DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 19     <-- 19 -->        PDF

und 7. IV. abgefallen und alle waren erst am 7. IV, 53 aufgestrichen. Die Länge der
Versuchstämme betrug 4 m. Die Förstereien Lipovljani und Koprivnica liegen in
Slawonien und Försterei Zalesina in Gorski Kotar. Die Versuchstämme wurden bis
Herbst im Walde an Ort und Stelle, wo sie agbefallen waren, gelassen. Dann waren
sie auf Bretter zerschnitten und nach einer ähnlichen Methodik wie von Pechmann
angewandt war, waren die Bretter bzw. Stämme abgewertet. Die Tabellen 6 und 7
geben die Ergebnisse an. In der Tabelle 6 sind die Ergebnisse nach der Förtereien
und in der Tab. 7 summarisch angegeben. Wie es aus den Ergebnissen in der Tabelle 7
ersichtlich ist, haben wir auch guten und befriedigenden Schutz der Buchenstämme
bekommen und zwar: kein von der behandelten Stämmen war verstockt, 5 bekamen
Abwertung 3, 21 Abwertung 2 und 12 Abwertung 1 (Skala ist ähnlich wie bei Pechmarm).
Im Gegenteil, bei nicht behandelten (Kontrolle) Stämmen 2 waren vollkommen
verstockt (Abw. 5), 8 Stämme bekamen Abw. 4, 8 Stämme waren mit 3 abgewertet
und 2 mit 2.


Auf Grund dieser Ergebnisse, wurde unserer Praxis empfohlen, den Wert dieser
Mittel in einem grössren praktischen Versuch noch einmal nachzuprüfen.


Die Bilder zeigen uns einzelne behandelte und nicht behandelte Stämme.


Die Mittel wurden uns von der Fa. Bayer-Werke, Leverkusen, überlassen und
wir möchten dieser Firma unseren verbindlichsten Dank auch an dieser Stelle
ansprechen.


PROIZVODNE SNAGE I REALIZACIJA CILJA ŠUMSKOG
GOSPODARSTVA


Ing. Bićanić Branko, Hvar:


P
P
roizvodnja u jednom društvu (državi), kako po svome ocsegu, asortimanu
i kvantiteti, tako i kvaliteti, rezultat je proizvodnih snaga toga
društva (države). Proizvodne mase, međutim, temelj su ne samo ekonomske
moći države, nego i njenog kulturnog uzdizanja, te njene političke snage
i međunarodnog položaja.
Namjera nam je da proučimo one ekonomske zakone, kojima podliježu
proizvodne snage prilikom svoga razvoja i djelovanja na ostvarenje općeg
cilja narodnog gospodarstva u socijalizmu (prelaznom razdoblju), kao i na.
ostvarenje cilja šumskog gospodarstva, koje sačinjava posebnu privrednu
oblast.


Opći je cilj narodnog gospodarstva, da svoje proizvodne snage stalno
i što više razvija i raspoređuje po privrednim granama tako, da uz što ekonomičnije
(optimalno) i što racionalnije njihovo iskorišćavanje, a naročito
uz što bolje iskorišćavanje svojih prirodnih bogatstava bude proizvedeno
što više i što vrednijih materijalnih dobara, s kojima će prvenstveno direktno,
a po potrebi i mogućnosti i indirektno putem međunarodne razmjene,
što bolje, ali uravnoteženo, biti podmirene sve društvene (državne) potrebe,
prema njihovoj važnosti za društvo (državu) i prema standardu života članova
toga društva.


Ostvarenje ovog cilja u jednom društvu (državi) ovisno je od:


a) produktivnosti proizvodnih snaga toga društva (države), a s tim
ü vezi i od efikasnosti rada;


b) ekonomičnosti proizvodnih snaga;


c) raspodjele proizvodnih snaga društva (države) u cjelini po privrednim
granama u prostoru i vremenu, i
d) od međunarodne trgovine.


85




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 18     <-- 18 -->        PDF

\


Mišljenja sam da bi ova sredstva imala najveće značenje za tvornice
šper-ploča, jer u tim tvornicama dolazi kod ležanja bukovih trupaca od proljeća
do jeseni do velikih gubitaka i to najvrednijeg sortimenta bukovine.
(Pokusi, koje smo proveli u 1953. godini u tvornici ukočenog drveta i furnira
»šupić Rade« na Rijeci, nisu uspjeli, jer su trupci premazivani prekasno,
u kolovozu, kad su već bili raspucali, piravi i vrlo suhi. Jedino je
utvrđeno, da tretirani trupci nisu dalje tako jako naspucavali). Međutim,
kod upotrebe tih sredstava treba uvijek imati u vidu činjenicu, da oba sredstva
mogu samo spriječit i »zagušenost« i piravost, a ne ukloniti te
pojave, ako su one nastupile prije tretiranja. Premazivanje treba, dakle,
izvršiti pravovremeno i samo na zdravim trupcima, t. j . kod kojih još nisu
gljive prodrle u trupac.


Pozitivni rezultati, dobiveni ovim sredstvima, koja sadrže redukcione
tvari, govore u prilog teorije Zyche, da je kisik iz zraka primarni uzrok
crvenila i nepravog srca, a ne, kako se je dosad općenito smatralo, prodor
gljiva odnosno reakcija drveta na taj prodor. Prodor gljiva, koje uzrokuju
piravost, slijedi sekundarno.


