
potrebe intenzivne obnove u cilju što većeg rasprostranjenja kestena´
širom naše domovine. Tako Lončar zagovara proces obnove u vidu kombinacije
uzgoja panjača i sastojina iz sjemena kao i mješovitih sastojina
kestena radi mnogo lakšeg i elastičnijeg uzgoja, veće i vrednije drvne´mase,
naročito prorednog materijala, te boljeg čuvanja produktivne snage tla (37).´




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Kako narod u Francuskoj cijeni kesten pokazuju svojevremene tržne cijene:


100 kg suhih kestena plaćalo se . 230.— fr
100 kg pšenice . . . , . . 155.— fr
100 kg kukuruze . . . . . . 170.— fr


(Provincija Correze).


Orah (Juglans regia) predstavlja i kao drvo i kao voćka mnogostruke
koristi. U Francuskoj rodi orah na rastojanju od 20 m prosječno 80—100 kgpo
stablu odnosno 1500—1800 kg po ha vanredno ukusnog, krupnog ploda
mekane ljuske, čija je hranjiva vrijednost veća nego odgovarajuća težina
ovčjeg mesa žive vag-e, koja se proizvede na istoj površini dobrog pašnjaka
(Grand-Grenoble).


Prosječni prinos rodnih oraha na površini od 51.300 ha u Kalifomiji kretao se
-prema izvještaju E. P. Serr, 1947. u vremenu od 1930 do 1935. g. oko 600—800 kg
po hektaru


od 1935 do 1940 god. oko 1000 kg po hektaru


od 1940 do 1945. god. oko 1100 kg po hektaru


Posljednjih godina prodalo bi se na tržištu u Kaliforniji oko 4.5 miliona kg
ploda oraha.


Orah i pored toga što nije isključivo šumsko drvo, proizvodi veoma
vrijednu sirovinu za rezanu građu, furnire, rezbariju, luksuzno pokućstvo,
muzičke instrumente, predmete kućne radinosti, kundake za puške i t. d.


Orah kao voćka daje plod, koji se ü zelenom stanju može iskoristiti u
razne medicinske svrhe, u sazrelom stanju za ekstrahiranje orahovog ulja
i razne prehrambene potrebe. Orahova jezgra razvija 6773 kalorije po kg,
te je kao ljudska hrana jača za 3 puta od mesa, 8 puta od krumpira i 10
puta od jabuka, sadržavajući mnogo vitamina (Stojković, 1938). Orah se
razmnožava sjemenom (u pravilu proklijalim) ili presadom običnih, jednom
ili više puta, cijepljenih sadnica. Orah se može cijepiti na pup, spajanjem,
na jezičac, na procjep, u korjen i pod korom. Za podlogu služi obični orah
domaći (koštunac) ili američki crni orah. Hibridizacijom sa crnim orahom
postiže se kasnija cvatnja i veća otpornost proti mrazu (55). Cijepljeni orasi
počinju ranije rađati plodom, već 3—4 godine poslije navrtanja, dostižu punu
rodnost u 35—40 godini, obilnije rode ujednačenim plodom i manje stradaju
od mrazeva, jer cvjetaju za 10—12 dana kasnije od običnih oraha (51).


Vrijednost orahovine kao drveta proizlazi iz fizičkih i mehaničkih osebina,
jer se odlikuje homogenom strukturom, osrednjom težinom i tvrdoćom,
slabo »radi«, ne uteže se, ne puca i ne ljušti se. Najveću vrijednost
pridaje se orahovini radi raznolikosti boja u estetskom pogledu za proizvodnju
prvoklasnih furnira za luksuzno pokućstvo. Orahovi trupci treba da
su pravi, čisti od grana i kvrga, bez kemijskih i fizičkih mana, dovoljne duljine
i debljine da bi imali punu komercijalnu vrijednost. Orah treba stoga
za rana početi kresati progresivnim tempom, da bi se postiglo čisto deblo
i da bi sitne grane što prije zarasle bez ikakvih štetnih posljedica (23, 25).


Ukoliko se uzgaja orah radi ploda, onda pogotovu treba da deblo u
izvjesnoj duljini bude čisto od grana radi cijepljenja, inače se cijepe pojedine
gornje grane, da bi se očuvao donji trupac za proizvodnju drveta homogene
strukture.


Prema statističkim podacima bilo je na području NRH 639.400 orar
hovih stabala, te je u godini 1952. sa 479.654 rodnih stabala proizvedeno




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 52     <-- 52 -->        PDF

64. S t o c k e 1 e r J. H.: Windbreak and shelterbelt planting in the U. S. Helsinki
1950.
65. S u č i ć S.: O arealu pitomog kestena na području Srebrenice s kratkim
osvrtom na ostala nalazišta. B. i H. Sarajevo 1953.
66. Scha d C : Le problem de l´amelioration du chataignier en France. Commission
du chataignier, Nancy.
67. Schweiz. Zeitschrift f. Obst-u. Weinbau, 1952: Prilog dobivanju ožiljenih izbojaka
nekih vrsti oraha.
68. Schneite r F.: Alpwirtschaft, Graz, 1948.
69. Smit h J. K.: Tree crops a permanent agriculture, New York, 1950.
70. Š p a n o v i ć T.: Crni orah. šumarstvo, Beograd, 1954.
71. Šušteršić M.: Pitomi kesten, Les 1949.
72. Ščepotjev : Uzgajati orahe otporne proti kasnom mrazu. Les Hoz. 1958.
73. Tanne r H. i N ä g e 1 i W.: Wetterbeobachtungen und Untersuchungen über
Windverhältnisse im Bereiche v. Laub-u. Nadelholzschutzstreifen. 1947.
74. U g r e n o v i ć A.: Upotreba drveta i sporednih produkata šume. Zgb, 1948.
75. Ugrenovi ć A.: Trsteno — arboretum i stanica Inst. eksp. šum. Jugosl.
akademije, 1955.
76. Vujiči ć L.: Domaći orah. Narodni šumar 1950.
77. Wettstei n W.: Wuchssteigerung durch Kombinationszüchtung und Chromosomenvermehrung.
Forstarchiv 17/1941.
78. Wrabe r M.: O stanju kestenovih šuma u LR Sloveniji.
79. Zo n R.: The Volga Valley Authority. Unasqlva Vol. III-No. 2. 1949.
80. Zlata r i ć B.: Uloga šumarstva u borbi za povećani i stabilan prinos poljoprivrednih
kultura u SSSR-u. Šumarski list br. 1/2 1949.
SREDOZEMNA MAKIJA NA DALMATINSKOM KRŠU


Ing. Josip Marčić — Dubrovnik


N
N
ema značajnije slike za Jadran i za zemlje oko Sredozemnog Mora do


makije, koja je u neku ruku njihovo obilježje.


Pod nazivom makija (talj. macchia, fr. maquis, španj. monte bajo, port,
matto) podrazumjevamo obično onu prirodnu, samoniklu, zajednicu, naime
onu asocijaciju grmolikih sastojaka sa kožnatim i vazda zelenim lišćem, koji
djelomično prave neprohodne šikare, a djelomično i rijetke sastojine od Portugala
i Maroka do Male Azije i Palestine, pridržavajući pri tome ipak onaj
monotoni, smeđe zeleni ton, naime onu jednoličnost, koja je značajna za naš
Jadran.


Usprkos prividnoj jednoličnosti makije, ona predstavlja jednu mješovitu
šumu veoma bogatu različitim sastojcima, koji većim dijelom, ako ne
isključivo, imaju kserofilno lišće, a pripadaju svim skoro velikim porodicama
našeg raslinstva.


