DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 31     <-- 31 -->        PDF

VoćarstvoRibarstvoLovEksploat. šuma
1.914
344
775
45.009
700
408
679
3.177
2.180
285
1.022
51.265
722 343 136 284 96
269 — 1 1 1
632 1 2 1 3
2.290 50 79 80 88
Sveg a 347.946 73.958 386.713 55.392 208.947 111.925 289.004 118.272


Da bi se nadoknadio manjak nastao uslijed prekomjernih sječa predviđa
se da će se idućeg desetljeća pošumiti oko 15% svih goleti i meliorirati
oko 25% degradiranih šuma. U obzir za pošumljivanja dolaze lišćari
sa 48% (od toga topola, platana i joha sa 8%) i četinari sa 52% (od toga
jela, smrča, Pseudotsuga sa 12%).


Sveukupna površina degradiranih šuma i šikara iznosi 0.56 mil. ha,
koje treba meliorirati i 0.53 mil. ha šumskih čistina i goleti, koje treba zašumiti.
Prosječan uspjeh pošumljivanja prošlog petgodišta cijeni se na
45—50% na površni od prosječno 56.000 ha. Zasađeno je oko 64 miliona
sadnica i zasijano 1.25 milion kg sjemena utroškom od nekih 85 miliona
dinara godišnje. Desetgodišnjim planom 1953—1962 predviđa se da će se
pošumiti i meliorirati godišnje površina od o k o 20.000 ha troškom od
300 miliona dinara.


Iz prednjeg se razabire kolike ogromne svote se odobravaju za melioraciju
degradiranih šumskih područja i za obnovu šuma, kojih proiz vodi
zauzimlju na listi izvoznih artikala prvo mjesto
i predstavljaju po vrijednosti 28% cjelokupnog
izvoza.


Međutim i pored tako obimnih planova pošumljivanja rijetko se nailazi
na neki plan osnivanja ili obnove »šumsko-voćnog« drveća iako je poznata
činjenica da je ono u predratno, ratno i poratno doba itekako mnogo sječeno
i uništavano. Sve rjeđe se susretaju sadnice i mladice takovog drveća i grmlja
u šumskim rasadnicima, sve manje pažnje se poklanja postojećim gajevima,
sastojinama, grupama ili pojedinim stablima ove vrsti usprkos višestrukoj
koristi, što je »šumsko-voćno drveće i grmlje« donosi narodnoj
privredi.


Razmatrajući neposredne koristi od šuma za narodnu zajednicu i značaj
koji naše šumsko drveće i grmlje krije u svom cvatu, u svom plodu, u
svojem voću, smatramo potrebnim da na temelju zvaničnih statističkih podataka
o obimu sječe i prerade drveta kao i o izvozu poluprerađevina i finalnih
proizvoda upozorimo na važnost šuma sa zdravstvenog, socijalnog, ekonomskog,
estetskog i turističkog stanovišta i »šumsko-voćnog «
drveć a i grmlj a napose kao i na zadatke i odgovornosti šumara uzgajivača
u sadanjem razvitku naše stvarnosti, koji tim narodnim blagom
upravljaju.


Glavne vrsti drveća iskorišćujemo u prvom redu za proizvodnju sirovine
»drvo« za ogrev i razne tehničke Sortimente, a samo neke sekundarno
kao plod-voćku za ishranu ljudstva, domaće stoke, divljači, ptica, pčela i t. d.
Šumskim plodovima kao ljudskoj hrani poklanja se
u šumskom gospodarstvu još uvijek na žalost veoma
mal o pažnje . Među širokim narodnim masama nema pravilnog shvaćanja
o stvarnom značenju šumsko-voćnog drveća i grmlja za privredu, a
kod šumara uzgajivača dovoljno razumijevanja i brige o razmnožavanju,
uzgoju, prorjeđivanju i korištenju ovih vrsti drveća, o podesnom sabiranju