Na kraju, posvećujem ovu radnju uspomeni prijatelja, pok. ing. M.
Klunića , koji je pokuse u Koprivnici zajedno sa mnom radio, pokazujući
za njih veliki interes.


LITERATURA:


1. GäumannE. : Pflanzliche Infektionslehre. — Basel, 1952.
2. Gäuman n E.: Der Einfluss der Fällungszeit auf die Dauerhaftigkeit des
Buchenholzes. — Mitt. d. Schweiz. Anst. f. d. forstl. Versuchswesen. — Bd. XIX,
H. 2, 1936.
3. Kollman n F.: Technologie des Holzes und der Holzwerkstoffe. — 2. Aufl.,
I Bd., 1951.
4. Mayer-W egeli n H.: Vom Einfluss des Verstockens auf die Eigenschaften
des Buchenholzes. — Holz-Zentralblatt, 1950.
5. Pec h man n H.: Ueber den Schutz gefällten Buchenholzes gegen Verfärbung
und Pilzangriff. — Forstwiss. Zentralblatt, 70. Jg., H. 11, 1951.
6. Trendelenbur g R.>: Ueber die Abkürzung der Zeitdauer von Pilzversuchen
an Holz mit Hilfe der Schlagbiegeprüfung. — Holz als Roh — und Werkstoff.
3 Jg., H. 12, 1940.
7. T u s z o n J.: Anatomische und mykologische Untersuchungen über Zersetzung
und Konservierung des Buchenholzes. Berlin, 1905.
8. Ugrenovi ć A.: Kemijsko iskorišćavanje i konzerviranje drveta. —
Zagreb, 1947.
9. Z v c h a H.: Ueber die Kernbildung und verwandte Vorgänge im Holz der
Rotbuche.´— Forstwiss. Zentralblatt, 67 Jg., 1948.
»VERSUCHE ÜBER DEN SCHUTZ DES GEFÄLLTEN BUCHENHOLZES MIT
»BUCHENSCHUTZ« UND »BASIMENT«.


von Dr. J. Kišpatić
Landw. — forstl. Fakultät, Zagreb .,


Da die Ergebnisse, die Pechman n (5) in Deutschland mit diesen zwei Mitteln
im Schutz des gefällten Buchenholzes gegen Verstockung bekommen hat, positiv
waren, haben wir bei uns in 3 Förstereien diese Versuche wiederholt und den
Wert dieser Mittel unter unseren klimatischen Verhältnissen nachgeprüft.. In der
Försterei Lipovljani wurden die Bäume am 4. IV. und 7. V. 53 abgefallen und aufgestrichen.
In der Försterei Zalesina wurden die Bäume am 16. IV. und 12. V. 53 abgefallen
und auf gestrichen. In der Försterei Koprivnica wurden die Bäume am 19. III.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Zaključak


Na temelju pokusa, provedenih kod nas u god. 1953., možemo zaklju


čiti, da sredstva »Bayer-Buchenschutz« i »Basiment« u priličnoj mjeri za


štićuju bukove trupce od obojenja (»zagušenosti«), a gotovo potpuno od


bijele truleži-piravosti. Naši se rezultati u tom poklapaju s rezultatima


Pechmanna u Njemačkoj. K tomu treba naglasiti, da smo bukve obarali


namjerice kasno, neke u punoj vegetaciji, kad nije bukve baš radi brzog


kvarenja uobičajeno obarati. Nadalje neki su trupci tretirani (Koprivnica)


nekoliko nedjelja iza obaranja i prikrajanja, što je također povoljno za kva


renje drveta, a ipak su i ti trupci bili u dobroj mjeri zaštićeni.


Vjerojatno je, da smo mi dobili bolje rezultate od Pechmanna radi toga,
što na većini naših trupaca nije otpala kora. Naime, otpadanje kore omoćuje
prodiranje zraka odnosno kisika i gljiva u trupac, tako da premazivanje
čeonih strana i rana postaje u neku ruku bespredmetno. 0 ovoj činjenici
moramo voditi računa, jer iz toga izlazi, da treba u svakom slučaju,
tretirali trupce ili ne, nastojati, da ne izgube koru.


Ne može se reći, da navedena sredstva sprječavaju pucanje trupaca. U
prvom redu, drvo puca često već kod obaranja i prikrajanja. Bitnih razlika
u raspucavanju tretiranih i netretiranih nije bilo, ali smo opazili, da mnogi
tretirani trupci naglo i jako pucaju kod samog rezanja na daske, što bi
govorilo, da uslijed nejednoličnog zasušivanja postoji neka unutarnja razlika
u napetosti. Upadljivo je međutim, da su tretirani trupci unatoč pukotina
bili malo oštećeni, drvo je jedino uz pukotinu pocrvenilo, a tek su neki na
čeonim stranama dobili plitku piravost.


Utvrdili smo, da u većine tretiranih trupaca, koji nisu raspucali, prodire
crvenilo odnosno početak truleži tek nekoliko cm (do 10) na čeonim
stranama. Prema tomu postoji mogućnost, da se vredniji sotimenti režu na
oba čela za 10 cm dulje, te da se onda kasnije, kod prerade, skrate za 20 cm
(10 cm na svakom čelu), te ćemo na taj način dobiti potpuno intaktne
trupce.