Makija, ukoliko je ima oko sjevernog Jadrana, rijetka je i jednostavnija.
Prema jugu dobiva postepeno sve to više sastojaka, osobito na otocima
zbog blažeg i vlažnijeg podneblja, te je bujnija i više privlačiva. Makija na
Lokrumu, najjužnijem otoku na Jadranu, je jedna od najbogatijih po broju
vrsta. Ona nosi izrazito sredozemsko obilježje po obilju i osobinama vrsta,
po sastavu biljnih zajednica i po karakteristikama razmnožavanja (regeneracije).
Preko sto različitih sastojaka sačinjavaju makiju, od kojih je četrdesetak
glavnih. U ovoj zajednici nalazimo i više stotina različitih jednogodišnjih
i višegodišnjih travolikih biljaka. Makija na dalmatinskom kršu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 51     <-- 51 -->        PDF

18. C a m i c i L.: La munif icazione delle castagne da Phomopsis viterbensis.
Boli. d. stazione patologica vegetale, 1950.
19. C u r i ć E.: Lijeske i njihovo značenje u našem šumarstvu. 1954.
20. Černjavsk i P.: Kroz naše šume, Sarajevo 1948.
21. Č e r n j a v s k i P.: šumska staništa i odgovarajuća dendroflora u Srbiji.
Inst. ekolog, Beograd, 1949.
22. Černjavsk i P.: Problem klasifikacije fitocenoza. Godišnjak šumarskog
fakulteta, Beograd, I. 1950.
23. D o r o f e j e v P. P.: Orah u pojasevima za zaštitu vjetra. Sad i ogorod. 1952.
24. Draskovi c D.: Povodom introdukcije pitomog kestena u predjelu Lastra.
Šumarstvo, Beograd, 1952.
25. Dumi ć N.: Pitomi kesten i njegov značaj za naše šumarstvo. Narodno
šumarstvo, 1951.
26. Elorriet a J.: El castano en Espana. Inst. f. d. investig. y Exper. Madrid,
1948.
27. Fenarol i L.: II castagno, Trattati di agricoltura. Vol. I. Roma, 1954.
28. Fische r F.: Die Nachzucht des Nussbaumes als Waldbaum, Zürich, 1953.
29. Frime l F.: Die Praxis der Pflanzenzüchtung, 1951.
30. Gaüman n E.: Über Kastaniensterben im Tessin. Journ. For. Buisse, 1951.
31. Gaus sen: Le Noyer, arbre forestiere. Rev. d Eaux et Forets, 1946.
32. Gliši ć M.: Prilog poznavanju fitocenoza pitomog kestena i bukve u Bosni.
Šumarstvo III, Beograd, 1954.
33. Guine r E.: Le Noyer. Rev. for. franc. Rev. du bois 1953.
34. G r e b e n š ć i k o v A. i P a v 1 o v i ć Z.: O vegetaciji i flori skadarskog područja.
Gl. Prir. muz. Beograd, 1950.
35. G r a v e s A.: Relative blight resistance in species and hybrids of Castanea.
Phytopatology 1950.
36. Hade r man n C.: Kultura jagodastog voća. Rev. de l´Agricolture, 3-1953.
37. Horva t A.: Osvrt na rezultate posumljavanja u krškom području NR
Hrvatske u periodu izvođenja 5-godišnjeg plana. Šumarski list br. 4, 1954.
38. Horva t A.: Osnivanje drvoreda. Šumarski list 1943.
39. Horva t L: Istraživanje i kartiranje vegetacije planinskog skupa Risnjaka
i Sniježnika. Šumarski list br. 3/4 1950.
40. Kalenovi ć M.: Potrebno je više suradnje između šumara i agronoma.
Šumarstvo Beograd, 4, 1953.
41. Kapetanovi ć R.: Prilog poznavanju pitomog kestena u slivu gornje
Neretve. Narodna arhiva za poljopr. nauke, Sarajevo 1952.
42. Kolakovi ć R.: Sadašnji areal pitomog kestena i mogućnost njegovog
proširenja na području Hercegovine. Narodni šumar, Sarajevo.
43. Košani n N.: Pitomi kesten u nas. Pola stoljeća šumarstva, Zagreb 1926.
44. Kovačevi ć J.: 0 zaštiti zelenog pojasa Opatije i okoline. Priroda, 4/1954.
45. Krüssman n G.: Die Praxis der Gehölzvermehrung, Berlin 1943.
46. Lonča r I.: Potreba većeg rasprostranjenja pitomog kestena. Š. 1. 1950.
47. M e r c u r i S.: Dai castagni una suggestiva bellezza e una ricchezza preziosa.
48. M e r c u r i S.: Ima li lješnjak sigurnu budućnost. Agric. att. it e str. 1952/53.
49. Mieg e E.: L´estension et l´avenir de l´Agrumiculture Nord-Africaine. Rev.
internat, de botan. appl. de agric. trop. 1952.
50. N i k o 1 o v s k i T.: Prikaz kestenovih šuma u Makedoniji. Skopje.
51. P a va r i A.: Centro di studio sal castagno. La ric. scient. Pubbl I. 1951.
52. P a va r i A.: Monografija kineskog kestena. Monti e boschi 1949.
53. P a v a r i A.: El cancro del castano en Europa, Montes 1950.
54. Pa var i A.: La lotta contro il cancro corticale del castagno. J. F. S. 1951.
55. P i c c i o 1 i L.: La monografia del castagno, Firenze 1922.
56. P i c c i o 1 i A.: Nell´albero una fonte di calore e di gicia. Agr. att. it. str.
1952.
58. Peruši ć A.: Prilog rješavanju pitanja kultiviranja našega krša, Zgb, 1941.
59. Premuži ć A.: Seljačko gospodarstvo na kršu, Zagreb, 1940.
60. Premuži ć A.: Pitomi kesten prehrana Hrv. Primorja, N. L. Sušak, 1953.
61. Sarnavk a R.: Proizvodi koji služe kao hrana i lijek, Šum. Prir. II. 1946.
62. Sarnavk a R.: O šumskim paužitcima i o njihovom iskorišćavanju. Šumarski
list 1943.
63. Steinlin : Über ein Beispiel der Standorttypenbildung als Grundlage der
Aufforstungstechnik. Schw. F. Z. 1949.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 50     <-- 50 -->        PDF

novoosnovanih sastoj ina, plantaža, zaštitnih pojasa, burobrana, drvoreda i
dvoetažnih kultura u potrajnom gospodarenju. U tome i jest zapravo značaj
uzgoja šumsko-voćnog drveća i grmlja, koji sve jače i jače odjekuju iz pustinje
surog Krša.


WALDBÄUME ALS OBSTBÄUME — Die Bedeutung ihrer Züchtung im Bereiche


V. R. KRAATIEN
Auf Grund statistischer Daten wird allgemein der Nutzen und Vorteil des Forstwesens,
Holzindustrie und Holzexportes für den Staatshaushalt dargelegt. Der Rohstoff
»Holz« steht auf der Exportliste mengenmässig auf der ersten Stelle und okkupiert
wertmässig etwa 28% der gesamten Ausfuhr.


Dem zehnjährigen Aufforstungs- und Meliorationsplan zufolge soll eine Fläche
von 20.000 Ha unter einem jährlichen Aufwände von cca 300 Milionen Dinars-fast
aussliesslich Karstländereien-wieder aufgeforstet.


Wie aus dem vergangenem fünfjährigen Forstwirtschaftsplan zu entnehmen ist,
wurden bei der Aufforstungsaktion die fruchttragenden Waldhäume und Sträucher
kaum in Betracht genommen.


Es werden deshalb die wichtigsten Obsttragenden Waldbäume und ihre enorme
soziale und ekonomische Bedeutung im Allgemeinen und speziell für die küstenländische
Karstgebiete hervorgehoben, wie z. B: Edelkastanien-, Hasel-, Nuss-, Bim-,
Apfel-, Kirschen-, Weichsel-, Mandel-, Maulbecr-, Johannisbrot-, Pinien- und Granatäpfelbäume,
Spierlinge, Juderndorne, Erdbeersträucher usw.


Auf Grund statistischer Daten über die Verbreitungsareale, die üblichen Obstmengen
per Stamm und Hektar, wird eine intensivere Züchtung der obenerwähnten Holzarten
und eine umfangreichere Anwendung bei den zukünftigen Aufforstungsaktionen
empfohlen.


BIBLIOGRAFIJA


1. A d a m o v i ć L.: Pflanzenwelt Dalmatiens, Leipzig 1911.
.2. Adamovi ć L.: Zimzeleni pojas Jadranskog Primorja. Gl. Srp. Akad.
LXI, 1900.


3. Aichinge r E.: Kartiranje vegetacije i njeno privredno značenje, Mittlgn
<1. Arbeitsgemeinschaft d. Instit. f. angew. Pflanzensoziologie d. Landes Kärnten, 1952.
4. Ani ć M.: Hrvatske i južno-švicarske šume pitomog kestena sa biljno-soc.
gledišta. Šumarski list 1943.
5. A n i ć M.: Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori. Gl. za šum. pokuse — 1940.
6. Ani ć M.: O rasprostranjenju evropskog pitomog kestena s osobitim obzirom
na Hrvatsku i susjedne zemlje. Glasnik za šum. pokuse — 1942.
7. A n i ć M.: Sociologija bilja i njena važnost za hrv. šumarstvo. Š. L. 1943.
8. A r r i g o n i: L´estimation des taillis et de chataignerais lors de remainiements
parcellaires. Schw. Zeitschrift f. Forstwesen, 1951.
9. Baie n J.: Naš goli krš, Zagreb, 1941.
10. B a 1 e n J.: Prilog poznavanju naših mediteranskih šuma. šum. list, 1935.
11. Ba r riet : Role du chataignier dans le reboisment des Pays Basques. Commission
National du Chataignier, Nancy, 1952.
12. Bernardin i F.: I cedui di castagno nell´economia forestale italiana.
M. B. 1952.
13. B a r a g h i A.: La distribuzione del cancro del castagno in Italia, Ital. F.
e M. 1950.
14. B o g i č e v i ć A.—M arković Lj.: O važnosti i značaju i šumskih pojaseva
za zaštitu tla od jakih vjetrova naročito sa stanovišta poljoprivrede. Šumarstvo,
Beograd, 1948.
15. Brix y S.: Prilog unapređenju uspjeha sjetve pitomog kestena. Šumarski
list br. 4, 1952."
16. B o u d y P.: Economie forestiere Nord Africaine, Paris, 1948—1950.
17. Cal dar t F.: Castagneti, produzione legnosa e industriale del tanino nella
valle da medio Piave. Monti e boschi, 1952.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 49     <-- 49 -->        PDF

danje šumsko-voćnog drveća i grmlja i krene intenzivnijem uzgoju, njegovom
oplemenjivanju i proširenju. Nije zalud rečeno: »šumarstvo je majka
poljoprivredi, ono je hrani i od zla brani«, međutim složnim ustrajnim radom
na zajedničkom poslu crpsti će koristi obe privredne grane i čitav narod.


Da su te koristi i znatne i bez svake sumnje značajne, o tome nas nedvojbeno
uvjeravaju statistički podaci.


Međutim gubici izmaklih prihoda su kudikamo veći, skoro neprocjenjivi.
Gole, neiskorišćene po svojoj prostranosti nepregledne kraške površine od.
preko milijun hektara, preko kojih uzalud struji neizmjerna energija sun-


Pinjbor među voćnjacima cvatućih badema i vinogradima Starigrad na Hvaru.
Foto Ing. Radimir


čanih radijacija, jer je davno nestalo zelenog supstrata, koji bi se njome
koristio, čeka marljive ruke da ih ponovo zazelene.


Izgleda da je završila stara era, kad se u šumskim rasadnicima uzgajala
samo jedna vrst sadnica i vršila obnova sjetvom ili sadnjom po uobičajenoj
šabloni i za sadanja vremena odveć skupim metodama (monokulture).
Nastala nova vremena traže intenzivnije gospodarenje, koje će voditi
više računa o stanišnim i klimatskim uslovima, o biljnoj sociologiji, o uzgoju
mješovitih budućih sastojina, te sjetvom i sadnjom u »nevezanom povezu«
prema terenskim prilikama uključivati sve više i sve češće šumsko-voćno
drveće i grmlje u hrpama, grupama različitog međusobnog i međugrupnog
rastojanja (»a boschetti« odnosno »Spaced-group planting«), u vidu burobrana
i zaštitnih pojaseva.


Time bi se s jedne strane postepeno smanjili gubici izmaklih prinosa
sa neiskorišćenih kraških areala, a s druge strane stalno uvećavale koristi


115.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 48     <-- 48 -->        PDF

pomorac radi punog iskorišćenja brodskog prostora natovari 3/4 brodske
tonaže željeznim žipkama, a 5/6 brodskog kubnog prostora ispuni lakom
drvenom građom (52a).


Šumsko-voćno drveće može u raznim kombinacijama (drvoredi, burobrani,
zaštitni pojasi i t. d.)da posluži stvaranju povoljnijih mikroklimatskih
uslova za druge vrsti kultura (vinograde, maslinike, agrume, povrtnjake)
i kao uspješan način borbe proti erozije i degradacije tla.


Pravilno zasnivanje takvih nasada pretpostavlja precizno poznavanje
stanišnih prilika, lokalne klime i vladajućeg smjera vjetra. Tako su zaštitni


Zaštitni pojasi-dvoetažna kultura (voćnjaci i djetelina) — tijesna suradnja šumara
i agronoma. Foto Ing. Radimir


pojasevi pinjevaca na obalama Tirenskog i Jadranskog mora omogućili Italiji
uzgoj poljoprivrednih usjeva, vinograda i agruma efikasnim zadržavanjem
posolice i morskog vjetra s jedne strane i eliminisanjem klimatskih
ekstrema s druge. Veliki napori na zasnivanju vjetrobranih pojaseva na
području NR Makedonije (od 1947—1951. uzgojeno je 35.000 km 6—16 m
širokih vjetrobrana i zaštitnih pojaseva) već pokazuju povoljne rezultate
(Ničota — God. I. 1951, Skopje).


Problem uzgajanja i oplemenjivanja kao i proširenja areala šumskovoćnog
drveća i grmlja na području Krša je pitanje za sebe, veoma složeno
i teško, ali zato pravilno ostvareno veoma korisno sadanjim i još više budućim
generacijama. I baš radi toga treba da se rješava u tijesnoj suradnji
agronoma i šumara, koristeći se svim novijim dostignućima pedologije, šumske
biologije i genetike uz primjenu vegetacijskih karata i savremene agrotehnike.
Stalna kolaboracija šumske privrede i poljoprivred
e je bitni preduslov da se naročito na Kršu obustavi daljnje propa




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 47     <-- 47 -->        PDF

svijetla. Pinj-bor susrećemo duž naše obale i po nekim otocima. Plod nazvan
»pinjol« sazrijeva treće godine i sabire se počam od mjeseca novembra;
odvojen od koštane ljuske prodaje se kao droga. U srednjedobnim pinjevcima
pri normalnim sastojinskim prilikama može se proizvesti oko 60—70 q
sjemena po ha. Prostorni metar češera teži 600—650 kg (prema veličini
češera i vremenu berbe) i daje 2 hl pinjola u ljuski težine 140—150 kg. Iz
jednog hl pinjola u ljuski proizvede se 11 kg čistog jezgra za prodaju, odnosno
za 1 kg oljuštenih pinjola potrebno je oko 30´kg češera. Dobar pinjevac
sa oko 100 stabala jednolično raspoređenih po ha daje uz ophodnju od
80—100 g maksimalan prirast i obilan urod. Pinj-bor se osim toga mnogo
cijeni sa turističkog stanovišta radi dekorativnog izgleda (Merendi, L´Alpe
1931).


Radi naročitih prednosti uzgaja se po svim našim krajevima mnogo i
dud (Monis alba), nazvan »kraljem bez prijestolja« među plodonosnim
drvećem. Brzo raste, lako se razmnaža, nosi plod ranije od ostalih vrsti
drveća. Za vrijeme rodne sezone, koja dugo traje, ako slučajno pozebe od
mraza prvi rod, u stanju je da još jednom zametne.


Dudov plod služi u svježem i sušenom stanju za prehranu ljudi, peradi
i svinja.
Dobro uzgojena dudova stabla na rastojanju od 15—20 m mogu da za
vrijeme sezone od 2—3 mjeseca prehrane po jednu svinju po stablu.


Hranjivost dudovog ploda može se razabrati iz slijedeće analize sušenog dudinja:


Sveukupne krute tvaripepelaalakalija od pepela (K.2 CO3)
ekstrakt etera . . .´..´.
.
.
.


.


94.81%
2.75%
0.41%
1.6 %
proteinamalične kiseline
2.59%
0.3 %>
saharoze (tršćanoginvertnog šećeraškroba
šećera) . . .
.
1.2 %
70.01%>
0.0
sirova vlakna . 2.65"/n


Koliko badem obiluje proteinom, toliko je dudinja bogata ugljičnim hidratima,
te je treba što više propagirati s razloga, što i.pored ploda i svojim
lišćem služi za ishranu dudovog prelca i sitne stoke.