Iz naših pokusa izlazi, da je na kvarenje trupaca od znatnog utjecaja
i mjesto ležanja trupca. Najbrže se kvare trupci na suncu, osobito ako je
tlo zakorovljeno. To je utvrdio i Pechman n (5). Najbolje se čuvaju na
prozračnim sjenovitim mjestima na suhom tlu, bez korova.


Postoji jedna poteškoća kod tretiranih trupaca, a to je njihovo preuzimanje,
jer se na njima ne može vidjeti izgled čeone strane trupca, budući
da crni »Basiment« potpuno pokrije čelo. Stoga se tretiranje može izvršiti
tek nakon preuzimanja. Međutim, mišljenja sam, da se to može riješiti,
osobito zimi i rano proljeće, kad nije bitno da se trupac premaze isti dan
nakon obaranja stabla i njegova prikrajanja.


Nije nam poznat kemijski sastav navedenih sredstava, tako da ne možemo
reći, da li bi ih i naše kemijske tvornice mogle proizvoditi, te bismo
za sada bili vezani za nabavku tih sredstava iz inozemstva, a možda postoji
i mogućnost, da se stupi sa tvornicom Bayer u pregovore za otkup licence.
Budući da na temelju naših pokusa izlazi, da su oba sredstva dobra, bilo bi
vrlo dobro, kad bi naše pokuse ponovila jedna šumarija ili drvno-industrijsko
poduzeće na daleko većem broju trupaca, te bi i praktički imali bolju
sliku vrijednosti tih sredstava u uslovima prakse, a, uzevši u obzir i njihovu
uvoznu cijenu i rentabilnost tretiranja.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 16     <-- 16 -->        PDF

82




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 15     <-- 15 -->        PDF

81




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 14     <-- 14 -->        PDF

80




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 13     <-- 13 -->        PDF

SI. 1. Čeona strana kontrolnog trupca.


SI. 2. Trupac sa si. 1., prerezan 1 m od čeone strane.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Pregledom bilješki o svakom pojedinom trupcu u pokusnim protokolima
možemo ustanoviti, da su neki tretirani trupci, osobito oni u Lubardeniku,
a neki i u Koprivnici, pukli. Unatoč toga oni nisu postali piravi, nego je
samo nastupila uska promjena boje (crvenilo) uz samu pukotinu. Sredstva,
dakle, ne mogu spriječiti pucanje trupaca.


Pechman n (5) je izvršio i ispitivanje čvrstoće tretiranog i kontrolnog
materijala. Iz literature je poznato (K o 11 m a n n, 3, Mayer -
Wegelin, 4, Trendelenburg, 6), da je čvrstoća obojene i pirave
bukovine znatno umanjena. Trendelenbur g (6) ističe, da dinamička
čvrstoća strada jače od statičke. Po Kollmann u (3) je dinamička čvrstoća
kod početne piravosti smanjena za 69%, a kod jače piravosti i 75%.
Iz rezultata Pechmann a (5) izlazi: 1. da je spec, radnja loma u cm
kg/m2 znatno slabija u »zagušenih« odnosno piravih uzoraka; 2. da je
srednja vrijednost visine spec, radnje loma u cm kg/cm2 veća od zaštićenih
(tretiranih) nego kod kontrolnih uzoraka. Zatim, da je veća vrijednost
spec, radnje loma kod uzoraka trupaca, koji su odmah nakon obaranja premazani.
Mi ta mjerenja nismo vršili, jer su promjene na našim tretiranim
i netretiranim trupcima jednake onima koje su opisane u radnji Pechmanna,
te je sigurno, da bismo dobili jednake rezultate, Istaknuli bismo, da je već
prostim okom jasno vidljiva razlika između tretiranih odnosno netretiranih
trupaca, kao i to da se mogu pojedini stupnjevi, koje smo označili 1—5,
lijepo razlikovali. Znakova truleži, osim nekoliko plitkih prodora na čeonim
stranama, nema u tretiranih trupaca, a u kontrolnim trupcima ulazi duboko
u trupac piravost u formi lisa, jezika, pruga, a neki su kontrolni trupci
posve propali.


SI. 1 i 2 nam prikazuju čeonu stranu kontrolnog trupca iz Koprivnice.
Na si. 1 vidi se početak formiranja plodišta gljive, a si. 2 nam prikazuje
isti trupac u presjeku 1 metar od čeone strane. Vidi se, da je jako zahvaćen
piravošću. SI. 3 nam pokazuje dio daske, izrezane iz tog trupca. Isti je
ocijenjen sa ocjenom 5. Slika 4 nam prikazuje dasku trupca, koji je također
kontrolni, ali manje zahvaćen, pa je ocijenjen sa 4. Slika 5 nam prikazuje
dasku tretiranog trupca, kod kojega je nastupilo lako crvenilo, koje
je prodrlo nešto dublje vjerojatno radi pukotine, ali trupac nije izgubio na
tehničkoj vrijednosti, te je ocijenjen sa ocjenom 2. Slika 6 i 7 nam pokazuju
daske tretiranih trupaca, koji su ocijenjeni sa 1. Kako vidimo, na
njima nema nikakvih promjena. Slika 8 nam prikazuje tretirani trupac,
gdje je radi kasnije nastale pukotine također došlo do lake promjene boje
na samoj čeonoj strani, te uz pukotinu. Nije nastupila nikakva piravost,
unatoč pukotine. Trupci prikazani na si. 6 i 7 ocijenjeni su sa 1, a trupac
sa slike 8 ocjenom 2.