Istraživanjima je dokazano, da u brdskim krajevima prirodna proizvodnja
hrane ne pripada žitaricama i travama, već šumsko-voćnom drveću.
Tako neki hrastovi daju i po tonu žira (crnika u Portugalu do 1.200 lit. za
sezone, a pojedinačni plutnjak 850 lit. žira; kalemljeni hrastici u Kolumbiji
nose od 100—400 kg žira po stablu, a kalemljene i presađene mladice rode
već poslije 5 godina), slično bukve, kao i ostale napred navedene plodonosne
vrsti i time korisnije od žitarica. I u nizinskim krajevima zavedena je tako
zvana dvospratna kultura (Two-story agriculture), gdje se pod sastojinom
plutnjaka, kestena, rogača, oraha i t. d., uzgajaju vinova loza, žitarice, povrće,
djetelina i ostalo krmno bilje (»Mixed farming«). Navedeno plodonosno
drveće odlikuje se dubokim korijenjem i može da uspijeva i u posve
aridnim predjelima koristeći se podzemnom vlagom, a ujedno svojim krošnjama
da priječi oticanje oborinskih voda, naročito kad se uzgaja u terasama
ili među horizontalnim rovovima. Na taj način iskorišćava se voćno
drveće za 75% i i žitarice za 75%, dakle svega za 150%, isto kao što vješt




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Radi svojih hranjivih sastojaka (oko 24% saharoze i 14% glukoze) ne zaostaje
za ječmom i zobi, a bolji je od sijena. Rogač primješan stočnoj hrani jača otpornost
i radnu sposobnost kod volova i konja, a povećava mliječnost kod krava. Plodovi
rogača odijeljeni od sjemenki, osim za hranu, upotrebljavaju se za proizvodnju alkohola,
za surogate kafe i kakao-a, za razne sirupe i t. d. Sjemenke se iskorišćavaju u
svim svojim dijelovima, iz kore se vade plastične substance, iz kotiledona štirka,
ljepila, stabilizatori. Klica sadrži znatnu količinu masnoća, koje, kad se ekstrahiraju,
sadrže u ostatku 65% proteina, iz kog se proizvodi dietsko brašno. Rogači se iskorišćavaju
za proizvodnju šećera (sadrži oko 28%, šećerna trska i repa oko 18°/o) i alkohola.
Radi svoje skromnosti i otpornosti, jer može da se razvija iz sjemena i iz panjača na
suhim i siromašnim staništima, a nadasve radi svog obilnog ploda može se rogač
ubrojiti među najvrednije šumsko-voćno drveće južnog Primorja. Rogač pored izvrsnog
drveta pruža svojim crvenkastim grozdastim cvatovima, svojim tamnosmeđim mahunastim
plodovima, a nadasve svojim ovalnim kožnatim tamnozelenim lišćem i širokim
granatim krošnjama čitavo bogatstvo ljepote i cara. (43)


Plodovi planike, zvani maginje (u Talijana »cera´se marine«) malo su kiselastog
okusa, služe za hranu ljudima i stoci. Iz maginja se pripremaju marmelade, proizvode
vina, likeri i t. d., jer sadrže 10% i više invertnog šećera. (42)


iiiff


H
Sastojine pitomog^ kestena u Boki Kotorskoj na sjevernim ekspozicijama.
Sprijeda nekoliko primjeraka Pinj-bora.
Foto Ing. Radimir 1953.


t


Slične estetske vrijednosti, iako manjeg ekonomskog značaja, je šumskoplodonosno
drvo planika (Arbutus unedo). Raste uzduž cijele naše
jušne obale i po našim otocima pojedinačno i u većim sastojinama makije,
naročito na otoku Korčuli, Mljetu, šipadu, u Konavlima i u Boki, gdje naraste
i do 8—10 m visine sa promjerom od 20—30 cm. Inače obično grmolika,
smeđecrvene tanke kore, čvrstog ružičastog drveta, bijelih u grozdovima
zvončića združenih cvatova i narančastocrvenih orahastih plodova, cijeni se
kao najljepši ukras makije s jeseni i preko zime, kad obilno cvate i nosi
plodove. Neobično je izbojne snage poslije požara ili resurekcionog sijeka.


U zoni Lauretuma ili bolje području, gdje uspijevaju masline i agrumi,
raste spomena vrijedna četinjasta vrst šumsko-voćnog drveta: pinj-bor
(Pinus pinea), isključivo mediteranska vrsta, koja traži mnogo topline i


112




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 45     <-- 45 -->        PDF

vima, drvoredima i parkovima uzgajaju se i razne varijacije na pr. C. avellana
var. laniciata, var. pendula, C. maxima var atropurpurea i t. d.
Plodovi (lješnjaci) su izvanredna hrana naročito od cijepljenih i oplemenjenih
vrsta, krupni i odličnog kvaliteta.


Makedonska lijeska se gaji u Istri i Hrv. Primorju, jer nosi krupan
plod i obilno rodi. Medveđa lijeska ponaraste i do 20 m visine i 1.50 m
prsnog promjera, uspijeva i na visinama od 1200—1300 m n/m i također
dobro rađa. Za prodaju Iješnika važan je momenat berbe i način uskladišten
ja (13, 38).


Za područje južnog dijela Jadranskog primorja od velika je značaja
rogač (Ceratonia siliqua), koji raste pojedinačno, u grupama i u čistim
sastojinama na otocima Mljetu, Koločepu, Lastovu, šipanu i t. d., a odomaćio
se na Hvaru, Šolti, Ugljanu i obalama Istre. Najbolje uspijeva u klimatskim
uslovima masline i naranče. Rogač nosi poligamoidne cvatove. Radi boljeg
uroda cijepi se na »ženskoj« podlozi »muška« plemka. Na dobrom staništu
rogač ponaraste kroz 2—3 godine i do 7—8 m visine i donese do 40—50 kg
ploda. U punoj proizvodnoj snazi rodi i po 400—500 kg ploda. Svojevremeno
(1940) postojao je na Mljetu na Velikom jezeru u dvorištu Vojvode rogač,
koji je jedne godine urodio 800 kg ploda, što bi prema sadašnjim prodajnim
cijenama na malo predstavljalo vrijednost od oko 100.000´ dinara! U
južnoj Dalmaciji se proizvede oko 60—70 vagona rogača, dok se u susjednoj
Italiji proizvede oko 90.000 tona i izveze oko 7—8.000 tona rogača godišnje.
Bilo je primjeraka dobro razvijene široke krošnje, koji su na plodnom
tlu nekad ponijeli i po 1.000 kg ploda (Alpe 1931-32). Osobito ukusne
plodove među mnogim varijacijama nosi rogač C. saccharata. Rogač kao
plod služi kao vanredna ljudska i stočna hrana.


Analiza rogača (ploda sa sjemenom) iskazuje:


vlage 13.28%
pepela 2.57°/o
sirova proteina 6.75%
vlakna . 9.29%.
ekstrakta bez dušika 39.80%
masnoća 2.17%
reduciranog šećera 12.94%
sucroze i 19.44%


(J. Russell Smith, N. Y. 1950.)
Rogač se uzgaja obično u zemljanim lončićima. Kad ponaraste do 1 m
presadi se na teren u rastojanju od 15—20 m i slijedeće godine navrne.
S razloga, što mladi rogači imaju korjenje mnogo dulje od nadzemne biljke,
zaveden je posljednjih godina nov način razmnažanja rogača (Splint-sistem)
naročito u aridnim predjelima. Sjemenke sa malo plodne zemlje niču u glinenim
cijevima (2.5—5 cm promjera, duljine oko 60 cm) obloženim daščicama,
naslaganim pod kutom od 60° i, namočenim donjim krajem u rastopim
nitrata sode. Kad biljka razvije svoje korjenje, prenosi se na teren u
već pripremljenu odgovarajuću rupu. Sličan postupak sadnje u cijevima od
trske i suncokreta i bušenje rupa kolcima i ćuskijama, propagirali su u nas
Premušić, slander i dr. (J. E. Coit: Carob Culture in the Semiarid South
West, San Diego, California 1949).




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 39     <-- 39 -->        PDF

»5


Odabiranjem stabala, koja često i obilno rađaju krupnim i tečnim plodom
i prenošenjem matičnih odlika na potomstvo razmnažanjem vegetativnim
putem: cijepljenjem, povaljenicama, zračnim zakorjenjivanjem (Airlayering)
i zakorjenjivanjem izbojaka (marcottage en cepee) po metodi
odomaćenoj u Brive-Dep. Correze Francuska), te introdukcijom stranih vrsti
otpornih proti zarazi i proizvađanjem hibridizacijom novih proti mrazu otpornih
varijacija treba pristupiti obnovi smanjenog prijašnjeg areala i unapređenju
i oplemenjivanju degradiranih sastojina racionalnijim gospodarenjem.


Treba napomenuti, da su kestenici USA (Castanea dentata) zauzimali
površinu u duljini od 2200 km i širini od 800 km, te su tokom prošlih decenija
ovog stoljeća već prema područjima uništeni za 50—99°/o od raka
(Endothia parasitica). Isto tako stradali su kestenici Španije, Francuske i
Italije od crne truleži (Phytophtora cambivora). Prema Pavari-u površina
kestenika u Italiji znatno je smanjena prema onoj prošlog stoljeća, te zauzimlje
450.000 ha visokog uzgoja za proizvodnju ploda i 300.000 ha niskih
šuma (41).


Prema procjeni Biraghi-a oko 10% svih kestenika Italije je zaraženo,
te će njihovo nestajanje imati velike štete sa hidrološkog i ekonomskog"
stanovišta, jer se korist od kestenika u Italiji (plod, paša, drvo i t. d.) cijeni
godišnje na 20 milijardi lira (7).




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 38     <-- 38 -->        PDF

1542 m (Löschental), o r a s i na 1400 m (Schnalsertal), ogrozd i i razne
bobice na 2000 m (St. Veran) nad morem (52). Prirodno je, da se šumskovoćno
drveće i grmlje u povoljnijim našim klimatskim uslovima može zateći
i na još većim nadmorskim visinama.


O nalazištima, uzgoju i koristi šumsko-plodonosnog drveća i grmlja
uopće, decenijama raspravljaju naši eminentni stručnjaci, a ta se pitanja
još i danas opširno iznose u domaćoj i stranoj stručnoj štampi. Drugom
polovinom prošlog stoljeća tretirali su ove probleme među ostalim: Ettinger,
Kesterčanek, Kozarac, Partaš, Šulek, Vukotinović, a za naših dana veoma
iscrpnu studiju o kestenu donio je Anić. Obradili su predmet: Adamović,
Curić, Dumić, Draskovic, Lončar, Kolaković, Košanin, Nikolovski, Ožanić,
Premužić, Sarnavka, Sučić, španović, Vujičić, Wraber i dr.


Međutim stalno smanjivanje rasprostranjeni a šumsko-voćnog drveta
i grmlja, progresivno degradiranje staništa i dosljedno pogoršanje stanja
njihovih sastojina, mogu da uvjetuju neprocjenjive štetne posljedice kako
sa socijalnog tako i sa ekonomskog stanovišta.


Pored takve stvarnosti nameće nam se i dužnost i potreba da se ti problemi
što češće i što svestranije razmatraju, da bi se tom štetnom procesu
stalo jednom na kraj i krenulo napokon što intenzivnije njihovom razmnožavanju
i unapređivanju.


Poznata je činjenica kako su uništeni prostrani areali šuma i šumskovoćnog
drveća imali pored ostalih štetnih utjecaja i nepovoljno djelovanje
na klimatske prilike (USA, Italija i t. d.). Nije čudo, da se i kod nas sve
češće čuju alarmantni glasovi u tom pogledu. Tako je nedavno Dr. Kovačević
svratio pažnju na nestajanje poznatih kestenika i lovorovog zelenog
pojasa sa istočnih padina Učke i na opasnost, koja uslijed pogoršanja klimatskih
prilika prijeti, da Opatijsko primorje prestane biti ono što jeste (35).


Prema rasprostranjenosti prvo i najvažnije mjesto u našoj zemlji među
šumsko-voćnim drvećem zauzimlje svakako kesten pitomi (Castanea sativa),
koji prema Košaninu pokriva površinu od oko 60.000 ha što većih ili manjih
voćnjaka, gajeva i šuma, diferenciranih u dvije veće oblasti: sjeverozapadnu
i jugoistočnu (34). (Vidi skicu).


Rasprostranjenost kestena na području NRH u suvislim skupinama
iznosi po oblastima: Banija 7.596 ha, Istra 625 ha, Karlovac 214 ha, Osijek
76 ha, SI. Brod 70 ha, Zagreb 1.205 ha i Varaždin 523 ha ili sveukupno


10.309 ha.
Prema Aniću, na tadanjem arealu istraživanja od cea 950 km2, kesten
se nalazi rasprostranjen na površini od 21.400 ha, bilo da je primiješan
gušće ili rjeđe u šumu bukve, bukve i kitnjaka, ili kitnjaka i graba, bilo
da čini veće ili manje čiste sastojine. Kesten dobro rodi svake 2—3 godine,
u višim položajima svake 6—9 godine; prosječno 20—30 kg po stablu, najbolje
rađa između 60—80 godina. Dobro razvijeno i kalemljeno stablo kestena
u starosti između 70—100 godine ponese i 100—200 kg ploda (34).
Dobar kestenik proizvađa prema Aniću oko 10 q po ha, na dobrom tlu i uz
osobitu njegu i do 20 kg svježeg sjemena (3), dok Fenaroli luči tri boni


teta:
srednji sa prinosom oddobar sa prinosom odoptimalan sa prinosom od
500—1000 kg/ha
1500—2000 kg/ha
3000 i više kg/ha
104




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 37     <-- 37 -->        PDF

na Korzici rodi oko 28 tona na četvornoj milji ili svega oko 95.000 tona
godišnje u vrijednosti od 1,650.000 dolara. U Francuskoj dobar kestenik
rodi prosječno 32 hl ploda po ha. Stabla 70 god. stara u rastojanju od
25—30 m rode prosječno od 150—200 kg odnosno 4—5000 kg po ha; ova
su stabla kalemljena (J. B. Lavaille: Le Chataigner, Paris 1908). Roga č
u Sredozemlju rodi oko 90.000 tona. Sa otoka Cipra, gdje se rogač nalazi
u divljem stanju u prirodi, izveze ga se za 24% godišnje vrijednosti ukupnog
eksporta. U 1924. g. predstavljao je taj prihod $ 4.— po glavi. Na brežuljcima
sjevernog Alžira kao i u aridnim predjelima Tunisa sa minimalnim
oborinama od 250 mm godišnje rogač dobro uspijeva, cvate već u 10.—12.
godini i obilno nosi plod u 40. g. svake godine. Ponaraste do 18 m u visinu,


Pinjevci (Pinjolik) Babin Dub-Zemunik kraj Zadra.
Foto: Ing. Bura


formira krošnju široku do 22 m i ponese do 1300 kg ploda, dok prosječno
pojedinačna stabla rode 300—500 kg u vrednosti od $ 33.45 po ha, što predstavlja
ukamaćenje od 8.66°/o. Cijena rogača odgovara cijeni žitarica. Pruža
korjenje i do 18 m u zemlju (Trabut). Ovako znatnim proizvodnim količinama
plodova šumsko-voćnog drveća mnogo doprinosi činjenica, što se ono
vanredno prilagođuje klimi. Tako nailazimo na šumsko-plodonosno drveće u
znatnim nadmorskim visinama. Na južnim padinama Zagrebačke gore kesten
dolazi na 900—920 m po Aniću (3) ; obična lijesk a se susreće u
brdskim bukovim šumama, u švicarskim Alpama do 1.700 m (prof Klika),
a megjegju lijesku nalazimo u našoj zemlji na visinama od 1200—1300 m
(prof, černjavski, 13, 14).


Prema Schneiteru sazrijeva u Alpama obična trešnj a na visini od
1750 m (Sils), šljiva na 1657 m (Murren), jabuka i kruška na


103




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Iz prednjeg se jasno može uočiti koje ogromne količine proteina, ma


snoća šećera i škroba kriju u sebi šumski plodovi u poređenju sa ostalim


živežnim namirnicama i koliko neočekivano mnogo može šumsko voćno


drveće i grmlje da doprinese ishrani živih bića.