Pošto smo daske radi fotografiranja dopremili u Zavod, to smo izvršili
iz 4 daske, kod kojih smo imali slabiju ili jaču piravost, izolaciju gljiva.
Ukupno je uzeto 20 uzoraka, po 5 iz svake daske i to tako, da su komadići
piravog drveta preneseni na agar sterilno. U svim smo slučajevima uspjeli
izolirati gljive. Po tipu rasta micelija radi se u većini slučajeva o Schizophyllum
commune i Stereum purpureum, koje su najčešći uzročnici piravosti
kod nas.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Rezultati pokusa zaštite bukovih trupaca od piravosti


Tab. S


Šumarija


Lipovljani


Sječa 4. IV.


Tretiranje 4. IV.


Lipovljani
Sječa 7. V. 53
Tretiranje 7. V. 53


Zalesina
Sječa 16. IV. 53
Tretiranje 16. IV. 53


Zalesina
Sječa 12. V. 53
Tretiranje 12. V. 53


Koprivnica
Rušenje 19. III.
Tretiranje 7. IV. 53


Koprivnica
Rušenje 7. IV. 53
Tretiranje 7. IV. 53


Trupci


Premazani
Kontrolni
Premazani
Kontrolni
Premazani
Kontrolni
Premazani
Kontrolni
Premazani
Kontrolni
Premazani
Kontrolni


Da dobijemo bolji pregled,´donosimo


Premazani
kontrolni


Ocjen a1 | 2
1 6
4 5
|
2 2
1
2 2
1
2 3
1 3


prem a skal i
3 4 5 Ukupno
3 IO´
4 1 5f
1 10
2 3 5
4
1 9
4
1 2
1 6
3 1 4
4
1 1 2


u Tab. 7 sumarne rezultate:
Tab. 7
. 2 3 4 5 ! Ukupno
i ;
12 21 5 — 38
9 8 8 2 20


bio slučaj, osim na nekoliko trupaca u Koprivnici. Godina 1953. bila je priMčno
vlažna, te općenito nije došlo do odlupljivanja kore. Prema tomu, nisu
aastajala nova ulazna a nezaštićena mjesta za prodor zraka odnosno kisika,
a isto tako i gljiva. Dosta jak obrast odjela, u kojima su vršeni pokusi, te
bujan podmladak sprečavali su u našim pokusima loš utjecaj sunca, koji
uvjetuje odlupljivanje kore.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Datumi obaranja i tretiranja vidljivi su iz tabela 1—5.


U svim smo pokusima ostavili i jedan dio trupaca netretiran za kontrolu.
Nastojali smo da izaberemo različita mjesta u šumi, tako da pojedini
trupci leže različito, neki su ležali u bujnom podmlatku bukve, a drugi na
otvorenom i neobraslom mjestu. Radi konfiguracije terena najviše smo
mogli varirati položaj trupaca u pokusima u Koprivnici. Na utjecaj tih
faktora osvrnut ćemo se kasnije kod ocjene rezultata. Općenito smo utvrdili,
da trupci izloženi suncu vrlo brzo gube koru.


Rezultati pokusa


Trupci su ostali ležati u šumi sve do jeseni, kad smo prvo izvršili pregled
na licu mjesta, da ustanovimo postoje li i vanjske razlike tretiranih
i kontrolnih trupaca, a zatim smo ih prevezli na pilanu, gdje smo ih rezali
na daske i ocjenili njihovo unutarnje stanje. Ocjena u šumi ne može nam
dati dovoljno podataka o vrijednosti sredstava, jer se izvana na trupcima
ne vidi, koliko su se iznutra promijenili. Vrijedno je istaknuti, da smo na
čeonim stranama mnogih kontrolnih trupaca našli plodišta gljiva, koje uzrokuju
piravost.


Trupce smo na pilani rezali na daske i ocjenjivali dasku po dasku svakog
trupca, te na temelju toga dobili srednj u ocjen u svakog trupca.
Kod svih smo pokusa ustanovili različite stupnjeve kvarenja pojedinih trupaca.
Budući da je nemoguće opisati svaki pojedini trupac odnosno dasku,
to smo analogno radu P e c h m a n n a (5) za ocjenu utvrdili slijedeću skalu:


1. Potpuno zdravi rezovi, bez ikakve promjene boje, osobito bez ikakva
znaka napada gljiva = 1.
2. Rezovi sa »zagušenošću«, te sa početnim slabim napadom gljiva,
koji nema utjecaja na kvalitetu drveta. Napad gljiva je ograničen na do
3 cm u dubinu na čeonim stranama = 2.
3. Rezovi sa neznatnom, na krajeve dasaka do 10 cm prodirajućom piravošću,
kvaliteta drveta nije umanjena = 3.
4. Rezovi sa znatno uznapredovalom piravošću, koja je prodrla u trupac
do 1 m, te znatno umanjuje vrijednost trupca = 4.
5. Vrlo jako piravi trupci, neuporabivi za tehničke svrhe = 5.
Na temelju ove skale mi smo subjektivno ocjenjivali sve daske jednog
trupca i tako dobili srednju vrijednost pojedinih trupaca, koji su prikazani
u tabelama. Iako se ovdje radi o subjektivnom ocjenjivanju, ono po našem
mišljenju daje sigurne podatke, jer su razlike stanja pojedinih trupaca
očite, a ovim načinom procjene možemo usporediti pojedine tretirane i netretirane
trupce.
Pokusi su dali ove rezultate (tab. 6 i 7):
Kako se iz tabela 6 i 7 vidi, postignuti su razmjerno dobri rezultati.
Od ukupno 38 tretiranih trupaca ni jedan nije dobio ocjenu 4 ili 5, nije
dakle izgubio na svojoj kvaliteti, iako su u mnogih nastupile male promjene
boje odnosno početak slabe piravosti na čelima. Naprotiv, kod kontrolnih
trupaca 10 je potpuno propalo, od toga su dva posve protrunula, a 8 u jakoj
mjeri. Ostalih 10 kontrolnih trupaca nisu propali, dobivši ocjenu 2 odn. 3.
Pec h man n (5) je dobio na tretiranim trupcima nešto lošije rezultate
od naših. To međutim možemo objasniti činjenicom, da su njegovim
pokusima mnogi trupci izgubili za vrijeme pokusa koru, što kod nas nije