Dr. J. H. Kellog g tvrdi da su proteini šumskih plodova lako probavljivi
a naročito masnoće sadržane u orasima, lješnjacima i drugim plodovima
mnogo lakše probavljive od bilo koje animalne masti. Iz naprijed
navedenih podataka proizlazi da šumski plodovi imaju veću hranjivu vrijednost
od mesa, žitarica ili voća. šest glavnih mesnatih jela imaju prosječno
810 kalorija po funti (1800 po kg), dok jezgro od šest vrsti oraha
ima prosječno 3.231 kaloriju po funti (7.180 po kg) četiri puta toliko, žitarica
sa 1650 kal/lb imaju za polovinu manje, a povrće sa 300 kl/lb i voće
sa 275 kal/lb nemaju ni deseti dio hranjive vrijednosti šumskih plodova.
Raniji kemičari prehrambene industrije nazvali su protein sadržan u šum.
plodovima »vegetabilnim kasemom« radi sličnosti sa proteinom mlijeka. U
Kini se daje novorođenčadi — ako rodilja nema mlijeka ili nije u stanju
da najmi dojilju — mlijeko od oraha, koje se pripremi kad se samljeveno
jezgro prelije kipućom vodom.


Odnos mlijeka i šumskih plodova razabire se iz slijedeće tablice:


protein sadržan u


ekvivalent


funti (lb) ploda kalorije koli


kalorije u lb plodova za


Šum. plodovi i odgovarajućoj čine mlijeka


šum. plodova 20 unca


količini mlijeka pod 2


mlijeka


(pints = 057 lit.)


badem 6.4 2080 3030 3.2
bukvica 6.6 2145 3075 3.0
kesten 3.2 1040 1876 6.4
lješnjak 5.0 1625 3290 4.0
orah 5.4 1555 3300 3.7
orah crni 8.5 2762 3105 2.4
orah Hichory 4.6 1495 3345 4.8
zir 2.4 780 2620 8.3


1 funta (lb) = 0.4536 kg 1 unca (oz) = 28.34


Nekoliko statističkih podataka najbolje svjedoči od kolikog ekonomskog
značaja može biti pravilno iskorišćavanje šumskih plodova. Svjetska
berba oraha u 1952. g. iznijela je 140.225 tona, lješnjaka 117.600 tona,
badema 130.000 tona. (II Sole, Milano 1952.)


Berba cedrovih oraha u SSSR-u iznosi oko 2 miliona tona godišnje, što
prerađeno odgovara oko 15 kg dodatnog ulja po stanovniku. U autonomnoj
republici tatarskoj se u ljeskovim sastojinama, koje ne predstavljaju nego
samo 2—3% sveukupnih šuma, proizvede oko 100.000 tona lješnjaka.


U susjednoj Italiji, gdje kestenic i zauzimlju oko 15% sveukupne
šumske površine, proizvedeno je 1932. g. 606.000 tona, a godine 1948. oko


327.362 tone kestena u vrijednosti od 12 miljardi 190 miliona lira, a to je
iznosilo oko 86%´ sveukupnih prihoda sporednih šumskih proizvoda. (Anali
di statistica, Roma 1950. Vol. IV.)
Prihodi orahovog ploda u Francuskoj cijene se na tri miljarde franaka
godišnje, a još toliko prihoda donese izvoz orahovog furnira (25). Kesten




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Među najvažnije šumsko plodonosno drveće spadaju: kesten, orah, lijeska,
a u primorskoj zoni k tome još i badem, rogač, pinj, dud, planika. Orasi,
kesteni, bademi i lješnjaci su radi velikog sadržaja bjelančevina, masti
i škroba vanredna ljudska hrana, kako se to iz slijedeće (46) tablice može
razabrati, u poređenju sa nekim drugim živežnim namirnicama:


Vrsta ploda (hrane) bjelančevine masti škrobi
mineralne tvari
(po Dinandu)


Orah 15.80 57.40 13.00 2.00
Lješnik 17.41 62.60 7.22 2.50
Kesten 3.80 2.50 43.70 2.10
Badem 23.50 53.00 7.80 3.10
Mahunasti plodovi 22.85 1.8C i 52.40 2.60
Kravlje mlijeko 3.40 3.65 4.80 0.72
Meso 20—21 5—6 0.40 0.75—1.0


H r a n 1p o ]
V 1
Russel l
d i
SMITH-u
0
Vrsta ploda (hrane) Otpad
7o voda
0/
/o
profein
0 /
/(i
masti
in
ugljičnišećeriškrobitd. 9/0
hidrati
sirova
vlakna
0/
/o
ogrevna
pepeo moc po ID
kalorija
KestenKesten
(svjež)
suh
15.70
23.40
43.3
6.1
6.4
10.7
6.0
,7.8
41.3
70.1
1.5
2.9
1.4
2.4
1.140
1.840
Orah 58.8 3.4 18.2 60.7 13.7 2.3 1.7 3.075
Orah crni Amer. 74.1 2.5 27.6 56.3 11.7 1.9 3.105
Pinjol
Rogač
Kesten brašno



4.2
11.3
7.8
37.0
5.1
4.6
49.1
0.3
3.4
5.5
74.4
80.8 1.0
6.0
4.2
2.9
3.4


1.780
Lješnjak brašno
Meso (round steak)
Sir ,
Pšenično brašno I.
— 2.7
65.5
27.4
12.0
11.7
19.8
27.7
11.4
65.6
13.6
36.8
1.0
17.8
4.1
74.8 0.3
2.2
1.1
4.0
0.5
3.185
950
2.145
1.650
Krumpir
Jabuke
20.0
25.0
78.3
84.6
2.2
0.4
0.1
0.5
18.0
13.0
0.4
1.2
1.0
0.3
385
290
Suho grožđe 10.0 14.6 2.6 3.3 73.6 2.5 3.4 1.605


Hranjiva vrijednost plodina, i stoke po akru (0,4047 ha)


prinos po kalorija po proteina po kalorija po ekvivalent


Proizvodi


akru lb lb akru lb akru 1 akru raži


raž 1.960 1.594 147.0 3,124.240 1.0
pšenica 1.200 1.490 110.4 1,788.000 1,75
mlijeko 2.190 325 72.3 711.750 4.39
sir 219 1.950 56.7 427.050 7.32
masnoće 273 2.465 22.7 672.945 4.64
meso 125 1.040 18.5 130.000 24.00
perad i jaja 33 + 111 j. — 27.5 149.000 21.00
kesten svjež 1.600 1.140 — 1,824.000 1.71
orah obični 1.000 3.075 1,266.900 2.47
orah crni 1.000 3.105 766.250 4.03
orah Hichory 1.000 3.345 1,672.250 1.86
:žir hrastov 1.400 1.265 1,455.762 2.12




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 34     <-- 34 -->        PDF

najvažnijim vrstama, koje nešto uslijed prekomjernih sječa, jače pojave
raznih štetočina i zaraza, a nešto zbog pomanjkanja adekvatne sadnje i uz.
goja, posljednjih decenija rapidno nestaju po našim šumama i dubravama.


Uporedo s tim, radi boljeg obavještenja o ekonomskom značaju voćnogdrveća, navest ćemo podatke o proizvodnji voćarstva (važnijih vrsta) na
području NR Hrvatske prema stanju iz godine 1949/50)


.