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 9     <-- 9 -->        PDF

se premaze »Bayer-Buchenschutz«, potrošak 1 kg/m2. Nakon nekoliko minuta
slijedi premazivanje sa »Basimentom«, potrošak 1 kg/m2. Preporuca
se za svako sredstvo uzeti posebnu četku, jer se tekućine ne miješaju. Treba
premazati čeone strane, rane, mjesta gdje su odrezane grane. Koru nije
potrebno mazati. Tretirano drvo ostaje u šumi do transporta. Preraditi ga
nakon odvoza treba što prije. Najbolje je tretirati stabla odnosno trupce
odmah nakon obaranja odnosno prikrajanja. što je veći razmak od obaranja
i tretiranja, to će kvarenje biti jače. Kvarenje se može zaustaviti, ali
ne i odstraniti, ako je već nastupilo. Kod rušenja u siječnju treba premazati
unutar 9 nedjelja, u ožujku unutar 6 nedjelja, u svibnju unutar 3 nedjelje.
Ne premazivati za mraza ili na smrznuta čela.


Stablo


I


19. III.
1953.
II


19. III.
1953.
III


7. IV.
1953.
IV


19. III.
1953.
V


7. IV.
1953.
VI


19. III.
1953.
Opis trupaca prvog i drugog obaranja u Koprivnici
Tab. 5


Promjer
(prsni i
Trupac srednji) Opis trnpaca Opaska


cm
Srce 4x2 cm sa uskom


1 (5640) 46


pukotinom
Na donjem čelu srce


2 (5641) 43 kontrola


3x1 cm malo natrulo
Srce 2x1 cm na donjem


3 (5642) 40


čelu
Na gornjem čelu 3 pu


4 (5616) 44


kotine u sredini
5 (5617) 41 Bez srca i bez pukotine kontrola
Bez srca, na donjem


6 (5643) 49


čelu puknut
Bez srca, na donjoj
7 (5644) 43 strani skinuta kora kontrola
60x25 cm
8 (5645) 42 Bez griješke
9 (5634) 31 Bez griješke kontrola
10 (4720) 28 Bez griješke
11 (4719) 24 Bez griješke
Crveno srce na donjem


12 (5646) 34


čelu 3xV2 cm
13 (5647) 31 Bez griješke kontrola
14 (5648) 28 Bez griješke


15 (5482) 41 Bez griješke


16 (5483) 37 Bez griješke


Opaska: Svi su trupci, i oni obarani 19. III., tretirani 7. IV. 1953.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Opis trupaca prvog obaranja 16. IV. 1953. u Brezju


Tab. 3


Stablo Trupac
Promjer
prsni odn
srednji Opis trupaca Opaska
cm
1 46 Srce 8x6 cm
I
2 41 također kontrola
3 43 Bez srca
11
4 38 Bez srca
5 44 Srce svjetle11x6 cm
boje
III
6 39 Srce svjetle11x6 cm
boje


Opis trupaca drugog obaranja 12. V. 53 u Brezju
Tab. 4
Stablo Trupac
Promjer
prsni odn.
srednji Opis trupaca Opaska
cm
1 41 Bez srca
1
2 37 Bez srca kontrola
3 43 Bez srca
II
4 38 Bez srca
5 ? Srce sive boje 10x6 cm kontrola
III
6 ? Srce sive boje 10x6 cm


Prvo je obaranje u šumariji Koprivnica obavljeno 19. III. 1953., a
drugo 7. IV. 1953. Premazivanja su izvršena 7. IV. 1953. Radi se o čistoj
bukovoj sastojini. Neki su trupci ostavljeni ležati u jarku, a drugi su ostavljeni
na otvorenijem mjestu, gdje su bili izloženi suncu, ali istovremeno i
jačoj prozraki. U tabeli 5 dat je opis trupaca prvog i drugog obaranja.


Kao što je iz datuma obaranja vidljivo, većina je stabala obarana i
tretirana razmjerno kasno, na završetku zime odnosno na početku proljeća,
dakle na izmaku normalne dobe sječe bukve, dok smo neka stabla namjerice
obarali i tretirali u punoj vegetaciji da utvrdimo zaštitno djelovanje
sredstava kod bukve u punom soku. Stabla su prikrajana na trupce 4 m dužine,
jedino su u Zalesini neki kontrolni trupci bili kraći (2m).


Navodimo glavne stavke iz upute tvornice Bayer o upotrebi tih sredstava:
Oba se sredstva mogu premazati bez prethodnog zagrijavanja. Prvo




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Drugo je obaranje i premazivanje vršeno 7. V. 1953., kad je bukva
već bila u punoj vegetaciji. Trupci su opet dužine 4 m. Opis tih trupaca
dat je u tabeli 2.


Opis trupaca drugog rušenja u Lubardeniku 7. V. 1953.
Tab. 2


Stablo Trupac
Promjer
prsni odn.
srednji Opis trupaca Opaska
cm
1 37 Na gornjem čelu malo


srce (1—2 cm trulež?)
I Isto kao 1, srce promje


2 33 kontrola


ra 6x4 cm
3 31 Bez srca
4 32 Bez srca


Tamno srce 3x3 cm na


5 28 kontrola


II gornjem ćelu
Tamno srce 3x3 cm na 6 25 donjem čelu
Na gornjem čelu srce


7 41


5x4 cm
111 Na donjem čelu srce


8 37 kontrola


3x3 cm
9 36 Bez srca
Bez srca, pri dnu loše


10 33


odrezano
IV


11 31 Bez srca kontrola
12 25 Bez srca
13 32 Bez srca


V 14 29 Bez srca kontrola


26 Bez srca


15


Prvo je obaranje u fakultetskoj šumariji Zalesina u šumi Brezje, odjel
4a, izvršeno 16. IV. 1953. Radi se o prebornoj sastojini bukve i jele, a na
mjestu gdje smo vršili obaranje, nije bilo jele. Teren plitak, sa malim
nagibom, pođmladak bukve mjestimično bujan. Oborene su tri bukve, te
odmah nakon prikrajanja premazane. Treba istaknuti, da je padala jaka
kiša, te da srao ustanovili, da se »Buchenschutz« slabije upija na ovlaženu
čeonu površinu, i da kod premazivanja »Basimentom« ostaju u premazu
mjehurići zraka. Tabela 3 daje nam podatke o trupcima.


Drugo je obaranje i premazivanje u Brezju izvršeno 12. V. 1953. Podatke
o trupcima daje nam tabela 4.


73




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 6     <-- 6 -->        PDF

mjesta (različita otpornost iste vrste drveta, a različite provenijence) naveli
smo već ranije. Nadalje otpornost je bukova drveta ovisna i o staništu
(Gäumann, 2). I mikroklima pojedinih mjesta ima jak utjecaj na brzinu
i intenzitet kvarenja. Iz prakse je poznato, da se bukva sa različitih staništa
različito kvari odnosno raspucava (a pukotine igraju veliku ulogu u kvarenju
trupaca). Da obuhvatimo po mogućnosti sve te elemente, vršeni su
pokusi u tri šumarije, a i sama su stabla obarana na različitim mjestima
— u jarku, na bilu, u zatvorenom ili otvorenijem sklopu, sa ili bez prizemnog
rašća i t. d.


U šumariji Lipovljani vršeni su pokusi u Lubardeniku, odjel 11. To je
mješovita sastojina bukve i hrasta lužnjaka, u kojoj prevladava bukva,
dosta otvorena, sa vrlo jakim podmlatkom bukve. Prva su stabla obarana


4. IV. 1953., kad je bukva upravo počela listati. Kod prvog obaranja uzeto
je u pokus 5 stabala, koja su prikrajana na trupce dužine 4 m. Opis tih
trupaca dat je u tabeli 1. Isti je dan, odmah nakon prikrajanja, izvršeno i
premazivanje trupaca.
Opisi trupaca prvog obaranja u Lip. 4. IV. 1953
Tab. 1


Stablo Trupac
Promjer
(prsni odn.
srednji) Opis trupaca Opaska
cm
1 38 Na gornjem čelutak srca 2x2 cm
počeTrupac
pritesannjem čelu
na doI
2 33 Na oba kraja malo2x2 cm
srce kontrola
3 28 Bez greške,
pica
mala sljeII
4
5
47
40
Zvjezdastopukotinom
Slabo srcekotinom
srce 15x6 s
11x4 sa puTrupac
pritesannjem čelu
kontrola
na do6
30 Tamno obojeno srce kontrola
III 7 27 Srce na donjem čelu
8 25 Bez srca
9 44 U sredini svjetlo srce kontrola
IV
10
11
36
32
Srce na donjemBez srca
čelu
12 23 Bez srca
13 41 Bez srca
V 14 35 Bez srca kontrola
15 31 Bez srca




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 5     <-- 5 -->        PDF

kisika u drvo. Napad gljiva je prema tom autoru sekundaran i ne mora u
svim slučajevima uslijediti.


Na temelju te teorije o uzroku crvenila odnosno osdržavanja bukve
izradila je njemačka tvornica Bayer-Werke u Leverkusenu dva sredstva za
zaštitu bukovine od kvarenja. Prvo je sredstvo »Bayer-Buchenschutz«, rijetka
tekućina, koja sadrži jake redukcione spojeve sa zadaćom, da reduciraju
kisik, koji bi prodirao u drvo. Sa tim sredstvom treba prvo premazati
sva otvorena mjesta. Drugo je sredstvo »Basiment«, gusta tekućina na bazi
bitumenskih tvari, sa kojom se također premazu sva otvorena mjesta, čim
osuši »Bayer-Buchenschutz«, što je nakon nekoliko minuta. Ovo drugo
sredstvo ima zadaću, da spriječi naglo sušenje bukova drveta, te da prema
tomu: 1. otešćava prodor kisika (koji može prodirati u drvo samo ako ovo
zasušuje, t. j . na mjesto ishlapljene vode ulazi u drvo zrak); 2. da spriječi
mogućnost infekcije gljivama; 3. da spriječi pucanje drveta uslijed prenaglog
sušenja (s tim, da je poznato, da pukotine znatno olakšavaju prodor
gljiva u drvo).