!::


i i


""


Šef šumarije Ing. Dobrić pored ogromne međvedje lijeske. Rogatica-Bosna.
Foto Ing. Radimir


Stabala Rodnih Rod ploda po God. prihod


Vrst drveta


komad a stablu kg mert. centi


Oraha 6664.912 442.540 14.6 64.516
Trešanja 650.590 451.262 16.0 72.323
Krušaka 762.757 542.975 15.6 84.543
Šljiva 6,909.705 4,515.001 8.5 384.905
Višanja 575.613 440.547 11.5 50.802
Limuna 2.366 1.768 6.6 116 Naranči i mandarina 7.366 5.674 8.1 410


ö d toga otpada na Dalmacijuičiju:
::


Oraha 52.030 30.973 12.0 3.733
Trešanja 127.473 83.756 14.8 12.360
Krušaka 29.378 17.859 9.6 1.752
Šljiva 55.290 35.884 8.6 3.071
Višanja 163.529 129.685 8.3 10.743
Agruma 9.732 7.442 7.06 526




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 33     <-- 33 -->        PDF

nice da u perspektivnim planovima pošumljavanja´ najskorije budućnosti´
nema spomena o ovim vrstima drveća i grmlja, a i u šumskim rasadnicima
slabo im se nađe traga** te da mnoge vrste stalno gube na površini svog
prirodnog rasprostranjenja, sile nas da se ovim problemom ozbiljnije pozabavimo,
naročito kad je u pitanju naš goli Krš. Da svratimo pažnju samo
na neke glavnije vrsti plodonosnog šumskog drveća i grmlja, ovamo svrstavamo
kesten (Castanea sativa) orah (Juglans regia), lijesku (Corylus avellana),
kruške (Pirus sp.) jabuku (Malus sp.), trešnje (Prunus avium),
višnje (P. cerasus), badem (Amygdalus communis), dud crni i crveni (Moras
nigra, M. rubra) rogač (Ceratonia siliqua), pinj-bor (Pinus pinea),
oskoruše (Sorbus domestica), obične žižulje (Zizyphus vulgaris), mušmule;
obične (Mespilus germanica) i japanske (Eriobothrya japonica), planikumaginje
(Arbutus unedo), mogranj (Punica granatum) masline (Olea
europea var. oleaster i sativa), dunje (Cydonia vulgaris), limun (Citrus
medica), naranče (C. aurantium), mandarinke (C. nobilis), lovor (Laurus
nobilis), drijen (Cornus mas), borovice (Juniperus communis i J. oxycedrus),
divlja ruža (Rosa sp.), brusnice (Vaccinium vitis idaea), borovnice


(V. myrtillus), maline (Rubus idaeus), kupine (R. fruticosus), ogrozde
(Ribes grossularia) i t. d. prem neke dolaze u obzir samo za vrtove i park.
Najveća pažnja poklanja se kod nas ratarskim usjevima i stočarskoj proizvodnji,
dok se često potcjenjuje prihod šumsko-plodonosnog drveća i grmmlja
i uopće voćarstva.
Kakav značaj za unutrašnju potrošnju, za izvoz, za opće narodnu privredu
ima voćarstvo u Jugoslavij i najbolje pokazuje niže navedeni
pregled za 11 vrsti voćaka krajem godine 1951:


Sa m o rodnih voćaka


Svih vrsti


Stabala Prinos q po stablu kg


Šljiva 56,903.000 11,628.000 20.4
Jabuka 8,526.000 1,794.000 17.4
Krušaka 4,224.000 1,065.000 25.2
Maslina 4,015.000 301.000 7.5
Trešanja 2,289.000 476.000 20.8
Oraha 2,225.000 340.000 15.3
Bresaka 1,787.000 166.000 9.3
Višanja 1,486.000 243.000 16.3
Kaj šija 895.000 165.000 18.5
Dunja 813.000 119.000 14.7
Smokava 1,080.000 141.111 13.1


Od 118,082.000 kom. voćaka bilo je dakle rodnih voćaka u 1951. godini´
84,243.000 koje su ponijele 16,438.000 q ploda. Ako se računa prosječna
cijena što ju proizvođač primi za svježe voće, onda prinos izražen u novcu
prelazi impozantnu cifru od 55 miljardi dinara godišnje. Treba
napomenuti, da u gornjoj tablici nisu navedeni kesteni, rogači, dudinje, maginje,
mogranj i, oskoruše, agrumi, mušmule, maline, kupine, ogrozdi i t. d.
te da se za prerađeno voće mogu postići daleko veći prihodi!


Obzirom na ograničen prostor i pomanjkanje preciznih statističkih
podataka o plodonosnom drveću, zadržat ćemo se letimično samo na onim


** Uporedi: Ing. A. H or vat: Osvrt na rezultate pošumljavanja u krškom podmiti
NRH. »Šumarski list« br. 2/3 1954. tabl. 4.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 31     <-- 31 -->        PDF

VoćarstvoRibarstvoLovEksploat. šuma
1.914
344
775
45.009
700
408
679
3.177
2.180
285
1.022
51.265
722 343 136 284 96
269 — 1 1 1
632 1 2 1 3
2.290 50 79 80 88
Sveg a 347.946 73.958 386.713 55.392 208.947 111.925 289.004 118.272


Da bi se nadoknadio manjak nastao uslijed prekomjernih sječa predviđa
se da će se idućeg desetljeća pošumiti oko 15% svih goleti i meliorirati
oko 25% degradiranih šuma. U obzir za pošumljivanja dolaze lišćari
sa 48% (od toga topola, platana i joha sa 8%) i četinari sa 52% (od toga
jela, smrča, Pseudotsuga sa 12%).


Sveukupna površina degradiranih šuma i šikara iznosi 0.56 mil. ha,
koje treba meliorirati i 0.53 mil. ha šumskih čistina i goleti, koje treba zašumiti.
Prosječan uspjeh pošumljivanja prošlog petgodišta cijeni se na
45—50% na površni od prosječno 56.000 ha. Zasađeno je oko 64 miliona
sadnica i zasijano 1.25 milion kg sjemena utroškom od nekih 85 miliona
dinara godišnje. Desetgodišnjim planom 1953—1962 predviđa se da će se
pošumiti i meliorirati godišnje površina od o k o 20.000 ha troškom od
300 miliona dinara.


Iz prednjeg se razabire kolike ogromne svote se odobravaju za melioraciju
degradiranih šumskih područja i za obnovu šuma, kojih proiz vodi
zauzimlju na listi izvoznih artikala prvo mjesto
i predstavljaju po vrijednosti 28% cjelokupnog
izvoza.


Međutim i pored tako obimnih planova pošumljivanja rijetko se nailazi
na neki plan osnivanja ili obnove »šumsko-voćnog« drveća iako je poznata
činjenica da je ono u predratno, ratno i poratno doba itekako mnogo sječeno
i uništavano. Sve rjeđe se susretaju sadnice i mladice takovog drveća i grmlja
u šumskim rasadnicima, sve manje pažnje se poklanja postojećim gajevima,
sastojinama, grupama ili pojedinim stablima ove vrsti usprkos višestrukoj
koristi, što je »šumsko-voćno drveće i grmlje« donosi narodnoj
privredi.


Razmatrajući neposredne koristi od šuma za narodnu zajednicu i značaj
koji naše šumsko drveće i grmlje krije u svom cvatu, u svom plodu, u
svojem voću, smatramo potrebnim da na temelju zvaničnih statističkih podataka
o obimu sječe i prerade drveta kao i o izvozu poluprerađevina i finalnih
proizvoda upozorimo na važnost šuma sa zdravstvenog, socijalnog, ekonomskog,
estetskog i turističkog stanovišta i »šumsko-voćnog «
drveć a i grmlj a napose kao i na zadatke i odgovornosti šumara uzgajivača
u sadanjem razvitku naše stvarnosti, koji tim narodnim blagom
upravljaju.


Glavne vrsti drveća iskorišćujemo u prvom redu za proizvodnju sirovine
»drvo« za ogrev i razne tehničke Sortimente, a samo neke sekundarno
kao plod-voćku za ishranu ljudstva, domaće stoke, divljači, ptica, pčela i t. d.
Šumskim plodovima kao ljudskoj hrani poklanja se
u šumskom gospodarstvu još uvijek na žalost veoma
mal o pažnje . Među širokim narodnim masama nema pravilnog shvaćanja
o stvarnom značenju šumsko-voćnog drveća i grmlja za privredu, a
kod šumara uzgajivača dovoljno razumijevanja i brige o razmnožavanju,
uzgoju, prorjeđivanju i korištenju ovih vrsti drveća, o podesnom sabiranju




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 30     <-- 30 -->        PDF

đenju sa god. 1952. (indeks 107:88), dok se prerada drveta povećala naročito
u finalnim proizvodima (furniri, ploče, ekstrakti i luksuzno pokućstvo
(indeks 86:93).