Nakon što smo u literaturi našli radnju Pechmann a (5), koji je
1950. godine u Njemačkoj sa tim sredstvima provodio pokuse i dobio pozitivne
rezultate, odlučili smo radi važnosti pitanja zaštite bukovih trupaca
da i kod nas provedemo slične pokuse. Budući da je iz radova mnogih autora
poznato, da je jedna te ista vrsta drveta različite provenijence različito
otporna prema svim abiotskim i biotskim faktorima, koji utječu na promjene
fizičkog i kemijskog stanja dotičnog drveta, pa prema tomu i na promjene
u smislu crvenila trupaca odnosno »piravosti«, provjerili smo pod
našim prilikama i s našom bukvom vrijednost tih sredstava.


Kod toga smo imali na umu ove momente:


1. Pokažu li se uistinu ova sredstva kao dobra, to pokusi govore u
prilog ispravnosti teorije Zyche, što je važno kako s teoretskog tako i praktičnog
stanovišta.
2. što smo u mogućnosti, da sa tim sredstvima spriječimo kvarenje
bukovine, dakle, da preporučimo praksi jedno sredstvo, sa kojim je u mogućnosti
zaštiti bukovinu od kvarenja, tim više, jer kvalitetna bukovina igra
veliku ulogu u našoj trgovini drvetom.
3. Dosada je sječa bukve uvijek ograničena na nekoliko zimskih mjeseci.
Kako, međutim, prema prospektu proizvađača tih sredstava, a i prema
radnji Pechmann a (5) postoji mogućnost dobre zaštite bukovine i kod
kasnije sječe (travanj, svibanj), to su ti pokusi imali svrhu da te navode
provjere. Naime, u tom slučaju nismo usko vezani na sječu bukovine u zimskim
mjesecima, nego to možemo vršiti i kasnije, bez bojazni, da će doći
do kvarenja. I taj bi dakle momenat bio od velike vrijednosti za našu praksu.
Rezultati naših pokusa izneseni su u ovoj radnji.


Metodika pokusa


Pokuse Sno vršili u tri šumarije: na fakultetskim šumarijama Lipovljani
i Zalesina, te u šumariji Koprivnica, Kolegama ing. E. Vilčeku, ing.
Nežiću i pok. ing. M. Kluniću zahvaljujem i ovom prilikom na suradnji i
pomoći. Isto tako i tehničkom te lugarskom osoblju tih šumarija. Nadalje,
direkciji šumskog gospodarstva poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu
na materijalnoj pomoći. Razloge, zašto smo vršili pokuse na više




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 4     <-- 4 -->        PDF

vremena sivocrvena do crvenosmeđa boja na čeonim stranama. Ta se promjena
boje uvlači jezičasto u trupac, a razlikuje se od crvenog srca stojeće
bukve samo po intenzitetu. Zych a (9) je u svojoj opširnoj radnji o
uzrocima osržavanja bukve utvrdio, da se ovdje (kod trupaca) radi o lokalnoj
pojavi osržavanja, koju uzrokuje prodor kisika (iz zraka) u otvoreno
drvo, koje postepeno suši, čime je omogućen prodor kisika odnosno
zraka. Mikroskopiramo li takvo drvo, utvrdit ćemo, da je došlo do tvorbe
tila, koje začepljuju provodne elemente, te do stvaranja t. zv. zaštitne gume,
koja se nalazi u parenhimu (osobito onom od zraka srčike, te onom, koji
prileži uz provodne elemente). Kako vidimo, radi se i kod nastupa crvenila
kod trupaca u biti o istim patološko-anatomskim promjenama, koje i kod
stojeće bukve prethode tvorbi neprave srži. Prema prijedlogu Mayer W
egelin a (4) možemo nazvati drvo s tim promjenama boje »zagušenim
« (erstickt). Tehnički drvo još nije izgubilo na vrijednosti, ali se ipak
od preuzimača smatra manje vrijednim, iako zato nema opravdana razloga
(osim, možda, činjenice, da će se nešto teže impregnirati radi tvorbe tila i
gumoza, ukoliko će dotično drvo biti impregnirano). Tim više, jer se ta
boja (»zagušenost«) nakon parenja gubi. 0 čitavom nizu vanjskih i unutarnjih
faktora u samom drvetu odnosno trupcu ovisi, da li će »zagušenost«
preći u »piravost«. Postoje li povoljni vanjski i unutarnji uslovi, doći će
nakon »zagušenosti« do prodora i napada različitih gljiva (najčešće: Stereum
purpureum Pers. Hypoxylon coccineum Buli., Bispora monilioides
Corda, Schizophyllum commune Fr.), koje će uzrokovati »piravost«, t. j .
određeni tip truleži bukova drveta. Ta je trulež različita od ostalih truleži,
koje uzrokuju druge gljive razarači drveta, koji napadaju bukvu (na pr.
Fomes fomentarius Fr.). »Piravost« je karakterizirana tim, što trulež nije
jednolična, nego žutobijela trulež ulazi u drvo u obliku pruga, jezika, lisa,
a pojedine su pro trule partije oivičene sa tamnosmeđim do crnim rubom, u
kojem su drvne stanice vrlo malo razorene (histogene demarkacione linije
po G ä u m a n n u, 1). K o 11 m a n n (3) je utvrdio, da je »piravo« drvo
znatno izgubilo na čvrstoći, osobito dinamičkoj, tako da ne dolazi u obzir
za tehničke svrhe. Jasno, da je i goriva vrijednost »pirave« bukovine radi
razgradnje drvnih stanica djelovanjem gljiva znatno smanjena.


Pokušaji, da se spriječi kvarenje bukova drveta nakon obaranja, vršeni
su već ranije s manjim ili većim uspjehom. Sredstva za premazivan je čeonih
strana i svih ostalih otvorenih mjesta (ozljede, odsječene grane) bez
kore sadržavaju ili fungicide, koji treba da spriječe mogućnost prodora i
djelovanja gljiva-razarača drveta, ili su to sredstva, koja sprečavaju sušenje
drveta (uljane boje, asfalt, vodeno staklo i dr.). Međutim, ni jedna ni
druga sredstva nisu dala zadovoljavajuće rezultate u smislu relativno potpune
zaštite bukovih trupaca od kvarenja.


Zych a (9) je u spomenutoj radnji razvio novu teoriju o uzroku
crvenila te osrženja bukve. On tvrdi, da se primarno ne radi o djelovanju
gljiva odnosno o reakciji drveta na napad gljiva, kako se ranije držalo na
osnovu radnje Tuszon a (7). Po Zychi se radi o reakciji živog drveta
(stojećeg ili oborenog) na prodor kisika kroz sva otvorena mjesta (rane,
čeona strana) kod određenog kritičnog sadržaja vode u pojedinim dijelovima
drveta. Dapače, Zycha tvrdi, da i samo osržavanje, a ne samo promjena
boje drveta (crvenilo), u stojećeg drveta nastupa uslijed prodora




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE


GODIŠTE 79 MART-APRIL GODINA 1955


POKUSI ZAŠTITE BUKOVIH TRUPACA OD »PREŠLOSTI«
(CRVENILA, ZAGUŠENOSTI, PIRAVOSTI)


Doc. Dr. Kišpatić Josip
Zavod za fitopatologiju polj.-šum. fakulteta u Zagrebu


O
O
baramo li bukvu zimi, te ako je na vrijeme iz šume izvezemo i preradimo,
ne dolazi do kvarenja u smislu smanjenja tehničke (a i gorive)
vrijednosti. Međutim, u praksi se vrlo često događa, da se zimi oborena
bukovina, raspiljena u trupce, ne može iz tehničkih razloga pravovremeno
iz šume izvesti, a često puta i komercijalni momenti prisiljavaju pojedina
šumska gospodarstva i drvno-industrikska poduzeća, da na stovarištima
drže veće količine bukovih trupaca. Nadalje, u tvornicama šper-ploča dolazi
svake godine redovito do kvarenja bukovih trupaca, jer im šumarije dostavljaju
trupce odmah nakon rušenja odnosno izvoza iz šume, jednostavno
iz razloga, jer šumarije nastoje što prije predati bukovinu nekom drugom,
dok još kvarenje nije nastupilo. Stoga su tvornice prisiljene preuzeti tokom
zime i proljeća bukove trupce za čitavu godinu unaprijed. Uslijed toga dolazi
na stovarištima tvornica šper-ploča do nagomilavan ja bukovine i to
najvrednijeg sortimenta. Ovdje dolazi redovito do velikih gubitaka uslijed
kvarenja, tim više, jer su stovarišta neuređena, izložena suncu, pa trupci
brzo izgube koru. Mogućnost brzog kvarenja uzrokom je, da se bukva u
pravilu može rušiti samo zimi, dakle razmjerno kratko vrijeme.


Sve vrste drveta podliježu kvarenju, ali nijedna domaća vrsta tako brzo
i lako kao bukovina. Zato je i pitanje zaštite bukovine od najvećeg značenja.
Ruši li se bukva za toplijeg vremena ili ako zaostane u šumi duže vremena
ležati, mogu nastupiti veliki gubici. Tom kvarenju podliježe i bukovo
drvo za ogrjev, iako su tu štete manje radi manje vrijednosti ogrjevnog
drveta.


Kod kvarenja stojeće bukve govorimo u prvom redu o »nepravoj srži«,
»nepravom srcu« ili »crvenom srcu«, dok kod trupaca govorimo o »prešlosti
«, »zagušenosti«, »crvenilu« i »piravosti« (Ugrenović , 8). Međutim,
ti pojmovi imaju kod različitih stručnjaka različito, katkada i dosta neodređeno
značenje. Razlog su različita shvaćanja o značenju tih pojmova, kao
i o stupnju samog kvarenja odnosno o njegovu utjecaju na tehničku vrijednost
bukova drveta. Stoga je prije prikaza samih pokusa potrebno definirati
te pojmove, kako ih mi u našem radu upotrebljavamo, kao i prikazati
ukratko, kojim promjenama podliježe bukova drvo, te o uzrocima tih pojava.


Od časa obaranja bukve, zbivaju se u njezinu drvetu određene promjene
u smislu mijenjanja boje. Ubrzo nakon rušenja javlja se za toplijeg


69