Još preglednije se ta pomjeranja vide iz slijedećih grafikona:


PROIZVODNJA DRVNE INDUSTRIJE


120, -120


j*j\ F


/—S^ /^V^vA


ao--80


S vV


60--iO


19 5 1 19SJ 19 5 3


1 1 1 1 i 1 1 1 1 l 1 1 1 p 1 l 1 1 t 1 i 1 l 1 l 1 1 1


J ASOMDjFMAMJJASONDJFMAMJ ] A 5 OM D


EKSPLOATACIJA ŠUMA


150. -ISU
A\A


^ A


\A


80--80


u \


60-/ _L*


1 9 S1 19 5 2 \ / 1 9 S3


1 1 1 1 | l i i 1 i 1 1 1 1 l l l»i 1 i l 1 i l i i 1 i
/ASONDJFMArtJJASONDJ FMAMJ ) ASOND


Važnost šumarstva i drvne industrije za opće narodnu privredu najbolje
se odrazuje u podacima o izvozu i uvozu posljedne dvije godine po količini
i vrijednosti u poređenju sa najbližim privrednim granama.


izvoz uvoz


jan.-dec. 1952. g. jan.-dec. 1953 jan.-dec. 1952. jan.-dec. 1953.
vagona mil. din. vagona mil. din. vagona mil. din. vagona mil. din.


Drvna industr. 47.477 10.838 68.116 14.937 194 148 274 94
Ind. celul. pap. 500 770 1.503 753 1.856 1.304 1.890 836
Prehranb. ind. 11.076 3.828 6.020 2.942 13.326 7.326 11.215 7.846
Stočarstvo 5.976 7.216 4.749 5.167 2.918 3.269 34 109


96




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Više od polovine prerađenog drveta odlazilo je u ogrev, manje od trećine
na pilanske trupce, a skoro šestina na celulozu i ostalo tehničko industrijsko
drvo. Prema posljednjim statističkim podacima, godišnja potrošnja
po stanovniku iznosila je 1.51 kubna metra i to: 0.25 m3 tehničkog i 1.28 m8
ogrevnog drveta. Po količini potrošenog ogreva dolazimo po redu odmah iza
potrošnje skandinavskih zemalja u Evropi. Nije ni čudo, kad imamo bezbroj
peći za pripremanje kruha na dvorištima, mnogo stambenih kuća isključivo
iz drveta i oko četvrt miliona otvorenih ognjišta. Samo ogreva potroši se
od 6—10 m3 prosječno po domaćinstvu godišnje. Evo kako je izgledala proizvodnja
šumarstva FNRJ.


Proizvodnja šumarstva FNRJ (NRH) godine 1950—1953 u 1.000 m3


Proizv. drvna masa _ T , ., „ , . „
Qocj lrupci za rezanje Jamsko rsorm. Celul. (Jgrevno Q ,
. FNRJ NRH hrast bukva četinari drvo pragovi drvo drvo


1950


9.756 2.852 435 910 3.665 622 107 605 3.048 364
119
1951


8.241 2.608 278 682 2.939 499 55 546 2.574 668
100
1952


8.776 3.395 261 610 2.922 511 111 547 3.056 758
107
1953


7.202 2.557 164 585 2.609 375 60 419 2.333 655
88


1952 mj. 732 283 22 51 243 43 9,3 46 255 63 prosj.
1953 „ 600 213 14 49 217 31 5,0 35 194 55 prosj.


(Indeks, Beograd, 1954.)


Uporedo sa sječom šuma kretala se i proizvodnja drvne industrije u
slijedećim razmjerama:


Proizvodnja drvne industrije FNRJ (NRH) godine 1951—1953 u 000 m3


Rezana grad; i u 000 m3 Luks.


Godina Furniri Šperpl. Ost. pl. Vest. Ekstra


FNRJ 3 3 pokuć.


četinari lišćari svega mmm2
Pl. kti t.


indeks (NRH) garnit.


1951


1695 568 2.263 669 6.622 13.932 7.718 918 9.214 75.817


100


1952


1613 510 2.123 688 6.164 14.945 6.637 668 9.689 49.571


~86~


1953


1631 476 2.107 556 6.681 15.431 8.770 1.556 9.832 61.161


93


1952 mj. 134 43 177 37 514 1.245 553 56 807 4.131
1953 „ 136 40 170 46 557 1.286 731 130 819 5.097


Kretanje proizvodnje drvnih sortimenata za vrijeme posljednje četiri
godine i prerada drvne industrije prikazana je u prednjem tablicama, iz
kojih se zarabire, da je sječa šuma posljednje 1953. g. znatno pala u pore


95




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 28     <-- 28 -->        PDF

O ZNAČAJU UZGOJA ŠUMSKO-VOĆNOG DRVEĆA I GRMLJA
NA PODRUČJU NR HRVATSKE


Ing. D. Radimir — Zagreb


P
P
otrošnja drveta posljednjeg decenija bila je u stalnom porastu nešto radi
hitnih potreba obnove ratom postradalih objekata, nešto radi sve većih
potreba drveta kao sirovine za mnoge nove prerađivačke industrije, a nešto
i radi izvoza u inostranstvo da bi se podmirile izvjesne hitne i preče državne
potrebe.
Prirodno da je prošlih godina sječeno mnogo više nego je prirašćivalo
te je šumski fond, smanjen za nekih 10 miliona kubika, pao na 60% od
normalnog stanja, a uslijed toga se nužno i prosječni prirast po ha smanjio
na oko 2 kubika. Nestajalo je sve više zrelih za sječu sastojina i starih šuma
uz poremecenje unutrašnje strukture šuma i pravilnog odnosa dobnih
razreda.


Cijepljena divlja kruška u punom cvatu na pretplaninskorn pašnjaku.
Foto: Ing. D. Radimir


"94




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Orašac, Orahovac, Orahovička rijeka, Orahovo brdo, gdje je nekad orah
bio mnogo obilnije zastupljen, ali gdje je danas posve nestao i pored povoljnjih
klimatskih i pedoloških uslova. Na radi se samo o tome, da bi se
po rubovima polja, livada i pašnjaka, na napuštenim poljoprivrednim česticama
intenzivirala kultura oraha kao cijepljene voćke, križane vrednijim
vrstama (vještački hidridi: Juglas regia x J. nigra ili J. regia x J. cinerea),
koja bi rodila obilnijim i većim plodom, tanje kore i finijeg okusa, već
treba nastojati da se što više poveća areal oraha primjejujući one varijacije,


Sastojine crnog oraha u Slavoniji. Foto Vajda


koje će na određenim staništima dati pored dobrog ploda i tehnički vrijedno
drvo, uzgajajući ih u čistim sastojinama sa odgovarajućim podrastom ili u
mješovitim, sa drugim listačama ili sa crnim orahom, jer se orasi u prirodi
i sami rado križaju (Hickel 1).


Pored oraha važna je i lijeska kao šumsko-voćno drvo (obična Corylus
avellana, medveđa C. colurna i makedonska lijeska C. maxima (tubulosa).
Po svom geografskom rasprostranjenju najčešća je obična lijeska,
dok je medveđa lijeska dosta rijetka, makar ima vrijedno drvo. Po vrto




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 43     <-- 43 -->        PDF

83.121 q ploda ili 17.3 kg po stablu. To bi prema sadanjim tržnim cijenama
predstavljalo godišnji prihod od jedne milijarde dinara.
Najveću vrijednost pripisuje se orahovini radi nepravilnosti boja i
»estetske kolora ture« drveta, koju neki dovode u vezu sa razgranjenjem,
sa ozljedama od mraza, sa slabo zaraslim sjecištima grana, a drugi pripisuju
obilnost tonova boja fiziološkom fenomenu kemijskog zarašćivanja. I


Utjecajpodrezivanjagrana, na,
kvalitet orahovirua.


1.2ano čišoe-nja, -male kvriice, po sr&cUm,


K, /Coumo TCouxjye -jaJa,k.vr^;po svem,


dcbUz. 3k,rlot žua. {Po Cuinie.r-u).


baš zato, što je orahovina radi tih preimućstava mnogo tražena i katkada^
veoma skupo plaćana, mnogi su se polakomili na visoke cijene i sasjekli
orahova stabla, a da nisu posadili druga. Mnoga su stabla uginula od bolesti
korjena, mnoga je uništio mraz za neobično oštre zime, mnoga su uklonjena
sa poljoprivrednih čestica radi zasjenjavanja usjeva, radi mehanizacije i
tome slično, tako da je na području republike sve manje i manje orahovih
stabala po dimenzijama, po plodonosnosti i po tehničkoj vrijednosti. Na to
nas podsjećaju i neka imena predjela kao: Orahovo, Orašje, Orahovica,


109